REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4704/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Škalić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Erste&Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3 A, OIB:23057039320, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-452/2024-2 od 2. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-636/2021-35 od 6. prosinca 2022., u sjednici održanoj 24. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Osijeku br. Gž- 452/2024-2 od 2. srpnja 2024. i to u dijelu u kojem je navedenom presudom potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama br. P-636/2021-35 od 6. prosinca 2023. u toč. III. u dijelu u kojem je utvrđena ništetnost dijela čl. 8. st. 2. Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/50404607-5102207385 od 26. siječnja 2005. i to odredbe koja glasi: „Interkalarna kamata obračunava se u visini ugovorene kamatne stope na iskorišteni iznos kredita od početka korištenja pa do stavljanja kredita u otplatu, naplaćuje se jednokratno prilikom prijenosa kredita u otplatu, u roku od 15 (petnaest) dana od datuma zaduženja.“, zbog pravnog pitanja:
„2. Čini li sud apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada utvrđuje nepoštenom pa time i ništetnom odredbu o interkalarnoj kamati iz ugovora o kreditu pritom ne navodeći u obrazloženju odluke je li se o navedenoj odredbi pregovaralo te je li ista suprotna načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatno neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-452/2024-2 od 2. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-636/2021-35 od 6. prosinca 2022. navodeći pravna pitanja koja smatra važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), a koja glase:
„1. Može li se smatrati da je nastupila značajna neravnoteža u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača u smislu odredbe čl. 81. st. 1. ZZP (NN 96/2003) u situaciji kada je potrošač platio neznatno veći iznos ugovorenih kamata po povišenoj kamatnoj stopi, nego što bi platio po početno ugovorenoj kamatnoj stopi, ako se uzme u obzir omjer utvrđene razlike preplaćenih kamata i iznosa podignutog kredita?
2. Čini li sud apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kada utvrđuje nepoštenom pa time i ništetnom odredbu o interkalarnoj kamati iz ugovora o kreditu pritom ne navodeći u obrazloženju odluke je li se o navedenoj odredbi pregovaralo te je li ista suprotna načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatno neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača?
3. Može li sud ocjenu o tome da je odredaba potrošačkog ugovora, kojom se ugovara naknada za obradu kredita (članak 10. stavka 1. Ugovora o kreditu), suprotna načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (test nepoštenosti), u smislu odredbe članka 81. stavka 1. ZZP/03 isključivo temeljiti na tome da se radi o odredbi o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo i da trgovac (tuženik) nije dokazao stvarne troškove koje je imao prilikom obrade kredita ili bi sud prilikom provođenja testa nepoštenosti, bio dužan uzeti u obzir je li odredba jasna i lako razumljiva te lako uočljiva (zahtjev transparentnosti) te druge okolnosti kao što su narav robe ili usluge koji predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora te ostale ugovorne odredbe, sve u smislu odredbi članka 81. stavka 1. ZZP u svezi odredbi članka 83. i 85. ZZP-a?
4. Obzirom na primijenjeni na noviji stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednice Građanskog odjela od 30.01.2020. broj Su-IV-47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužen vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavka 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora?
5. Ima li se stranke smatrati poštenim/savjesnim ili nepoštenim/nesavjesnim stjecateljem u slučaju utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi Ugovora o kreditu temeljem kojeg se ostvaruje isplata s osnove stjecanja bez osnove, a u svezi s odredbom čl. 1115. ZOO-a (ranije čl. 214. ZOO-a) prema kojoj je određeno da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nepoštenim od dana stjecanja, inače od dana podnošenja zahtjeva?“.
2. U prijedlogu tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst) (čl. 385.a st. 2. ZPP).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer iz obrazloženja nižestupanjskih sudova nisu jasni razlozi zbog čega je u tom dijelu udovoljeno zahtjevu tužiteljice.
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci i to u dijelu kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.
6. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije te u odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
7. Uzgred valja naglasiti da je glede dopuštenih revizija u odlukama ovoga suda Revd- 797/2023-2 i Revd-4821/2022-2, na koje se tuženik poziva, revizijski sud meritorno odlučivao na način da su odbijene revizije tuženika odlukama Rev-673/2023-2 od 13. veljače 2024. i Rev-818/2023-2 od 17. siječnja 2024. Isto tako i glede postavljenih pitanja vezanih za tijek zateznih kamata kod restitucijskih zahtjeva suđeno je u skladu s ustaljenom praksom revizijskog suda. Odgovor na prvo postavljeno pitanje ovisi pak o okolnostima svakog konkretnog slučaja, pa radi toga to pitanje nije niti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Zagreb, 24. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
