Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž Ovr-411/2025-2

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja B2 KAPITAL d.o.o., OIB 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, zastupan po punomoćnici Anji Barić, odvjetnici u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja MP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Universitatsstrasse 6C, radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru od 4. lipnja 2025. poslovni broj Ovrv-1072/2025-2, 24. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja osiguranja se uvažava kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru od 4. lipnja 2025. poslovni broj Ovrv-1072/2025-2 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od 14. listopada 2024. za donošenjem rješenja o osiguranju uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja i to zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisana kao kuća, dvor površine 342 m2, od toga kuća 90 m2 te dvor 252 m2, u vlasništvu protivnika osiguranja za cijelo, sve temeljem ovršne isprave i to rješenja o ovrsi javne bilježnice Marine Augustinović iz Karlovca posl. br.: Ovrv3/2017 od 3. siječnja 2017."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagatelj osiguranja zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje - ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. U žalbi navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za osiguranje predlagatelja, uzevši da nasljednik odgovara po pravilima o ošasnoj imovini te da se ovrha odnosno osiguranje tražbine mogu odnositi samo na nekretninu koja je naslijeđena, a ne i na vlastitu imovinu te je time počinio i bitnu povredu odredaba postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti i u okviru žalbenih navoda te postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje povrede, kao i na povredu materijalnog prava, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/2024 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje OZ).

6. Iz spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj osiguranja na temelju ovršne javnobilježničke isprave i to rješenja o ovrsi poslovni broj Ovrv-3/2017 od 3. siječnja 2017. javnog bilježnika Marine Augustinović iz Karlovca, kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenice UP, podnio prijedlog za osiguranje, radi ostvarenja novčane tražbine, zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica], opisana kao kuća, dvor ukupne površine 342 m2. Predlagatelj osiguranja je potraživanje po kreditu broj 7601332013 (9014055074) stekao Ugovorom o kupoprodaji plasmana broj 02-247/2017 od 20. studenog 2017. ovjerenog po javnog bilježniku Zorki Čavajda iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-15050/2017. Tražbinu iz ovršne isprave i to rješenje o ovrsi Ovrv-3/2017 predlagatelj osiguranja je stekao na temelju Ugovora o prijenosu tražbina iz ovršnih isprava od 5. veljače 2018. ovjerenog po javnog bilježniku Zorki Čavajda iz Zagreba pod poslovnim broj OV-1389/2018. Nadalje, prema stanju spisa proizlazi da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Snježane Plavetić Zrnić iz Karlovca broj O-40/2015 iza pokojnog DP njegovom nasljednicom određena UP, supruga ostavitelja, koja je također umrla te su rješenjem o nasljeđivanju vršitelja dužnosti javnog bilježnika Zvonimira Kuzmana iz Karlovca broj O-248/2023 od 4. srpnja 2023. iza pokojne UP njezinim nasljednicima proglašeni MP (nećak ostaviteljice), AP (sestra ostaviteljice), NP (sestra ostaviteljice) i ŠP (nećakinja ostaviteljice). Ostavinska imovina iza pokojne UP, koja se sastoji od 1/24 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] te 1/24 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] raspoređena je nasljednicima: MP u 2/5 dijela, ĐP u 1/5 dijela, NP u 1/5 dijela i ŠP u 1/5 dijela.

7. Predmet spora je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisana kao kuća, dvor površine 1342 m2, na kojoj je protivnik osiguranja vlasnik u cijelosti, a temeljem ovršne isprave i to rješenja o ovrsi javne bilježnice Marine Augustinović iz Karlovca poslovni broj Ovrv-3/2017 od 3. siječnja 2017.

8. Prvostupanjski sud je prijedlog predlagatelja ocijenio neosnovanim, uz obrazloženje da iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojne UP u odnosu na koju predlagatelj raspolaže ovršnom ispravom (rješenjem o ovrsi) proizlazi kako je istu naslijedio protivnik osiguranja MP, međutim predmet ostavinske rasprave nije bila nekretnina u odnosu na koju se predlaže zasnivanje založnog prava i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već druge dvije nekretnine. Stoga je prvostupanjski sud zaključio da predlagatelj osiguranja ne može tražiti zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja koju je protivnik osiguranja stekao na drugi način, a ne nasljeđivanjem UP, jer da nije dokazan pravni slijed pa samim time da nije osnovan ni prijedlog, odnosno da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 296. OZ-a za zasnivanje založnog prava po prijedlogu predlagatelja osiguranja u odnosu na naprijed navedenu nekretninu.

9. Ovakav stav prvostupanjskog suda, barem za sada, ne može se prihvatiti. Naime, osnovano žalitelj sadržajno upire na bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a obzirom da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za osiguranje uzevši kao da nasljednik odgovara po pravilima o ošasnoj imovini te da se ovrha odnosno osiguranje tražbine mogu odnosi samo na nekretninu koja je naslijeđena, a ne i na vlastitu imovinu, a čime dovodi u pitanje i pravilnost primjene materijalnog prava.

10. Naime, odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019 – dalje ZN) propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kad ima više nasljednika, prema stavku 4. istog članka, propisano je da oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Prema stavku 6. istog članka predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni do ostavine.

11. Dakle, iz naprijed navedenog slijedi da je prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer je zaključak prvostupanjskog suda u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom priloženom spisu te je nejasno i proturječno rješenje prvostupanjskog suda u točki 10. obrazloženja, u kojoj navodi da „predlagatelj osiguranja ne može tražiti zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja koju je protivnik osiguranja stekao na drugi način a ne nasljeđivanjem UP jer nije dokazan pravni slijed pa samim time nije osnovan ni prijedlog.“

12. Pretpostavke za zasnivanje založnog prava po prijedlogu predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja propisane su odredbom čl. 296. OZ-a, a kojom odredbom je određeno da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

13. Dakle, zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjskog suda i počinjene bitne povrede postupka ne može se ispitati ni da li je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno pa samim time ni da li je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu postupka, te dati jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama za svoju odluku, uz pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da protivnik osiguranja nije jedini nasljednik iza pok. UP te da je odredbom čl. 6. OZ-a propisano da će se pri provedbi ovrhe i osiguranja paziti na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje, za njega budu što manje nepovoljni.

15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

Osijek, 24. lipnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Varžić