Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2690/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv predloženika MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Heli Guić, odvjetnici u Supetru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj R1-294/2017 od 30. travnja 2025., dana 25. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj R1-294/2017 od 30. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je da se odbija prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Predloženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode u cijelosti te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama u kojima se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", br. 73/91), kao i na žalbene navode koje ističe žalitelj valja reći da nije počinjena bitna povreda jer pobijano rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama te ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a i pravilno je primijenjeno materijalno pravo.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za razvrgnuće i diobu suvlasničke zajednice jer da su predlagatelj i predloženik suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za ½ dijela, da među strankama nema spora o predmetu diobe i opsegu imovine kao niti o suvlasničkim udjelima, da se predlagatelj želi odvojiti od predloženika o čemu se stranke nisu uspjele sporazumjeti, zbog čega se predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] geometrijskom diobom ( na ročištu 17. siječnja 2024. odustao od prijedloga za civilnu diobu).

7. Zatim iz stanja spisa proizlazi da je izveden dokaz očevidom na licu mjesta te je vještak za geodeziju identificirao predmetne nekretnine te utvrdio da predmet diobe predstavljaju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi objekt pod terasom odnosno betonskom pločom, koja je sastavni dio kuće u suvlasništvu stranaka. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju kuću na tri etaže sa dvorištem na južnoj strani. Iz tematske skice geodetskog nalaza vještačenja također proizlazi da se dio kuće u suvlasništvu stranaka, koja je predmet razvrgnuća, nalazi na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na preostalom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 446 m2, nalaze se dvije stambene zgrade koje nisu predmet diobe, a na kojima su kao suvlasnici istina upisane stranke i to predlagatelj RS za 3/9 dijela te predloženik MS za 6/9 dijela. Isto tako, iz nalaza vještaka za graditeljstvo, list br. 4., proizlazi da se terasa označena kao 1e- pripadak E1, površine 26,10 m2, jednim svojim dijelom nalazi izvan predmetnih čestica čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te se nalaze na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 446 m2.

8. Isto tako, na okolnost mogućnost diobe predmetne nekretnine vještak za graditeljstvo Slaven Runje se usmeno očitovao te naveo da geometrijska dioba u konkretnom slučaju nije moguća i to zbog nezadovoljavanja urbanističkih uvjeta prostorno plana Općine [adresa]. Geometrijska dioba da ponajprije podrazumijeva formiranje novih čestica ili od predmetnih ili o dijelova predmetnih čestica a svaka od novonastalih nekretnina treba zadovoljavati uvjete prostornog plana a to su veličina građevinske čestice, koeficijent izgrađene čestice, i koeficijent iskorištenosti novonastale čestice. Minimalna površina čestice koja se može formirati po prostornom planu je 200 m2, a ukupna površina predmetnih čestica iznosi 147 m2. Za razvrgnuće etažiranjem preduvjet je da bude formirana nova čestica, da bude unutar istog ZK uloška sa jasnim suvlasničkim udjelima, kuća mora biti uplanjena, nakon čega je tek moguće provesti postupak etažiranja ili putem suda ili dogovorom stranaka.

9. Slijedom takvih utvrđenja, prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje uz obrazloženje da nije moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu na jedan od zakonom predviđenih načina, koji je moguć i dopušten, kako je to propisano čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP), a predlagatelj je odustao od civilne diobe, tako da je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice odbijen te je odlučeno kao u izreci pobijane odluke.

10. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud te je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom budući da je utvrđeno da takva dioba nije moguća u konkretnom slučaju.

11. Naime, valja reći da je odredbom čl. 47. st. 1. ZVDSP propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je čl. 48. st. 1. i 2. ZVDSP propisano da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, a čl. 49. st. 1. i 2. ZVDSP da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga, a kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta.

12. U odnosu na žalbene navode da je predloženik pokušavao ubaciti u ovaj postupak tu spornu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da je sud trebao razvrgnuti suvlasničku zajednicu u odnosu na predložene nekretnine, dok bi se u odnosu na ovu dodatnu 184/5, suvlasnička zajednica raskinula nakon utvrđenja/ispravka suvlasničkih udjela, koji postupak je još uvijek u tijeku, valja reći da su neosnovani.

13. Naime, prema geodetskoj situaciji terena izrađenoj od vještaka geometra predmetna građevina izgrađena na predmetnim česticama, a dijelom da zahvaća i okolnu česticu koja nije predmet razvrgnuća odnosno kad se usporedi skica lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke sa elaboratom građevinskog vještačenja i dopunom elaborata građevinskog vještačenja, - i to tlocrt 2. kata, jasno proizlazi da točke 2, 3, 4 i 5 predstavljaju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja čestica graniči sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to linijom omeđenom točkama 2 i 3, te je razvidno da je terasa koja pripada predmetnoj stambenoj zgradi položena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja terasa je u elaboratu građevinskog vještačenja od 24.12.2019. označena kao pripadak E1.

14. Dakle, iz stanja spisa proizlazi da je na nekretninama za koje predlagatelj predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu, položena stambena zgrada u kojoj stranke žive sa svojim obiteljima, a koja je dijelom položena i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije predmet ovog postupka, a u situaciji uspostave etažnog vlasništva bi i čest. zem. [katastarska čestica] trebala biti obuhvaćena, kako je to iskazao vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slaven Runje na ročištu 17. siječnja 2024. Također kao preduvjet za etažiranje isti vještak je naveo da bi sve čestice trebale biti novoformirana čestica, unutar istog zk uloška sa jasnim suvlasničkim udjelima ( što konkretno nije jer je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška]), kuća mora biti uplanjena.

15. Prema tome, iz nalaza i mišljenja vještaka za graditeljstvo proizlazi da geometrijska dioba u konkretnom slučaju nije moguća i to zbog razloga nezadovoljavanja urbanističkih uvjeta prostornog plana Općine [adresa]. Naime, geometrijska dioba prije svega podrazumijeva formiranje novih čestica ili od predmetnih ili od dijelova predmetnih čestica i svaka od novonastalih mora zadovoljavati uvjeta prostornog plana, a to su veličina građevinske čestice, koeficijent izgrađene čestice, i koeficijent iskorištenosti novonastale čestice s time da je minimalna površina čestice koja se može formirati po prostornom planu 200m2, a ukupna veličina predmetnih čestica je 147m2. Isto tako, za etažiranje preduvjet je da bude sve novoformirana čestica, da bude unutar istog zk uloška sa jasnim suvlasničkim dijelovima te kuća mora biti uplanjena nakon čega je moguće provesti postupak etažiranja ili putem suda i dogovorom stranaka.

16. Slijedom takvih utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice pri čemu sada u žalbi istaknuti navodi da su stranke suglasne da bi etažiranjem mogle podijeliti nekretninu jer ne postoji spor oko toga, nisu od utjecaja jer kako proizlazi iz nalaza i mišljenja geodetskih vještaka za etažiranje je preduvjet da bude novoformirana čestica.

17. Prema tome, utvrđenja suda i pravna shvaćanja prvostupanjskog suda kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

18. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s paragrafom 21. stavak 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 25. lipnja 2025.

Sutkinja:

Sabina Dugonjić