Republika Hrvatska
Općinski Sud u Zadru
Zadar – Borelli 9
Pp-5042/2024
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski sud u Zadru, po sucu pojedincu tog Suda Nadi Olić, uz sudjelovanje Matee Starčević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KO zastupanog po branitelju ZO odvjetniku iz [adresa], zbog prekršajnog djela iz čl. 1002. st.1. Pomorskog zakonika (NN br. 181/04, 76/07,146/08,61/1156/13,26/15I 17/19), povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar u Klasi: 211-07/24-1/11672 od 30. rujna 2024., nakon ispitivanja okrivljenika dana 27. svibnja 2025., na temelju čl. 161 st. 6. Prekršajnog zakona
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: KO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i Z, rođen **.**.1987. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, elektrotehničar, zaposlen, oženjen, otac dvoje djece, neosuđivan.
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi dana 11. kolovoza 2024. u 20,20 sati na otoku Ugljan na 44⁰ 01415 15⁰ 15 681 sa plovilom marke „Sesa“ reg. oznake [registarska oznaka] unutar 300 metara od obale, odnosno da bi glisirao na udaljenosti od 100 metara od obale,
-čime da bi počinio prekršaj iz čl. 1002. st. 1. Pomorskog Zakonika,
Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. PU zadarska, Postaja pomorske i aerodromske policije Zadar izdala je u klasi 211-07/24-1/11672 30. rujna 2024., prekršajni nalog kojim je okrivljenika proglasila krivim, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura i trošak postupka u iznosu od 14,00 eura opisanog u izreci prekršajnog naloga, na koji je okrivljenik uložio prigovor pa je isti stavljen izvan snage i donesena je presuda.
2. Okrivljenik ispitan navodi da se ne smatra krivim. Tvrdi da nije glisirao pogotovo ne na udaljenosti manjoj od 100 metara od obale. Istina je da je kritične prigode upravljao svojim plovilom marke "Sesa" reg. oznake [registarska oznaka] otoka Ugljan, a tvrdi da te koordinate koje su naveden u prekršajnom nalogu nisu točne. Policija da je te prigode kontrolirala plovila i tako da je i njega zaustavila. Da je izlazio iz prolaza Ždrelac i vozio propisnom brzinom kroz prolaz manjom od 8 milja. Kada je izašao iz prolaza i skrenuo lijevo prema [adresa] da je počeo ubrzavati, no tvrdi da nije glisirao. Za glisiranje da je potrebno 14 milja na sat. Ističe da ima iskustva u vožnji brodom preko 20 godina i nikada nije bio ni opomenut ni kažnjavan za sličan prekršaj. Potom da su mu policijski službenici izdali prekršajni nalog sa kaznom. Naime, ističe da su na krmi broda bila tri putnika zbog čega da je brod mogao izgledati kao da glisira. To da je bila osobna procjena policijskih službenika, a u brodu da se ne može vidjeti brzina kojom se kretao.
3. Izvršen je uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa iz koje proizlazi da okrivljenik nije bio osuđivan.
4. Branitelj okrivljenika je iskazao kako djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. Iako da je u prekršajnom nalogu naveden relevantni članak pomorskog zakonika (čl. 1002 st. 1.), isti da nije popraćen navođenjem ključnog provedbenog propisa tj. Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe (NN 79/13, 140/14, 57/15) u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, koji precizno definira uvjete i udaljenost od obale na kojoj je dozvoljeno glisirati. Prema sudskoj praksi i odredbama prekršajnog Zakona, prekršajni nalog mora sadržavati jasan i potpuni činjenični opis prekršaja, što uključuje i navođenje svih bitnih elemenata prekršajnog djela, pa tako i relevantnih provedbenih propisa koji daju pravnu osnovu i sadržaj članku Pomorskog zakonika. Nesporno je da u predmetnom prekršajnom nalogu postoji nedostatak navođenja Pravilnika, koji je neizostavan dio pravne norme kojom se utvrđuje granica na kojoj je dozvoljeno glisirati, pa je s time onemogućena valjana i zakonita pravna kvalifikacija djela. Naime, Pomorski zakonik sam po sebi je općeniti propis, a pravo značenja i granice prekršaja utvrđuju se provedbenim aktima kao što je prethodno citirani Pravilnik. Prekršajni nalog koji ne sadrži ovu važnu pravnu poveznicu da nije dovoljan za pokretanje valjanog prekršajnog naloga budući da nisu ispunjeni uvjeti iz prekršajnog Zakona jer se u istom nije jasno definirala pravna osnova za prekršaj. Da je tomu tako kako je prethodno obrana navela da proizlazi iz Odluke Visokog prekršajnog suda pod poslovnim brojem PpŽ-872/2002 donesena 1,. travnja 2025. godine u kojoj je Visoki prekršajni sud jasno zauzeo pravno shvaćanje da u slučaju ukoliko u optužnim aktu nije naveden prednje navedeni Pravilnik da tada djelo koje se stavlja okrivljeniku nije prekršaj. Upravo slijedom svega navedenog predlaže se zaključiti dokazni postupak te donijeti oslobađajuću presudu.
Nadalje izvršen uvid u odluku Visokog prekršajnog Suda pod brojem Ppž-872/2022 od 01. travnja 2025. god.
5. Temeljem ovako provedenog prekršajnog postupka sud nalazi da djelo koje se stavlja okrivljeniku na teret nije prekršaj .
6. Sukladno odredbi čl. 1002 st. 1. t. 3 Pomorski Zakonik propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti, ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša (članak 133). Člankom 133. Pomorski Zakonik propisuje da zapovjednik i član posade moraju obavljati poslove na brodu, brodici ili jahti u skladu sa svojim dužnostima propisani tim zakonom, drugim propisima i pravilima navigacije te drugim propisima donesenim na temelju tog zakona iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša, dakle sukladno Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe o unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (Narodne Novine 79/13, 140/14, 57/15) koji u članku 48.a 2. propisuje da motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet-ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu ploviti sa hidrodinamičkim uzgonom odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem istima nije zabranjeno ploviti sa hidrodinamičkim uzgonom (glisirati).
7. Prema odredbi čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži između ostalog činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječu zakonska obilježja prekršaja pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci optužnog akta u kojem nije naveden provedbeni propis na temelju kojeg je propisano na kojoj udaljenosti od obale je dozvoljeno glisiranje bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju. Naime u činjeničnom opisu prekršaja terećeno djelo je u bitnom opisano time da bi okrivljenik kritične prigode upravljao plovilom marke „Sesa“ reg. oznake [registarska oznaka] unutar 300 metara od obale, odnosno da bi glisirao na udaljenosti od 100 metara od obale.
8. Naime odlučna činjenica utvrđuje se na temelju posebnog propisa te je konkretna odredba Pomorskog zakonika blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koji se okrivljeniku stavlja na teret, a koji propis Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, kao i njegove mjerodavne odredbe na temelju kojeg je propisano na kojoj udaljenosti od obale je dozvoljeno glisiranje, nije naveden u činjeničnom opisu djela.
9. Slijedom navedenog sud je našao da uslijed nedostatka konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu djela prekršaja, opisano djelo nije prekršaj. Pa je temeljem odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenika trebalo osloboditi od optužbe.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona kako se radi o obustavi postupka.
U Zadru, 23. lipnja 2025.
Sudac
Nada Olić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka presude Visokom prekršajnom sudu Zagreb. Žalba se podnosi putem ovoga Suda pisano u dva istovjetna primjerka.
DNA:
- okrivljeniku,
- branitelju,
- tužitelju,
- u spis.