Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5737/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ireni Mesiček, odvjetnici u Zagrebu, Margaretska 3/IV, protiv protustranke VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Darku Belaiću, odvjetniku u Zagrebu, Ulica Petra i Tome Erdödyja 2, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1- 144/2024-11 od 30. listopada 2024., dana 23. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke i ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1-144/2024-11 od 30. listopada 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O zahtjevu protustranke za naknadom troškova žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1-144/2024-11 od 30. listopada 2024. odlučeno je:

"I. Prekida se postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina i to upisanih kod ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 59. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno Vlasništvo (E-58)-stan na III (trećem) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 53,57 čm, [adresa], kao poseban dio [katastarska čestica] koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, upisana kao suvlasništvo predlagatelja u ½ dijela i protustranke u ½ dijela.

II. Protustranka Aleksandar Lovrić iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upućuje se da u roku 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv predlagateljice KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja da su suvlasnički dijelovi predlagateljice i protustranke različiti od onih upisanih u zemljišnoj knjizi.

III. Prekid postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

IV. O pokretanju parničnog postupka dužna je protustranka VI obavijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na gornji broj spisa.

V. Ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja VI ne pokrene parnični postupak smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućen na parnicu."

2. Protiv navedenog rješenja pravodobno se žali protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja osporeno rješenje ukine. Potražuje naknadu troškova satava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud prvog stupnja u obrazloženju osporenog rješenja navodi kako je odredbom čl. 27. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj: 59/23, dalje: ZIP) propisano da ako u postupku u kojemu sudjeluje dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. U slučaju iz st. 1. toga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako tim zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno. Ako se u slučaju iz st. 1. toga članka sve strane s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica. Obzirom na to da je između stranaka došlo do spora o pravu suvlasništva čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, oko čijeg se rješenja stranke nisu mogle suglasiti u izvanparničnom postupku, sud je prekinuo izvanparnični postupak i uputio protustranku na pokretanje parnice protiv predlagatelja radi utvrđenja da su suvlasnički omjeri stranaka na nekretnini koja je predmet razvrgnuća drugačiji od onih upisanih u zemljišnoj knjizi, zbog čega je odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke rješenja.

5. U žalbi protustranka potvrđuje kako je došlo do spora o veličini suvlasničkih dijelova stranaka ali drži kako je sud trebao po čl. 28. st. 1. ZIP obustaviti ovaj izvanparnični postupak, a ne tek prekinuti, pozivajući se na neke primjere iz sudske prakse.

6. Osnovan je žalbeni razlog protustranke kako je sud prvog stupnja ostvario bitnu povredu procesnih propisa iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP. Naime, u obrazloženju osporene odluke sud prvog stupnja navodi kako je među strankama došlo do spora o tome "da su suvlasnički omjeri stranaka na nekretnini koja je predmet razvrgnuća drugačiji od onih upisanih u zemljišnoj knjizi" ali to ne proizlazi iz podnesaka protustranke. U svoja dva podneska, onom od 7. kolovoza 2024. i onom od 21. listopada 2024. protustranka nije osporila veličinu suvlasničkih razmjera. On navodi brojne i opsežne prigovore, donekle enigmatičnog, nejasnog i zagonetnog značenja, ali među njima nije i osporavanje veličine suvlasničkih razmjera. Uglavnom se poziva na uknjižena založna prava, osobnu služnost, te na postojanje dugova i dijelom usmenih sporazuma stranaka o vraćanju dugova. Također ističe i svoje pravo na dom. Kako je već rečeno, ne osporava veličinu suvlasničkih dijelova stranaka koji su utvrđeni njihovim pismenim ugovorom o uređenju imovinskih odnosa među supružnicima.

7. Stoga rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja nije u skladu s razlozima presude, o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava, pa je zato ostvarena apsolutno bitna povreda procesnih propisa iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. O gore spomenutim prigovorima protustranke (zajednički dugovi, osobna služnost, založna prava i drugo) može odlučiti izvanparnični sud u postupku diobe.

9. Čak i da je protustranka osporila suvlasničke navode koje je istakla predlagateljica, u okolnostima predmetnog slučaja ne postoje zakonske pretpostavke za prekid postupka po čl. 27. st. 1. ZIP, ali ni za obustavu postupka po čl. 28. st. 1. ZIP. Predlagateljica je suvlasničke razmjere stranaka dokazala izvodom iz zemljišnih knjiga iz kojeg proizlazi kako su oni suvlasnici na ravne dijelove predmetne nekretnine. Izvadak iz zemljišne knjige je javna isprava i dokazuje istinitost onoga što se u toj ispravi navodi ili tvrdi. Stoga puko osporavanje veličine suvlasničkog dijela, protivno onome kako je uknjiženo u zemljišnim knjigama, nema značaj "spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica". I to zato jer je ta sporna činjenica već dokazana izvodom iz zemljišnih knjiga. Tek bi pravomoćnom sudskom presudom bilo moguće utvrditi drugačije. A s takvom je tužbom VI mogao već davno ustati.

10. Stoga je valjalo po čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu i osporeno rješenje ukinuti te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

11. U nastavku postupka sud će prvog stupnja nastaviti s postupkom diobe i na kraju podijeliti predmetnu nekretninu, bilo geometrijskom, bilo civilnom diobom.

12. O troškovima postupka nastalim u izvanparničnom postuku odlučuje se prema propisima iz čl. 32. ZIP, a ne prema načelima parničnog postupka. Kako ishod ovog postupka još nije poznat, niti je do troškova žalbe došlo zbog krivnje predlagatelja (protustranka je osporila suvlasničke razmjere), za sad nije moguće odlučiti o troškovima povodom pravnog lijeka, već će se o tome odlučiti u konačnoj odluci.

U Zagrebu 23. lipnja 2025.

Sudac:

Tomislav Aralica