REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
Poslovni broj: R1 Ob-150/2024-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja AP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku iz OD Cvrković & Partneri d.o.o. u Vukovaru, protiv I-protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623 i II-protustranke IP iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, izvan ročišta dana 25. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je predlagateljica AP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1944., živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim SP, OIB [osobni identifikacijski broj] rođenim **.**.1932. u [adresa], BiH i to u periodu od 1968. godine do njegove smrti 16. srpnja 2012. godine te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom u tom razdoblju, a radi ostvarivanja prava na njegovu mirovinu temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
II. Odbija se prijedlog u odnosu na I-protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu i dopuni prijedloga navela kako je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim SP od 1968. (upoznali su se 1967. godine) do njegove smrti 16. srpnja 2012. Od zasnivanja izvanbračne zajednice 1968./1969. do 2004. godine su stanovali u [adresa], u [adresa], a poslije toga u [adresa], u [adresa] do 2012. godine odnosno do njegove smrti. Na ove okolnosti predlaže: saslušanje protustranke UP i svjedoka LP i DP, usvojiti prijedlog i utvrditi izvanbračnu zajednicu, a radi ostvarenja prava iz mirovinskog osiguranja.
2. I-protustranka HZMO se opreza radi protivila prijedlogu. Predlaže sudu naložiti predlagateljici dostavu izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog iz kojega se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice radi utvrđenja slobodnog bračnog stanja predlagateljice i pokojnoga. Također predlaže dostavu potvrde o prebivalištu i boravištu za predlagateljicu i pokojnog SP te dostavu rješenja o nasljeđivanju ukoliko postoji i saslušanje nasljednika.
3. II-protustranka FP sin pokojnog SP, prijedlogu se nije protivio.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao: presliku osobne iskaznice predlagateljice (list 2-3 spisa), presliku osobne iskaznice SP (list 4 spisa), smrtni list za SP (list 5 spisa), rješenje za naknadu korištenja grobnog mjesta od 27. kolovoza 2012. (list 6 spisa), rješenje o dodjeli grobnog mjesta od 27. kolovoza 2012. (list 7 spisa), zahtjev za dodjelu grobnog mjesta (list 8 spisa), ugovor o obročnom plaćanju (list 9 spisa), račune (list 10-12 spisa), otpremnicu broj 59/2012 (list 13 spisa), uplatnicu (list 14 spisa), rješenje o nasljeđivanju O-523/12 od 28. kolovoza 2012. (list 23-24 spisa), rješenje CZSS od 15. ožujka 2012. (list 23-26 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i SP (list 33-34 spisa), rodni list za predlagateljicu i SP (list 38-39 spisa), te saslušao predlagateljicu, protustranku i svjedoke OP i DP.
5. Druge dokaze sud nije izvodio jer je činjenično stanje dostatno razjašnjeno.
6. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku.
7. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka cijeneći svaki dokaz posebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud smatra prijedlog predlagateljice osnovanim.
8. U odnosu na I-protustranku predlagatelj je prijedlog povukao, kojem se povlačenju I-protustranka protivila pa je sud u odnosu na I-protustranku utvrdio da prijedlog nije osnovan.
9. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 115/18.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
9.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
10. Iz iskaza predlagateljice AP neposredno ispitane kod suda sud je utvrdio kako je izvanbračna zajednica sa pokojnim VP trajala od 1968. do 2012. godine. U to vrijeme je predlagateljica bila slobodnog bračnog stanja jer se od prvog supruga se razvela 1967. godine, a u to vrijeme je bio razveden i VP. Živjeli su u njegovom stanu, oboje bili zaposleni, zajednički su trošili zaradu, sa njima je živjela njezina kćerka iz prvog braka dok se nije udala i njegov sin iz prvog braka sve do 1990.g. te su zajedno podizali njihovu djecu i živjeli kao bračni partneri iako nisu bili vjenčani, ona ga je njegovala kad je bio bolestan, te platila sahranu u njihovu zajedničku grobnicu. Nije se udavala poslije 2012. godine, nije navedena u rješenju o nasljeđivanju jer nisu imali nikakvu imovinu osim mirovine iza pok. VP što je uzeo njegov sin iz prvog braka. Od odlaska u svoj stan, nije smatrala potrebnim prijaviti se na istoj adresi s pokojim VP i sada živi u svom stanu.
11. II-prostustranka IP ispitan kod suda u svom iskazu naveo je kako su njegov pokojni otac i predlagateljica živjeli zajedno, te je predlagateljica othranila njega i svoju kćerku koju on zove sestrom. Živio je s njima od svoje tri i pol godine dok se nije oženio i odselio. Svi su živjeli u stanu u [adresa], a onda je otac otišao u [adresa] u [adresa], a predlagateljica je dobila svoj stan u [adresa], ali u drugoj zgradi što se dogodilo 1987./1988. ne zna točno, Predlagateljica i pok. otac su uvijek živjeli zajedno, a kako je predlagateljica dobila obnovljeni stan, živjeli su malo u njenom stanu malo u njegovom, imaju zajedničko grobno mjesto koje se vodi na predlagateljicu.
12. Svjedok LP ispitana kod ovog suda u svom iskazu navela je kako poznaje predlagateljicu i pokojnog VP od 1981. godine. Kada ih je upoznala već su bili u izvanbračnoj zajednici. Uvijek su se dobro slagali, izlazili su zajedno i kada se razbolio pokojni VP, predlagateljica ga je služila, sahranjen je na Bugarskom groblju u zajedničku grobnicu koju ima sa predlagateljicom. Predlagateljica je othranila njegovog sina zajedno sa svojom kćeri, bili su emocionalno povezani i po svemu kao bračni par.
13. Svjedok DP ispitana kod ovog suda u svom iskazu navela je kako se 1973. se udala u [adresa] i tada je upoznala predlagateljicu koju zovu A i pok. VP za koje je pomislila da su u braku. Živjeli su u istoj zgradi od 1984. godine i bili kao bračni par, tako da ona nije niti znala da nisu vjenčani. Bili su emocionalno povezani i svugdje su išli zajedno, primali su goste zajedno, odgajali su djecu zajedno, on je imao sina iz prvog braka, a ona kćerku. Kada se razbolio pok. VP predlagateljica ga je služila, kada se njezin stan obnovio u [adresa] preselili su se tamo i tamo ga je predlagateljica služila i tamo je i umro.
14. Uvidom u smrtni list vidljivo je da je pokojni SP preminuo **.**.2012..
15. Iz rješenja za naknadu korištenja grobnog mjesta od 27. kolovoza 2012. (list 6 spisa), rješenja o dodjeli grobnog mjesta od 27. kolovoza 2012. (list 7 spisa), zahtjeva za dodjelu grobnog mjesta (list 8 spisa), ugovora o obročnom plaćanju (list 9 spisa) je vidljivo pravo korištenje grobnog mjesta na groblju u [adresa], a da je kao obveznik plaćanja navedena AP
16. Uvidom u račune (list 10-12 spisa), otpremnicu broj 59/2012 (list 13 spisa), uplatnicu (list 14 spisa) vidljivo je da isti glase na ime AP te da je ista obveznik plaćanja računa sahrane pokojnog SP.
17. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju O-523/12 od 28. kolovoza 2012. (list 23- 24 spisa) sud je utvrdio da je nasljednikom iza pokojnog SP proglašen njegov sin UP.
18. Uvidom u rješenje CZSS od 15. ožujka 2012. (list 23-26 spisa) sud je utvrdio da je pokojni SP imao pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu počevši od 18. listopada 2010.
19. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog SP vidljivo je da su prijavljeni prebivalištem na istoj adresi od 6. lipnja 1986. do 24. siječnja 1989.
20. Uvidom u rodni list za SP sud je utvrdio da je isti bio u braku od 1965. do 1966. godine sa JP, te da je poslije toga bio slobodnog bračnog stanja
21. Uvidom u rodni list za predlagateljicu vidljivo je da ista nema naknadnih upisa.
22. Obzirom na sve naprijed iznijeto, ovaj sud je mišljenja kako je između predlagateljice i pok. SP postojala zajednica života, koja je trajala duže od tri godine odnosno od 1968. kada su predlagateljica i pok. SP bili slobodnog bračnog stanja (što je sud utvrdio uvidom u vjerodostojnu dokumentaciju Izvadak iz matice rođenih), pa do smrti pokojnog SP **.**.2012. jer izvanbračna zajednica može biti izjednačena s bračnom ako to zajednica slobodnog muškarca i slobodne žene.
23. Ovo je sud utvrdio iz iskaza saslušanih svjedoka DP i LP, te iz iskaza II-protustranke i same predlagateljice koji su se o činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. SP izjasnili podudarno.
24. Predlagateljica je dokazala pravni interes za vođenje ovog postupka ostvarivanjem prava na mirovinu a izvanbračnu zajednicu je dokazala vjerodostojnim svjedocima.
25. Slijedom svega naprijed iznijetog, a primjenom gore citiranih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, valjalo je riješiti kao u izreci kao pod I. ovoga rješenja.
26. U odnosu na I-protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a vezano za protivljenje I-protustranke povlačenju prijedloga, sud utvrđuje da je predlagateljica promašila pasivnu legitimaciju u odnosu na I-protustranku, jer se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nego o pravu nasljednika na istu mirovinu ili druga prava koja izvanbračnoj supruzi pripadaju.
27. Ovakav pravni stav suda utemeljen je na pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., prema kojem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u izvanparničnom sudskom postupku radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. ZMO, ističući kako se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.
28. Slijedom svega naprijed iznijetog, valjalo je riješiti kao toč. II izreke ovoga rješenja.
U Vukovaru 25. lipnja 2025.
S u d a c
Marija Jurić, univ. spec. iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.
Dostaviti:
1. Predlagateljici putem punomoćnika
2. Protustranki
3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3 - po pravomoćnosti
