REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU

Gž-56/2025-4

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Maje Skorić, kao predsjednice vijeća, Marte Plančić, kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Čačić Brčić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: tužitelja DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice ČP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici iz Daruvara, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja valjanosti oporuke, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude bez održavanja rasprave Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Pakracu P-770/2024-10 od 08. listopada 2024.g., i o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Pakracu P-770/2024-9 od 08. listopada 2024.g., u sjednici vijeća održanoj dana 24. lipnja 2025.g.

p r e s u d i o i r i j e š i o j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda bez održavanja rasprave Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Pakracu P- 770/2024-10 od 08. listopada 2024.g.

II Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe odgovora na žalbu.

III Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenja Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Pakracu P-770/2024-9 od 08. listopada 2024.g.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je presudom bez održavanja rasprave donesenom dana 08. listopada 2024.g. odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je pisana oporuka sačinjena i potpisana u Miljanovcu 30. travnja 2022.g. osobno po pokojnom ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjom adresom u [adresa], kao ostavitelju, i DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao izvršitelju, te deponirana kod Općinskog suda u Bjelovaru pod evidencijskim brojem Pi-2/2022, pravovaljana u cijelosti i kao takva podobna za postupanje i odlučivanje u ostavinskom i svakom drugom sudskom postupku; te je rješenjem od istoga dana odbio kao neosnovan prijedlog tužitelja za upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama na nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te i na računima kod HPB d.d. Zagreb

IBAN: [broj bankovnog računa], [broj bankovnog računa] i HR 942340009310046182, kao i na depozitnim računima oročenih novčanih sredstava br. 10507038777 i 20510203046.

2. Pravodobno podnesenim žalbama tužitelj pobija obje citirane prvostupanjske odluke, s tim što rješenje pobija iz razloga propisanih odredbom čl. 354. st. 1. i 2. t. 6. i 11. (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), dok presudu bez održavanja rasprave sadržajno pobija iz svih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, uz izričito isticanje bitnih povreda iz čl. 354. st. 2. t. 5., 6., 11., 12. i 14. ZPP-a (na koju potonju ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a).

3. Predlaže da ovaj sud uvaži njegove žalbe, preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za zabilježbu spora, ukine presudu bez održavanja rasprave i predmet vrati na ponovno odlučivanje pred drugim sucem i to u sjedište suda u Bjelovaru.

4. Tužena je podnijela odgovor na žalbu tužitelja protiv presude bez održavanja rasprave, sa prijedlogom da sud istu odbije i obveže tužitelja na naknadu joj troškova žalbenog postupka.

5. Žalbe su neosnovane.

6. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio, ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, kao niti one istaknute u žalbi.

7. Neosnovano tužitelj u žalbi navodi da je donošenjem pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer ista sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama pa ta odluka nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

8. U odnosu na žalbene navode da nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude bez održavanja rasprave, valja reći da je odredbom čl. 332.a st. 2. ZPP-a propisano da ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice, neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev ili ako tuženik nije izričito osporio tužbeni zahtjev, sud može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu (članci 325. i 329. ZPP-a), ako ne postoje druge smetnje za njezino donošenje. Pogrešno žalitelj drži da primjenom citirane odredbe sud može donijeti samo presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev. To iz razloga što je tom odredbom propisana mogućnost donošenja presude, ali se njome ne propisuje; kao kod presude na temelju priznanja (čl. 331. st. 1. ZPP-a), na temelju odricanja (čl. 331. a st. 1. ZPP-a), presude zbog ogluhe (čl. 331. b st. 1. ZPP-a), te presude zbog izostanka (čl. 332. st. 1. ZPP-a); posljedica ispunjenja zakonskih pretpostavki u odnosu na sudbinu tužbenog zahtjeva, odnosno hoće li se postupak okončati prihvaćanjem ili odbijanjem tužbenog zahtjeva (primjerice čl. 331. st. 1. ZPP-a propisuje prihvaćanje, a čl. 331.a st. 1. ZPP-a propisuje donošenje presude kojom se odbija tužbeni zahtjev, kao što i čl. 332.a u st. 1. propisuje donošenje presude kojom se tužbeni zahtjev odbija, dok st. 2. toga članka govori samo o donošenju presude).

8.1. Iz navedenog jasno proizlazi da odbijajuća presuda bez održavanja rasprave može biti donesena u slučaju kad je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice a osporio tužbeni zahtjev. U predmetnom postupku tužena u odgovoru na tužbu, iako se protivi tužbenom zahtjevu, potvrđuje činjenične navode tužbe da je predmetnu ispravu u ostavinskom postupku javni bilježnik proglasio kao oporuku, a svoje protivljenje temelji na tome što da ta isprava nije napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom da bi bila valjana. Naime, prema odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje ZN) valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom, a već iz sadržaja samog prijedloga izreke presude jasno proizlazi da predmetna isprava nije valjana jer postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da se utvrdi valjanom pisanom oporukom isprava osobno potpisana po ostavitelju i tužitelju. U smislu odredbe čl. 31. st. 1. i 2. ZN-a, kada se radi o oporuci koju nije vlastoručno napisao ostavitelj, ona je valjana ako ostavitelj izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima i potpiše, i ako je potpišu i svjedoci. Sam tužitelj tvrdi da se radi o ispravi napisanoj računalno i koja sadrži samo potpis ostavitelja i tužitelja, iz čega jasno proizlazi da ista nije valjana u smislu odredbe čl. 31. st. 1. i 2. u svezi s čl. 29. st. 1. ZN-a. Jednako tako, predmetna isprava ne predstavlja niti jedan valjani oblik oporuke kako ih određuju odredbe Drugog dijela Glave II ZN-a, kako to ispravno obrazlaže prvostupanjski sud, pa time nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primijene materijalnog prava, posebice kada se ima u vidu čl. 2. ZPP-a.

9. Kraj takvog stanja stvari, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio pobijanu presudu bez održavanja ročišta kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa se neosnovanim ukazuje i istaknuti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP-a, jer su bili ispunjeni zakonski uvjeti za njezino donošenje.

10. Nastavno tome, a kako je danim okolnostima (osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, tužena priznala odlučne činjenice, ali osporila tužbeni zahtjev) prvostupanjski sud je postupio sukladno odredbi čl. 284. st. 6. ZPP-a, neosnovano se tužitelj poziva na žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP- a jer se ne radi o nezakonitom postupanju kojim mu nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.

11. Nadalje, neosnovano tužitelj u žalbi ukazuje na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a, odnosno da je prekoračen tužbeni zahtjev jer je sud odlučivao u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.

12. Nije ostvarena i bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 14. ZPP-a, na koju ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi i po službenoj dužnosti. Žalitelj je nalazi u tome što da je sud po službenoj dužnosti trebao obavijestiti stranke i ponuditi im mirno rješenje spora. Istina, odredbom čl. 288. a st.1. ZPP-a je propisano da će sud upoznati stranke s mogućnostima da spor riješe sudskom nagodbom ili u medijaciji, ali u fazi pripremnog ročišta koje se u konkretnom slučaju nije ni održalo budući je sud postupio sukladno odredbi čl. 284. st. 6. ZPP-a. Također, odredba čl. 186.d st. 1. ZPP-a propisuje mogućnost, ali ne i dužnost suda da stranke uputi u mirno rješenje spora, a što u okolnostima konkretnog slučaja, posebice imajući u vidu istaknuto u odlomku 10., nije ni bilo svrsishodno. Takva obveza suda ne postoji niti prema Zakonu o mirnom rješavanju sporova (Narodne novine br. 67/2023, dalje: ZMRS). Ukazuje se žalitelju, da prema odredbama ZMRS-a stranke imaju mogućnost, prije i neovisno o tijeku parnice, pokrenuti postupak mirnog rješenja spora ili u smislu odredbe čl. 186.d. st.3. ZPP-a suglasno predložiti rješavanje spora medijacijom pred sudom.

13. Neosnovani su i žalbeni navodi da je već samim proglašenjem predmetne isprave kao oporuke javni bilježnik proglasio ju pravovaljanom, jer prema odredbi čl. 204. st. 2. ZN-a sud (javni bilježnik sukladno čl. 244. ZN-a) će oporuku proglasiti na način propisan odredbom čl. 204. st. 1. ZN-a obzirom na to je li oporuka valjana i bez obzira na to ima li više oporuka. Dakle, samo proglašenje oporuke nije od utjecaja na njezinu valjanost.

14. Glede navoda žalitelja kojima izražava nezadovoljstvo dodjelom spisa sucu stalne službi prvostupanjskog suda, ukazuje da se po primitku tužbe rješavatelj određuje sukladno Sudskom poslovniku (Narodne novine br. 37/2014, 49/2014, 8/2015, 35/2015, 123/2015, 45/2016, 29/2017, 33/2017, 34/2017, 57/2017, 101/2018, 119/2018, 81/2019, 128/2019, 39/2020, 47/2020, 138/2020, 147/2020, 70/2021, 99/2021, 145/2021, 23/2022, 12/2023, 122/2023, 55/2024, 136/2024) i Pravilniku o radu u sustavu e-spis (Narodne novine br. 35/2015, 123/2015, 45/2016, 29/2017, 112/2017, 119/2018, 39/2020, 138/2020, 147/2020, 70/2021, 99/2021, 145/2021, 23/2022, 12/2023, 9/2024, 136/2024) automatskom (nasumičnom) dodjelom predmeta.

15. Radi navedenog, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, kako oni koje ističe tužitelj, a ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a, žalbu tužitelja valjalo odbiti.

16. Odluka iz točke II izreke kojim je odbijen zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka, utemeljena je na odredbi čl. 155. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP, jer ta parnična radnja tužene nije bila potrebna radi odlučivanja o žalbi tužitelja protiv prvostupanjske presude.

17. Što se tiče žalbe tužitelja protiv rješenja kojim odbijen njegov prijedlog za zabilježbu spora, ovaj sud ne nalazi da su ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), a niti ni oni istaknuti u žalbi.

18. Pravilno je prvostupanjski sud odbio predmetni prijedlog pozivom na odredbu čl. 86. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) prema kojem je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Odredbom članka 86. stavka 2. ZZK-a određeno je da zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo.

19. U ovopredmetnom slučaju predlagatelj traži zabilježbu spora temeljem podnesene tužbe radi utvrđenja valjanosti oporuke pokojnog SP. Dakle, ne radi se o sporu o knjižnom pravu niti bi ishod tog postupka mogao izravno utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava. Riječ je o sporu o valjanosti oporuke, pa je evidentno da u konkretnom slučaju nije riječ o sporu o knjižnom pravu, ishod kojeg spora i pod pretpostavkom da se tužbenom zahtjevu udovolji ne bi mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnoga prava.

20. Pritom još valja ukazati da je svrha zabilježbe spora da se za pravo koje bi se na temelju odluke donesene u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom trebalo upisati u zemljišne knjige, osigura bolje mjesto u prvenstvenom redu pa je tako odredbom članka 86. stavka 3. ZZK-a propisano da kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora. No, u slučaju tužbe za utvrđenjem valjanosti oporuke stranci se ne dosuđuje nikakvo pravo.

20.1. Kako je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava svakako nema uvjeta za njezino određivanja na računima kod banaka jer sredstva na njima ne predstavljaju nikakvo zemljišnoknjižno pravo.

21. Radi navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Šibeniku, 24. lipnja 2025.g.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Maja Skorić