1                            Poslovni broj: II Kž-486/2023-5

Poslovni broj: II Kž-486/2023-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Maje Štampar Stipić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. O., zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11.,144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-35/2023-7 od 23. listopada 2023. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 23. studenog 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog D. O. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Kv I-35/2023-7 od 23. listopada 2023., u tijeku postupka nakon podignute i potvrđene optužnice protiv optuženog D. O., zbog kaznenih djela protiv imovine – razbojništva iz članka 230. stavka 1. i 2. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženog D. O. iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. U istražni zatvor optuženiku je uračunato vrijeme lišenja slobode od 10. svibnja 2023. pa nadalje.

2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je optuženi D. O. po braniteljici, odvjetnici M. T., ne navodeći izričito zakonske osnove pobijanja, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da "pobijano rješenje preinači na način da se ne produljuje istražni zatvor u odnosu na optuženika, podredno da pobijano rješenje ukine zbog bitnih povreda iz odredbe članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.".

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon razmatranja razloga u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog D. O. iz osnova u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Također je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora protiv tog optuženika te neprikladnosti njegove zamjene blažim mjerama, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

5.1. Stoga su, neosnovani žalbeni navodi optuženog D. O. kako je pobijanim rješenjem povrijeđena odredba članka 124. stavka 3. ZKP/08. u smislu nedostataka u obrazloženju razloga o odlučnim činjenicama u pogledu postojanja osnovane sumnje i razloga zbog kojih prvostupanjski sud smatra da se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti blažom mjerom, čime očito upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

6. Tako je prvostupanjski sud ispravno utvrdio i valjano obrazložio kako osnovana sumnja da je optuženi D. O. počinio kaznena djela koja mu se podignutom i potvrđenom optužnicom stavljaju na teret proizlazi iz dokaza na kojima se ista temelji, pa je i prema ocjeni drugostupanjskog suda ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika. Nasuprot tome, konačna ocjena o tome postoji li ili ne postoji kaznena odgovornost optuženika, dat će se tek u pravomoćnoj presudi, nakon brižljive ocjene svih izvedenih dokaza.

7. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se s obzirom na visoki stupanj intenziteta postojeće opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, istražni zatvor ne može svrhovito zamijeniti mjerama opreza te je za svoju odluku iznio razloge u točki 8. pobijanog rješenja. Naime, optuženiku se u ovom postupku stavlja na teret počinjenje dva kaznena djela razbojništva u kraćem vremenskom razdoblju, a uz to je prema podacima iz kaznene evidencije ranije osuđivan u čak sedamnaest navrata, od čega u dvanaest navrata zbog istovrsnih kaznenih djela. Na temelju navedenih okolnosti prvostupanjski sud je s pravom zaključio da okrivljenik iskazuje upornost u činjenju kaznenih djela ove vrste i činjenica da ni prethodne osude ni boravak u zatvoru nisu utjecale na njega da svoje ponašanje uskladi s društvenim normama. Te okolnosti u međusobnoj povezanosti upućuju na zaključak o opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

8. Razmatrajući, dakle, sve navedene okolnosti te uzimajući u obzir njihovu kakvoću, brojnost i značenje, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se utvrđena opasnost od ponavljanja djela na strani optuženika, može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. Ista svrha, protivno žalbenim navodima optuženika, ne bi se mogla ostvariti zamjenom istražnog zatvora nekom od mjera opreza predloženih u žalbi.

9. U odnosu na ponovljeni žalbeni navod pozivanjem na stavove Europskog suda za ljudska prava, ponovno se ističe da pobijano rješenje nije u suprotnosti s tim stavovima s obzirom na to da sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv optuženika te je njegovo produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom optuženika na slobodu.

10. Jednako tako, pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, kao i opstojnost osnova po kojima je istražni zatvor produljen, nije dovedena u sumnju žalbenim navodima da se optuženik "zaposlio, zasnovao emotivnu vezu i započeo s konsolidiranjem svog života te da inkriminirano postupanje predstavlja iznimku, a ne redoviti način ponašanja okrivljenika" jer navedene okolnosti ne umanjuju postojeću opasnost od ponavljanja djela na strani optuženika, tim više jer navedene okolnosti nisu ničim potkrijepljene.

11. Žalitelju se također ističe, kako dosadašnjim trajanjem istražnog zatvora nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti. Naime, prvostupanjski sud prilikom ocjenjivanja eventualne povrede tog načela, u skladu s odredbom članka 122. stavka 2. ZKP/08., ispravno je vodio računa o razmjeru između težine počinjenih kaznenih djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku u slučaju osuđujuće presude i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

12. Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 23. studenog 2023.