Republika Hrvatska
Trgovački sud u
Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: P-77/2022-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Varaždinu, u ime Republike Hrvatske, po sucu toga suda Jasni Lekić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DABO d.o.o., Čakovec, Preloška 64, OIB: 30234057052, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Brlečić & partneri j.t.d., odvjetnicima iz Varaždina, Optujska 25/I, protiv tuženika DIRECTA d.o.o., Pribislavec, Industrijska 28, OIB: 05717353628, zastupan po punomoćniku Borisu Raviću, odvjetniku iz Novog Marofa, Zagrebačka 2, radi naknade štete (vps. 83.580,37 eur), nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 09. travnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice tužitelja Željke Brlečić, odvjetnice iz Odvjetničkog društva Brlečić & partneri j.t.d. iz Varaždina, te direktora tuženika OB, uz punomoćnika Borisa Ravića, odvjetnika iz Novog Marofa, te na ročištu za objavu presude dana 23. lipnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku DIRECTA d.o.o., Pribislavec, Industrijska 28, OIB: 05717353628, da tužitelju DABO d.o.o., Čakovec, Preloška 64, OIB: 30234057052, plati iznos od 83.580,37 eur-a (slovima: osamdesettritisućepetstoosamdeset eur-a i tridesetsedam centi), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 10,05% godišnje, a u slučaju promjene kamatne stope po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, zatim po kamatnoj stopi koja se od 01.01.2023. do 31.12.2023. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate i to na iznos od 79.267,87 eur od 27.10.2021. pa do isplate, te na iznos od 4.312,50 eur od 9.11.2021. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 20.126,62 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to od 23. lipnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio protiv tuženika tužbu radi naknade štete navodeći da su tužitelj i tuženik sklopili dana 7.8.2018. Ugovor broj 2018-04/016 o postavljanju sustava tehničke zaštite (protuprovalne zaštite) kojim je ugovorena ugradnja sustava protuprovale prema ponudi tuženika, ali i prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio tuženik dana 14.8.2018., dok je dana 26.7.2018. između stranaka sklopljen i Ugovor broj 2018/05-004 o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite za ukupno četiri objekta mjenjačnica društva Dabo d.o.o. kojim se tuženik obvezao servisirati i održavati sustav tehničke zaštite-protuprovala, protuprepad, video nadzor i to na način da se obvezao servisirati i održavati u ispravnom stanju te u najkraćem roku otkloniti kvarove na istima, obavljati preventivne servisne periodičke preglede najmanje jednom godišnje te pružati stalnu stručnu pomoć u pogledu korištenja sustava. Ugovor o pružanju usluga tehničke zaštite putem centralnog dojavnog sustava tužitelj je sklopio s društvom Privatna zaštita Petar Zrinski d.o.o. iz Čakovca, Ivana Novaka 38 i Bonačić Security d.o.o. Split, Šimunovićeva 2a, prema kojem su oba društva bila u obvezi pružati tuženiku usluge zaštite objekta u [adresa] putem centralnog dojavnog sustava koji obuhvaća priključenje tehničkog sustava protuprovalne zaštite na centralni dojavni sustav putem telefonske linije, telefonsku komunikaciju između tehničkog sustava protuprovalne zaštite štićenog objekta i centralnog dojavnog sustava u operativnom centru, intervenciju zaposlenika tih društava u slučaju dojave signala alarma na štićenom objektu, te u slučaju potrebe komunikaciju operativnog centra s policijskim, vatrogasnim i drugim nadležnim službama.
2. Tužitelj u tužbi tvrdi da je pretrpio štetu uslijed štetnog događaja koji se dogodio u noći između 25.10. i 26.10.2021. kada je nepoznati počinitelj počinio provalnu krađu u poslovnici mjenjačnice Dabo na adresi [adresa], te je iz predmetne mjenjačnice otuđen ukupan iznos od 79.267,87 eur, a koliko se novčanih sredstava u raznim valutama u tom trenutku nalazilo u zatvorenom poslovnom prostoru odnosno u protuprovalnom sefu. Također, tužitelj je pretrpio i znatnu materijalnu štetu na svojim stvarima koje su prilikom provalne krađe potpuno uništene. Tužitelj smatra da je za navedenu štetu koja je nastala uslijed provalne krađe odgovorno društvo Directa d.o.o. Pribislavec i da je isto dužno naknaditi štetu. Tužitelj tvrdi da je do uspješne provalne krađe došlo zbog propusta u ugradnji i održavanju sustava protuprovalne zaštite koji je projektirao, ugrađivao i servisirao tuženik budući da ugrađeni sustav nije izvršio nikakvu dojavu prilikom sabotaže odnosno provalne krađe u prostorije tužitelja. Tuženik je izvršio snimku postojećeg stanja i prosudbu ugroženosti prema kojoj je objekt svrstan u 1. kategoriju – srednji stupanj zaštite koji predviđa mehaničku i tehničku zaštitu kojom se na licu mjesta zvučno i svjetlosno signalizira neovlašteni ulazak u štićeni prostor, video nadzor sa zapisom. Tužitelju je predložena ugradnja stalno nadziranog dodatnog GSM dojavnika koji će biti aktivan u slučaju pada analogne telefonske linije, slijedom čega je tužitelj ugradnju tog sustava naručio po tuženiku koji je ugradio dodatni GSM dojavnik temeljem radnog naloga od 22.10.2018. Međutim, unatoč svim ugrađenim sustavima protuprovalne zaštite, nepoznati počinitelji izvršili su provalu u mjenjačnici u [adresa], a tom prilikom nije se oglasio niti alarm putem centralnog dojavnog sustava (CDS), niti putem GSM dojavnika koji je kao "back up sustav" ugrađen upravo u slučaju da alarm putem CDS- a, tj. preko analogne linije bude prekinut. Tužitelj ističe da je dana 30.9.2021., dakle samo 25 dana prije provale i pljačke, tuženik izvršio redovni godišnji kontrolni servis u skladu s obvezom iz Ugovora broj 2018/05-004 o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite. Iz izdanog radnog naloga proizlazi da servis nije izvršen u skladu s pravilima struke niti pak u skladu s ugovorom, budući da serviser uopće nije predlagao opremu sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite prema kojem tehnički prijam sustava tehničke zaštite podrazumijeva provjeru ispravnosti i funkcionalnosti svih uređaja i opreme koji čine sustav tehničke zaštite, provjeru usklađenosti sustava tehničke zaštite s projektom, provjeru obučenosti osoblja, provjeru korisničkih uputa za rukovanje i provjeru dokaza kvalitete ugrađene opreme. Iz Zapisnika-radnog naloga broj 3869/2021 proizlazi da tuženik nije prekontrolirao ispravnost ugrađenog GSM dojavnika, već je u predmetnom zapisniku naznačio kako je sustav ispravan i funkcionalan.
3. Nakon izvršene provalne krađe, djelatnici društva Bonačić Security d.o.o. su mailom od 17.11.2021. obavijestili tužitelja kako dojavni centar nije mogao reagirati na izvanrednu dojavu jer sustav nije poslao izvanrednu dojavu prema dojavnom centru te dojavni centar nije zaprimio izvanrednu dojavu, a sustav nije poslao jer je netko prekinuo sustavu primarnu komunikaciju. Sustav nije mogao poslati dojavu preko "back up" komunikacije jer je nije imao odnosno imao je pogrešno programiran sustav. Dakle, ugrađena "buck up" komunikacija putem GSM sustava nije bila funkcionalna ni ispravna, a tuženik koji je predložio i ugradio "back up" sustav bio ga je dužan redovito servisirati te nije utvrdio da li je isti ispravan i funkcionalan, iako je 25 dana prije štetnog događaja morao izvršiti pregled svih ugrađenih sustava. Tužitelj nadalje tvrdi da je tuženik alarmni sustav ugradio putem analogne telefonske linije čije je centralno kućište bilo ugrađeno na vanjskoj fasadi objekta te je vanjska sirena ugrađena na vanjskoj fasadi a snimač video nadzora ugrađen je u sef, te su provalnici zajedno s novcem iz sefa otuđili i sve snimke video nadzora te snimač, tako da djelatnici kriminalističke policije nisu bili u mogućnosti identificirati provalnika. Osnovna obveza tuženika preuzeta Ugovorom o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite bila je da vrši periodične servisne preglede i ispitivanja funkcionalnosti sustava kao i održavanje predmetnog sustava najmanje jednom godišnje, te da tijekom redovitih godišnjih kontrola sustava izvrši pregled svih uređaja koje je ugradio te utvrditi da li su oni ispravni i pružaju li odgovarajuću ili barem minimalnu zaštitu tužitelju kao primatelju usluge zaštite. Tuženik je prema tvrdnji tužitelja zanemario tu svoju osnovnu dužnost, izradio je manjkavi projekt, a ponajviše je odgovoran za činjenicu da prilikom provođenja servisa i pregleda ugrađenog sustava nije upozorio tužitelja da mu GSM dojavni sustav nije u funkciji. Tužitelj je prije podnošenja ove tužbe uputio i odštetni zahtjev osiguravajućem društvu Wiener Osiguranje Vienna Insurance Group d.d. sa zahtjevom za naknadu štete osigurane policom osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, ali je dobio podatak da se polica odnosi samo na osiguranje vlastite imovine tuženika, čime je tuženik postupio protivno odredbi članka 8. stavka 2. Zakona o privatnoj zaštiti koja propisuje da pravne osobe i obrtnici dužni su se kod osiguravajućeg društva osigurati od odgovornosti u vezi s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite.
4. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se obvezuje tuženik da naknadi tužitelju iznos od 79.267,87 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 27.10.2021. do isplate, te iznos od 4.312,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 9.11.2021. do isplate, te se nalaže trgovačkom društvu Directa da plati tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava da bi bio odgovoran za štetni događaj, kako u pogledu same poslovne odgovornosti, tako i u pogledu visine štete. Tvrdi da nije točno da je do uspješne provalne krađe došlo zbog propusta u ugradnji i održavanju sustava protuprovalne zaštite za koji bi odgovornost snosio tuženik. Tuženiku je sporno da bi tolika količina novca uopće smjela biti deponirana u poslovnici tužitelja u vrijeme štetnog događaja. Točno je da je između stranaka dana 7.8.2018. sklopljen Ugovor broj 2018/04-16 o postavljanju sustava tehničke zaštite. Tuženik tvrdi da nije izradio projekt izvedenog stanja sustava tehničke zaštite, već je postojeći projekt koji je tužitelj imao ranije i na temelju kojeg je do tada uredno poslovao samo revidirao sačinivši reviziju postojeće dokumentacije temeljem Ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004. Tuženik nije radio kompletnu zamjenu postojećeg sustava tehničke zaštite, već je ispravne i funkcionalne dijelove postojećeg zahtjeva na zahtjev tužitelja zadržao. Stoga su neka od tehničkih rješenja za predmetni prostor u kojem je došlo do provale postojala u osnovnom projektu, te ih nije htio mijenjati. Također, pojedina rješenja mijenjana su od strane tužitelja naknadno, nakon što je tuženik već izvršio reviziju, a o tome nije obavijestio tuženika. Tuženik ističe da je sve svoje ugovorne obveze uredno ispunio i to onako kako je ugovoreno i u skladu sa pravilima struke. Tuženik nije izradio manjkavi projekt jer sukladno članku 76. Zakona o privatnoj zaštiti Ministarstvo unutarnjih poslova daje suglasnost na prosudbe ugroženosti i projektnu dokumentaciju objekata I., II. i III. kategorije te sudjeluje u tehničkim pojmovima ugrađenih elementa uređaja i sustava tehničke zaštite. U članku 2. stavku 2. ugovora navodi se da je tužitelj upoznat sa tehničkim karakteristikama, mogućnostima i kvalitetom rada ponuđene opreme, kao i mjestima koja će navedena oprema pokrivati, a o čemu će ovisiti i stupanj zaštite štićenog prostora. Dakle, tuženik je tužitelju isporučio sva ona tehnička i mehanička rješenja koja su zadovoljila sve propisane standarde a na koja je tužitelj htio pristati, te nije imao ovlaštenje za ugradnju nikakvih dodatnih rješenja izuzev back up sustava pomoću GSM-a koje je i izveo. Sva su ta rješenja prošla kontrolu MUP-a i u cijelosti zadovoljila sva pravila struke. Također navodi da u članku 4. stavku 2. Ugovora je ugovoreno da se tužitelj obvezuje na pozicijama montaže pojedinih elemenata sustava osigurati stabilno i kvalitetno napajanje 220 V i prema potrebi UTP LAN priključak lokalne mreže i telefonsku liniju, te voditi računa o ispravnosti istih. Točno je da je tuženik dana 30.9.2021. izvršio redovni godišnji servis na lokaciji tuženika u [adresa], te je taj godišnji servis napravljen u skladu s pravilima struke i ugovoru, te tužitelj pogrešno navodi da serviser nije pregledao opremu. Prilikom tog pregleda sastavljen je zapisnik-radni nalog br. 3869/2021. Na nalogu jasno stoji da je sustav ispravan i funkcionalan, što je i bio tog dana u vrijeme kada je rađen servis. Prilikom tog servisa tužitelju odnosno njegovom direktoru JB izričito je napomenuto da GSM sustav je ispravan, ali da tužitelj nije platio račun ili obnovio bon za mobilnu telefoniju, pa stoga isti ne može uspostaviti poziv prema centralnom dojavnom sustavu. Ugovorna i zakonska obveza tužitelja je da osigurava ispravnost telefonskih linija. Prema informacijama tvrtke Bonačić Security d.o.o. i Privatna zaštita Petar Zrinski d.o.o. na lokacijama tužitelja korištena su tri telefonska mobilna broja čije su kartice korištene za dojavu u slučaju uključivanja alarma. Ti su brojevi bili na bonove koje je trebalo redovito obnavljati, a za što su bile nadležne odgovorne osobe tužitelja. Tužitelj nije izvršio obnovu bona koja je bila preduvjet za funkcionalnost dojave za GSM kao back up broja, odnosno nije osigurao ispravnost telefonske linije kao uvjeta za ispravno funkcioniranje sustava tehničke zaštite iz razloga što na korisničkim računima redovito nije imao novčanih sredstava koje su preduvjet za uspostavu telefonske mobilne veze. Nadalje tuženik tvrdi da predmetna poslovnica nije smjela imati deponirani toliki iznos novca, već je trebao imati najviše do iznosa od 13.272,28 eur, jer na stranici 17 Revizije postojeće dokumentacije temeljem Ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004 objekt je predviđen za deponiranje najviše iznosa od 13.272,28 eur. Stoga se okolnost da je tužitelj u poslovnici u [adresa] u vrijeme štetnog događaja držao daleko veću količinu novca od one koja je dopuštena i predviđena elaboratom odnosno sigurnosnim mjerama a da nije prethodno upozorio tuženika, treba tretirati kao doprinos oštećenika vlastitoj šteti. Stoga predlaže odbiti tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Tuženik je podneskom od 16.1.2023. podnio protutužbu u kojoj navodi da je tužitelj imao pogrešnu predodžbu oko toga da one mjere zaštite kakve su ugovorene jesu adekvatne i za zaštitu vrijednosti veće od 13.272,28 eur, te je očito između stranaka došlo do nesporazuma. Bitni sastojci ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite jesu usluga pružanja tehničke zaštite i cijena. Očito je da se stranke nisu sporazumjele oko bitnog sastojka ugovornog odnosa i to vrijednosti koja se osigurava i njoj prilagođenim mjerama zaštite, slijedom čega je ugovor o postavljanju te ugovor o održavanju sustava tehničke zaštite ništetan. To tim više što tuženik iz ranije obrazloženih razloga, a očito ni sam tužitelj ne bi pristali na sklapanje ugovora drukčijeg sadržaja i time preuzeli veću razinu odgovornosti od strane tuženika i veće financijske obveze od strane tužitelja. Stoga tuženik podnosi protutužbu te traži da sud utvrdi da su Ugovor o postavljanju sustava tehničke zaštite broj 2018/04-016 od 7.8.2018. te Ugovor o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite broj 2018/05- 004 od 28.7.2018. sklopljeni između tuženika Directa d.o.o. Pribislavec te tužitelja Dabo d.o.o. Čakovec, ništetni.
7. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu uz tužbu i to Elaborat tehničke zaštite (list 6-25), u Zapisnik-radni nalog br. 01141/2018 od 28.8.2018. (list 26-27), u Ugovor o postavljanju sustava tehničke zaštite broj 2018/04-016 od 7.8.2018. (28-29), u Ugovor o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004 od 28.7.2018. (list 30-31), u potvrdu kojom se potvrđuje da je izvedba sustava tehničke zaštite prema Ugovoru broj 2018/04-016 obavljena sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (list 32), u Zapisnik o obavljenom tehničkom prijmu naprava i sustava tehničke zaštite prema Ugovoru broj 2018/04-016 od 7.8.2018. (list 33), u projektnu dokumentaciju-reviziju postojeće dokumentacije temeljem Ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05- 004 (list 35-86), u Ugovor broj 6/2015/INT o obavljanju poslova privatne zaštite i praćenje alarmnih signala od 1.12.2015. zaključen između Dabo d.o.o., Privatne zaštite Petar Zrinski d.o.o. i Bonačić Security d.o.o. (list 87-88), u kaznenu prijavu Ministarstva unutarnjih poslova od 28.10.2021. (list 89-90), u Zapisnik-radni nalog broj 3869/2021 od 30.9.2021. (list 91), u radni nalog br. 22-11/21 od 5.11.2021. (list 92), u blagajnički izvještaj za 25.10.2021. od 10.11.2021. (list 93), u konačni obračun dnevne blagajne-stanju blagajničkog dnevnika na dan 25.10.2021. (list 94), u Zapisnik-radni nalog br. 01220/2018 od 8.8.2018. (list 95), u Zapisnik-radni nalog br. 01141/2018 od 28.8.2018. (list 97), u radni nalog broj 01198/2018 od 24.10.2018. (list 99), u radni nalog broj 01195/2018 od 22.10.2018. (list 101), u otpremnicu broj 120-1000- 000313/21 od 9.11.2021. (list 103-104), u ponudu broj 5697/2021 od 27.10.2021. (list 105), u dopis od 12.11.2021. (list 106), u policu osiguranja broj [broj police osiguranja]-0418569-03 od 28.12.2018. (list 107-111), u odštetni zahtjev po osnovi police osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti od 6.12.2021. (list 112-115), u dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu i to račun br. 19/POSL1/8 od 20.8.2018. (list 134), u zapisnik o obavljenom tehničkom prijmu naprava iz sustava tehničke zaštite prema Ugovoru broj 2018/04-016 od 7.8.2018. (list 135), u potvrdu od 8.8.2018. (list 136), u Ugovor o postavljanju sustava tehničke zaštite broj 2018/04-16 od 7.8.2018. (list 137-139), u karticu kupaca (list 140-142), u izvadak iz novina (list 143-144), u presliku poruke elektroničke pošte od 28.10.2021. (list 145), u stanje GSM brojeva na dan 11.11.2021. (list 147-148), u fotografiju (list 149), u sigurnosnu proceduru za poslovnice društva Dabo d.o.o. (list 151-158), u presliku elektroničke pošte od 6.8.2018. (list 159-161), u odluku o visini blagajničkog maksimuma (list 162), u evidenciju dnevne provjere rada sustava tehničke zaštite (list 163), u odluku na listu 164-165, u presliku izvatka iz novina (list 166-169), u projektnu dokumentaciju-revizija postojeće dokumentacije temeljem Ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004 (list 170- 227), u fotografiju na listu 234, u račun broj 614/POSL1/1 od 6.11.2018. (list 237-238), u uputu Ministarstva financija od 2.3.2013. (list 239), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 15.9.2021. (list 241), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 7.11.2022. (list 242), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 25.10.2021. (list 243), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 10.10.2021. (list 244), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 15.9.2021. (list 245), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 4.8.2018. (list 246), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 6.8.2018. (list 247), u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 7.8.2018. (list 248), u konačni obračun dnevne blagajne- stanje blagajničkog dnevnika na dan 9.8.2018. (list 249), u izjavu o sukladnosti od 23.5.2018. (list 250), u certifikat te dokumentaciju (list 252-266), u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. rujna 2018. (list 267-270), u radni nalog Arsenal grupe d.o.o. br. 22-11/21 od 5.11.2021. (list 279-280), saslušao je svjedoke SB, HB, DB, ZB, CB, ŠB, izvršio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 18.5.2022. (list 302-306), saslušao svjedoka KB, PB, direktoricu tužitelja ČB i direktora tuženika VB, proveo vještačenje po informatičkom vještaku Igoru Špoljariću iz Zagreba na okolnost da li je tuženik Directa d.o.o. izvršio sve svoje obveze prema tužitelju Dabo d.o.o. u skladu s pravilima struke i pažnjom dobrog gospodarstvenika uzevši u obzir Elaborat procjene zaštite opasnosti izrađen po tuženiku te radne naloge izdane po tuženiku, svu ugrađenu opremu i zaključene ugovore između stranaka, izvršio uvid u konačni obračun dnevne blagajne-stanje blagajničkog dnevnika na dan 9.8.2018. (list 335), u Ugovor br. 6/2015/INT od 1.12.2015. (list 336-337), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26.9.2018. (list 338- 341), u fotografije na listu 371-374, u fotografije na listu 378-385, u fotokopiju spisa Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu broj KPn-DO-418/2021 (list 386-429).
8. Uvidom u Ugovor broj 2018/04-016 o postavljanju sustava tehničke zaštite od 7.8.2018. utvrđeno je da je isti zaključen između tužitelja Dabo d.o.o. Čakovec kao naručitelja i Directa tehnička zaštita Čakovec koje zastupa vlasnik OB kao izvršitelj dana 7.8.2018., a uvidom u Ugovor o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004 od 26.7.2018. razvidno je da je isti zaključen između tužitelja Dabo d.o.o. Čakovec i Directa tehnička zaštita Čakovec koje zastupa vlasnik OB kao izvršitelj dana 26.7.2018. Tuženik u odgovoru na tužbu potvrđuje da je između stranaka dana 7.8.2018. sklopljen Ugovor br. 2018/04-016 o postavljanju sustava tehničke zaštite kojem je predmet bio postavljanje sustava tehničke zaštite na lokaciji tužitelja [adresa] i [adresa]. Uvidom u odluku o imenovanju odgovorne osobe za poslove privatne zaštite razvidno je da se odnosi na [obrt] vlasnika OB iz [adresa]. Predmet ugovora broj 2018/04-016 o postavljanju sustava tehničke zaštite je postavljanje sustava tehničke zaštite na lokaciji naručitelja u [adresa] i [adresa], a predmet Ugovora o održavanju sustava tehničke zaštite broj 2018/05-004 je servisiranje i održavanje sustava tehničke zaštite- protuprovala, protuprepad, video nadzor instaliran u poslovnicama naručitelja na lokacijama u mjenjačnicama Dabo u [adresa], u [adresa], u [adresa]. Tužitelj u tužbi u bitnome tvrdi da tuženik nije izvršio svoje ugovorne obveze temeljem zaključenih ugovora u skladu s pravilima struke, te je stoga propuštanje tuženika u izravnoj svezi sa štetnim događajem u kojem je tužitelj pretrpio štetu i to provalnom krađom u mjenjačnici u [adresa] u noći s 25.10.2021. na 26.10.2021. Tuženik osporava da bi svoje usluge izvršio sa nedostatkom te tvrdi da je propust na strani tužitelja koji nije vodio računa o brojevima telefona takozvanog "buck up" – rezervnog dojavnog sustava tehničke zaštite te da je u mjenjačnici imao više sredstava od onoga što je bilo predviđeno u ugovoru o tehničkoj zaštiti, te je stoga odgovornost za štetni događaj na strani tužitelja.
9. Saslušana svjedokinja SB iskazala je da je bila zaposlenica društva tužitelja, da je prostor imao alarmni nadzor i čelična neprobojna sredstva, da je alarm uvijek bio uključen izvan radnog vremena te bi se isti aktivirao ukoliko bi netko pokušao ući, a isti se aktivira na način da odmah ide dojava, da se zove policija i mora se uvijek uključiti. Tvrtka tuženika je posljednja postavljala alarmni sustav, njezin zadatak je bio uključiti alarm i provjeriti svaki dan da li radi, što je ona uredno činila te je spornoga dana zaključala, uključila alarm i otišla i nije imala saznanja da alarm nije radio za vrijeme provale. Što se tiče godišnje kontrole alarmnog sustava, tuženik je došao na godišnju kontrolu, "tipkao nešto po tastaturi-tipkao je po tastaturi alarmnog sustava" i nakon toga joj je dao obrazac da sve uredno radi. Svjedok HB iz [adresa] koji je bio zaposlen kao voditelj dojavnog centra i dežurni operater tvrtke Bonačić Security d.o.o. iz Splita iskazao je da u vrijeme štetnog događaja nije bilo izvanrednih dojava, a obaviješten je iz inspektorata Ministarstva unutarnjih poslova da je objekt provaljen prekidom komunikacije te da dojavni centar nije dobio izvanrednu dojavu i nije mogao reagirati. Tvrtka Bonačić Security je surađivala s tvrtkom Zaštita Petar Zrinski iz Čakovca i u slučaju zaprimanja izvanredne dojave u nadležnosti te tvrtke, oni idu na intervenciju po zvanju Bonačić Security. To znači da kada tvrtka Bonačić Security zaprimi izvanrednu dojavu, tvrtka Zaštita Petar Zrinski ide na izvanrednu intervenciju. To je uobičajeni postupak između zaštitarskih tvrtki. Nakon spornog događaja iskazao je da su ga nazvali kolege iz Zaštita Petar Zrinski da im pošalje izlist dojava i poslao je posljednjih sedam dana, te prema izlistu dojava nije bilo izvanrednih dojava te nije bilo potrebe za reagiranje potrebnim postupcima. Svjedok HB nadalje iskazuje da na svim servisima je utvrđeno da sustav ispravno radi, jer u slučaju da testirani dio sustava ne pošalje dojavu, dojavni centar proglašava neispravno stanje, a ukoliko se to ustanovi, inspektorat MUP-a ne dozvoljava rad u neispravnom stanju. Serviseri su iskazali da će kod mjenjačnice Dabo biti komunikacija sa rezervom, sa pričuvnom komunikacijom, što je obavezno po zakonu za novčarske institucije, a serviser je dužan uskladiti sustav instalacije sa zakonom. Sud je povjerovao istinitosti iskaza ovih svjedoka jer su suglasni sa svim ostalim utvrđenjima u ovom postupku, posebno svjedoku HB koji je iskazivao nepristrano, te objasnio način rada društava Bonačić Security i Zaštita Petar Zrinski. Iz iskaza svjedoka ŠB, zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, proizlazi da mu je poznat štetni događaj koji se dogodio provalnom krađom u poslovnici tvrtke tužitelja u [adresa]. Zadatak njegove službe je da nakon kaznenog djela vrše izvanredni nadzor poslovanja poslovnice prema Zakonu o zaštiti novčarskih institucija. Nadzor je proveden te sve što je utvrđeno stavljeno je u Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 18. svibnja 2022. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru obavljenom u tvrtki Dabo d.o.o. mjenjačnici Prelog utvrđeno je da je nadzor izvršen 19.5.2022., da je odluka o visini blagajničkog maksimuma odluka (interni akt) donesena od strane društva s primjenom od 3. studenog 2021., te da je blagajnički maksimum 13.272,28 eur. Prema odredbi članka 13. st. 2. Zakona o zaštiti novčarskih institucija (N.N. 56/15, 46/21 i 114/22), poslovnice te svi uređaji za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti dužni su imati neprekidnu nadziranu zaštićenu komunikaciju s dojavnim centrima intervencije, a u slučaju nenadzirane komunikacije ili prekida komunikacije potrebno je osigurati pričuvni fizički odvojeni komunikacijski kanal koji može biti i GSM/GPRS komunikator.
10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Špoljarića proizlazi da Ugovor broj 2018/05-004 od 26.7.2018. o održavanju i servisiranju sustava tehničke zaštite u članku 2. ugovara da se izvršitelj obvezuje da će sustav ugovora servisirati i održavati u ispravnom stanju te da će u najkraćem roku otkloniti kvarove te da će obavljati preventivne servisne periodičke preglede koji će se obavljati najmanje jednom godišnje prema članku 3., te je izvršitelj dužan kod svakog redovitog servisiranja ili otklanjanja kvara izdati korisniku zapisnik o izvršenom servisu sukladno članku 4. Prema projektnoj dokumentaciji broj 2018/01-003 od 14.8.2018. izvođač Directa d.o.o. preporuča ugradnju GSM dojavnika te izvođač Directa d.o.o. konstatira da se dojava putem alarma i slanje stanja sustava vrši putem ugrađenog komunikatora koji putem telefonske linije šalje kodove u zaštitarsku tvrtku na koju je sustav spojen. Izvođač Directa d.o.o. prilikom analize opasnosti projektne dokumentacije ocjenjuje rizik od provale kao "srednji". Prema radnom nalogu broj 01195/2018 od 22.10.2018. tvrtka Directa d.o.o. ugrađuje dva GSM uređaja u dva objekta. Zapisnikom-radnim nalogom br. 3869/2021 od 30.9.2021. izvršen je kontrolni servis temeljem obveze preuzete ugovorom broj 2018/05-004 te je u radnom nalogu navedeno da nisu uočeni nedostaci te da je sustav ispravan i funkcionalan. Prema kaznenoj prijavi Ministarstva unutarnjih poslova od 28.10.2021. dana 25. na 26.10.2018. izvršeno je kazneno djelo teške krađe od strane nepoznatog počinitelja na način da je počinitelj najprije prerezao žice telefonske linije a potom onesposobio i demontirao vanjsku jedinicu alarma. U radnom nalogu broj 22-11/21 od 5.11.2021. izrađenom od tvrtke Arsenal grupa d.o.o. zaštitar- tehničar opisuje zatečeno stanje i konstatira da "GSM komunikator za pričuvnu dojavu- alarm nije bio spojen protiv sabotaže na alarmnu zonu centrale.".
11. Slijedom navedenog, vještak Igor Špoljarić navodi da su izvršitelj radova Directa d.o.o. i naručitelj Dabo d.o.o. sklopili Ugovor o održavanju sustava tehničke zaštite temeljem kojeg je izvršitelj dužan provoditi preventivne i redovite servisne preglede najmanje jednom godišnje, prilikom čega je potrebno provjeriti i izvršiti test za CDS sustav, nakon čega je izvršitelj u radnim nalozima konstatirao da je sustav ispravan i funkcionalan. Posljednji takav pregled proveden je 30.9.2021. U projektnoj dokumentaciji broj 2018/01-003 od 14.8.2018. izvršitelj Directa d.o.o. izrađuje procjenu rizika za kriminalnu radnju-provalu te procjenjuje rizik kao srednji. Obzirom da se kabel telefonske linije nalazi s vanjske strane mjenjačnice i na taj je povećana dostupnost (dohvatljivost) istog, vještak smatra da je rizik trebao biti procijenjen kao visoki rizik, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se putem telefonske linije provjerava stanje sustava i provodi dojava alarma ugovorenoj zaštitarskoj tvrtki. Nakon procijenjenog rizika kao visoki, izvršitelj bi trebao provesti određene radnje za smanjenje rizika. Izvršitelj radova Directa d.o.o. u projektnoj dokumentaciji broj 2018/01-003 od 14.8.2018. daje naručitelju preporuku za ugradnju GSM dojavnika koji bi se aktivirao ukoliko bi došlo do pada analogne telefonske linije što je izvršitelj i proveo, te 22.10.2018. ugradio GSM dojavnik u predmetnu mjenjačnicu. Temeljem podataka iz radnog naloga br. 22-11/21 od 5.11.2021. izrađen od zaštitarske tvrtke Arsenal grupa d.o.o. zaštitar tehničar navodi da GSM komunikator za pričuvnu dojavu-alarm nije bio spojen protiv sabotaže na alarmnu zonu centrale. Djelatnik tvrtke Bonačić Security d.o.o. navodi da nije bilo alarmnih dojava te je i poslao ispis dojava za posljednjih sedam dana, što upućuje na zaključak da GSM dojavnik u trenutku provale nije bio u funkcionalnom i ispravnom stanju. Iz svega navedenog zaključuje se da izvršitelj Directa d.o.o. nije dobro procijenio rizik za počinjenje provale, te iako je preporučio ugradnju GSM dojavnika, nije proveo preventivne i servisne godišnje preglede sustava tehničke zaštite što je u konačnici rezultiralo neaktiviranjem dojave alarma prilikom počinjenja kaznenog djela-teške krađe od strane nepoznatog počinitelja.
12. Tuženik je prigovarao nalazu i mišljenju, navodeći da ističe niz primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te predlaže da vještak odgovori da li je pokušao pribaviti uređaje koji čine sastavni dio tehničke zaštite, da li je uspio izvršiti njihov neposredni pregled, da li u konkretnom slučaju telekomunikacijska oprema čini sastavni dio sustava tehničke zaštite te tko ju održava, da li je utvrdio koji je broj bio korišten za pričuvnu dojavu putem GSM komunikatora, da li je utvrdio gdje se nalazio kabel telefonske linije prilikom prikupljanja podataka za potrebe izrade projektne dokumentacije, da li je radni nalog društva Arsenal Grupa d.o.o. preinačavan po zahtjevu tužitelja, da li je od utjecaja za procjenu rizika okolnost da je u projektnoj dokumentaciji predviđena zaštita iznosa do 13.272,28 eur, koji se sef nalazio u predmetnoj mjenjačnici prilikom štetnog događaja te kakve su njegove karakteristike. Tuženik je uz podnesak od 14.10.2024. priložio mišljenje vještaka Gorana Peteka kojeg je angažirao tuženik, te tvrdi da je tuženik Directa d.o.o. izvršio sve svoje obveze prema tužitelju Dabo d.o.o. Goran Petek u svom mišljenju navodi da su svi ugrađeni sustavi bili u skladu sa zakonima koji reguliraju ovo područje u trenutku nastanka štetnog događaja, da je sporni iznos od 13.272,28 eur koji se navodi u prosudbi ugroženosti jedino relevantan zato jer ukoliko bi bio veći, postojala bi zakonska obveza ugradnje detektora šuma na kasi. Mišljenja je da kada bi i bio ugrađen detektor šuma, ne bi pomogao spriječiti kazneno djelo. Navodi da ne postoji zakonska odredba da se svi uređaji moraju spajati na sabotažne zone centrale. Najrelevantnija je za počinjenje ovog djela bila dojava sa objekta, jer sve ostalo nije moglo utjecati na ishod nego obilazak interventnih osoba koja bi utvrdila da je oštećena vanjska strana ili prerezan
1 0
telefonski vod operatera i spriječila kazneno djelo odnosno osigurala objekt do dolaska policije.
13. Sud nije prihvatio navedeno mišljenje Gorana Peteka koji je angažiran po tuženiku iz razloga jer je u suprotnosti sa utvrđenjima tijekom ovog postupka, a to je da pričuvni dojavni sustav, takozvani "back up" sustav nije radio u trenutku počinjenja kaznenog djela, iako je prethodno tuženik koji je ugradio i servisirao dojavne sustave tužitelja u svojoj kontroli potvrdio da je sve ispravno, uključujući i takozvani "back up" sustav, što potvrđuje i vještak Igor Špoljarić. Vještak Igor Špoljarić odgovorio je na primjedbe tuženika na raspravi od 9. travnja 2025. te naveo da je analizirao dostavljenu dokumentaciju, ugovor i radne naloge o provedenom servisu o periodičkoj kontroli sustava iz čega je zaključio da je tuženik predložio ugradnju dodatnog back up sustava-pričuvnog sustava za dojavu što je tužitelj i prihvatio te je isti implementiran, nakon čega je tuženik provodio periodičke kontrole, prilikom čega je utvrđeno da je sustav ispravan i funkcionalan. U spisu predmeta postoji izjava i ispis tvrtke Bonačić Security iz Splita koja zaprima dojave putem telefonske i GSM mreže u kojem je vidljivo da nije bilo dolaznih poziva odnosno komunikacije u sporno vrijeme odnosno vrijeme provale. Iz dokumentacije o provedenom uviđaju na licu mjesta od strane Policijske uprave nakon izvršenja kaznenog djela, utvrđeno je da se kabel telefonske linije nalazi s vanjske strane mjenjačnice i na taj način je povećana dostupnost odnosno dohvatljivost istog, što je i naveo u nalazu. Očevidom je utvrđeno na kojoj poziciji se nalazio kabel koji je prerezan, te se kod provođenja redovitog nadzora moglo utvrditi da postoje potencijalni rizici koji su veći od prethodne provjere procjene rizika te se moglo predložiti dodatne sigurnosne mjere, na primjer ugradnja u zid ili na neku višu poziciju kako bi se smanjila izloženost. Tuženik je prema najboljim praksama predložio tužitelju dogradnju dodatnog odnosno pričuvnog GSM komunikatora koji bi odradio dojavu u slučaju kvara ili nečeg sličnog analogne (fiksne) telefonske linije (vezane za kabel). Tužitelj je to prihvatio, navedeno je i ugovoreno, te su se provodile periodičke kontrole funkcionalnosti cjelokupnog sustava zaštite. Na radnom nalogu za provođenje kontrole pričuvnog dojavnog sustava odnosno cjelokupnog sustava postoji stavka- primjedba "sustav funkcionira u potpunosti" – da ili ne, izvršitelj radova je naznačio "da". Kod stavke "neprekidna nadzirana zaštićena komunikacija/pričuvni kanal", označeno je "da". Dakle, provedena je kontrola funkcionalnosti odnosno ispravnosti sustava i tuženik je naveo "da", odnosno potvrdio ispravnost-funkcionalnost predmetnog sustava.
14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Igora Špoljarića jer je isti u skladu sa ostalim provedenim dokazima u ovom predmetu te je izrađen prema najboljoj stručnosti i iskustvu vještaka informatičke struke, te u odnosu na specifičnosti sustava tehničke zaštite u skladu sa posebnim propisima o zaštiti objekata i zaštiti novčarskih institucija. Tuženik je ispravno ugradio svu potrebnu opremu za tehničku zaštitu mjenjačnice, dakle izradio je elaborat i prijedlog što je tužitelj prihvatio i nakon toga se ugovorom obvezao održavati i provjeravati funkcionalnost predmetnog sustava. Nedvojbeno je utvrđeno da je alarmni sustav onesposobljen od strane počinitelja kaznenog djela provalne krađe, a takozvani pričuvni dojavni sustav "back up" kojem je upravo svrha da dojavi opasnost u slučaju da osnovni alarmni sustav ne radi, nije bio u funkciji u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka HB, djelatnika i voditelja dojavnog centra i dežurnog operatera tvrtke Bonačić Security koji navodi da prema izlistu dojava nije bilo izvanrednih dojava, te prema izlistu dojava u sporno vrijeme nije bilo nikakvih izvanrednih dojava radi reagiranja na neku izvanrednu situaciju. Svaki alarmni i
1 1
vatrodojavni sustav šalje dojavnom centru određene dojave u kodovima, sve centrale su ujednačene po istim standardima, te budući da je u objekt izvršena provala a oni nisu imali izvanrednu dojavu jer je došlo do prekida komunikacije, očito je da pričuvni sustav u trenutku počinjenja kaznenog djela nije radio. Prilikom kontrole takvih sustava, ukoliko testirani dio sustava ne pošalje dojavu, dojavni centar proglašava neispravno stanje i inspektorat MUP-a ne dozvoljava rad u neispravnom stanju, odnosno ukoliko ustanovi neku grešku. Tvrtka Dabo d.o.o. imala je programirano slanje na dodatnu back up komunikaciju (rezervnu) preko GSM, te da je ta rezervna komunikacija back up bila ispravna, tvrtka Bonačić Security bi dobila dojavu. Sud je prihvatio iskaz ovoga svjedoka jer je iskazivan okolnosno i u skladu sa ostalim utvrđenjima u ovom predmetu.
15. Svjedoci BB, ZB te IB, zaposlenici tvrtke Arsenal Grupa, suglasno navode da su nakon štetnog događaja došli u tvrtku tužitelja da utvrde u kakvom je stanju sustav tehničke zaštite i da ga osposobe, da ga stave u funkciju, ali ga nisu mogli osposobiti već su ga morali djelomično zamijeniti. Nisu mogli osposobiti samu centralu. Zamijenili su centralu, uspostavili sustav i nakon toga obavljali sustav tehničke zaštite predmetnog objekta. Uvijek postoji takozvani "back up" sustav, dakle rezervni sustav, te ako zakaže jedan, uključi se drugi, taj rezervni back up sustav. Svjedok ZB je iskazao da je potpisao radni nalog broj 22- 11/21 od 5.11.2021., na tom zapisniku je navedeno sve što je zamijenjeno i radovi koji su obavljeni od strane njegove službe, to su bili radovi nakon štetnog događaja te su iste obavljali više dana. Svjedok nije mogao potvrditi kada je napisana napomena "zatečeno stanje: GSM komunikator za pričuvnu dojavu alarma nije bio spojen protiv sabotaže na alarmnu zonu centrale" te je on dopisao tu napomenu svojom rukom, a ta napomena-zatečeno stanje je istinita jer to su zatekli kad su došli treći dan nakon štetnog događaja. Budući da se taj radni nalog piše u više primjeraka, navedena napomena nije napisana na svim primjercima. Neovisno o navedenom odnosno tko je i na čiju inicijativu napisao navedenu napomenu, ista odgovara stvarnom stanju jer je utvrđeno iskazima svjedoka i vještačenjem da pričuvni back up sustav u vrijeme počinjenja kaznenog djela nije radio. Navedeno potvrđuje i svjedok KB, direktor tvrtke Arsenal Grupa d.o.o. koja je potpisala ugovor o zaštiti mjenjačnice u vlasništvu tvrtke tužitelja nakon štetnog događaja. Svjedok je iskazao da se njihova usluga sastojala od ugradnje sustava tehničke zaštite i ugovora o centralnom dojavnom sustavu, praćenja alarma i intervencije, servisa tog sustava i održavanja tog sustava, praksa je da se servis radi jednom godišnje a brigu o tome vodi tehnički odjel te služba tehničke zaštite vodi računa o pravodobnom servisiranju temeljem sklopljenog ugovora i kada bi se pojavila neka greška u sustavu, treba se javiti, a greške se mogu pojaviti od teleoperatera ili interneta ili samog uređaja. Dakle, svjedoci djelatnici zaštitarske tvrtke koji su obavljali popravak centrale tužitelja nakon štetnog događaja, suglasno navode da se centrala morala popraviti odnosno djelomično zamijeniti i da se nije mogla nakon štetnog događaja osposobiti te da pričuvni dojavni sustav u trenutku štetnog događaja nije radio, odnosno da tehničke službe zaštitarske tvrtke prate funkcionalnost i ispravnost dojavnog sustava kako osnovnog, tako i rezervnog "back-up" sustava i u slučaju greške ili kvara isto se odmah javlja i mora se ispraviti, što je u skladu sa svim iskazima i utvrđenim okolnostima u tijeku ovog postupka.
16. Direktorica tužitelja ČB potvrđuje u svom iskazu da je društvo tužitelja ušlo u poslovni odnos s društvom tuženika 2018., da su od tuženika tražili najviši stupanj zaštite, da je direktor tuženika iskazao i ponudio da sve što je iznad
1 2
blagajničkog maksimuma da se čuva u posebnom trezoru. Navodi da su banci slali blagajničke izvještaje na mjesečnoj razini, da se točno vidjela količina novca, te u slučaju kršenja propisa banka bi obavijestila Ministarstvo financija. Ugradio se alarmni sustav u sef, mjenjačnica u svom sustavu ima kamere i mora imati i snimač na kojem se pohranjuju snimke kamera i taj snimač je bio posebno čuvan u sefu. Ugrađivao ga je tuženik te je prilikom ugrađivanja snimača tuženik vidio koliki je iznos novaca u sefu.
17. Direktor tuženika u svom iskazu tvrdi da je tužitelj tuženika doveo u zabludu prilikom zaključenja ugovora jer mu nije dao do znanja koliko novaca čuvaju, da je tvrtka tuženika radila reviziju elaborata zbog zamjene sustava video nadzora i usklađenja sa novim zakonskim propisima i to Zakona o privatnoj zaštiti i Zakona o zaštiti novčarskih institucija, te da svaka mjenjačnica mora imati prvi stupanj zaštite, da su prilikom sačinjenja elaborata tehničke zaštite kategorizirali objekt i ponudili tehničku zaštitu i takav je ugovor sklopljen. Tvrdi da je JB, direktor tvrtke tužitelja, osobno potvrdio da je u redu da se definira stupanj zaštite unutar prve kategorije za čuvanje novca do 13.272,28 eur, što znači da ne treba biti ugrađen detektor šuma ili unutarnja sirena. Navodi da takozvani back up sustav nije radio jer tužitelj više od godinu dana nije plaćao bon za taj mobitel, te tvrdi da ne bi sklopio ugovor da je znao da se u predmetnoj poslovnici deponira iznos od 79.267,87 eur, odnosno iznos veći od 13.272,28 eur. Direktor tuženika tvrdi da su javili direktoru tužitelja da nema ni kune na mobitelu prilikom servisa. Ovaj sud smatra da je tuženik potpisivanjem ugovora preuzeo obvezu kontroliranja i servisiranja alarmnog sustava tužitelja i da je greška na strani tuženika i propust na strani tuženika u direktnoj svezi sa štetnim događajem. Tuženik nije postupio po pravilima struke, budući da ako u vrijeme posljednje kontrole pričuvnog dojavnog sustava isti nije radio, odnosno kako to tvrdi direktor tuženika, nije bilo ni kune na računu pa se taj pričuvni mobilni uređaj nije ni mogao aktivirati, serviser tuženika nije smio potvrditi da sve radi i kod svih stavki kontrolnog zapisnika staviti "da" te to potpisati. Vještak potvrđuje, što prihvaća i ovaj sud, da je tuženik izvršio posljednji servis neposredno prije štetnog događaja i na svim stavkama upisao je da sustav uredno radi, što je i potpisao, pa ako sustav nije radio iz bilo kojeg razloga u vrijeme servisa, servis nije odrađen u skladu s pravilima struke. Navedeni propust tuženika je u direktnoj vezi s nastalim štetnim događajem. Upravo je svrha sustava dojavljivanja sprječavanje štetnih događaja i incidenata, kakav se dogodio u konkretnom slučaju. Što se tiče same visine iznosa novca koji se čuvao u mjenjačnici, prema mišljenju ovog suda nije toliko relevantan obzirom da prema svim utvrđenjima u ovom postupku, čak i da je postojao detektor šuma ili unutarnja sirena, ne bi se spriječio štetni događaj, već je relevantno to što pričuvni dojavni back up sustav u vrijeme štetnog događaja nije radio, odnosno okolnost da je analogni sustav onesposobljen a pričuvni sustav nije radio.
18. Prema odredbi članka 597. Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje skraćeno: ZOO-a), izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke. U svakom slučaju naručitelj ima pravo na naknadu štete ukoliko izvođač ne izvrši rad u skladu s pravilima struke, te je zbog navedenog naručitelj pretrpio štetu. U konkretnom slučaju, šteta je nastala zbog počinjenja kaznenog djela treće osobe koja nije pronađena, odnosno u vrijeme zaključenja ovog parničnog postupka počinitelj kaznenog djela još uvijek se vodi kao nepoznat. Tijekom ovog postupka nedvojbeno je utvrđeno da ugrađena zaštitna oprema nije radila, da pričuvni dojavni sustav nije bio u funkciji i nije javio opasnost koja bi upućivala na potrebu intervencije zaštitarske
1 3
tvrtke i policije, što bi moglo spriječiti štetni događaj i otuđenje novaca. Stoga je sud prihvatio navode tužitelja da je šteta nastala za tužitelja zbog propusta u obavljanju ugovorenog posla od strane tuženika, te je obvezao tuženika na naknadu štete tužitelju. Šteta se odnosi na stvarnu štetu i to otuđeni novac u iznosu od 79.267,87 eur, te štetu na imovini prema ponudi broj 5697/21 i otpremnici broj 120-1000-000313/21 u iznosu od 4.312,50 eur. Tuženik tijekom ovog postupka prema stanovištu ovoga suda nije uspio dokazati, te sud nije utvrdio da je tuženik sve svoje obveze prema zaključenim ugovorima izvršio u skladu s pravilima struke, te da je za nastanak štetnog događaja odgovoran tužitelj kao naručitelj odnosno da je tužitelj doprinio svojim propustima nastanku štete jer kako je već ranije navedeno, visina iznosa blagajničkog maksimuma i veći iznos novca nije utjecao na nastanak štete. Stoga je sud u cijelosti obvezao tuženika na naknadu štete sa zakonskom zateznom kamatom od nastanka štetnog događaja do isplate za otuđeni iznos novca, te od dana popravka štete na imovini pa do isplate.
19. Sud je odbio protutužbu i protutužbeni zahtjev tuženika jer nije utvrdio da bi zaključeni ugovori bili ništetni iz bilo kojeg razloga, te da je tužitelj doveo u zabludu direktora tuženika prilikom zaključenja ugovora. Prema odredbi članka 322. ZOO-a, ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu i ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. U konkretnom slučaju nema uvjeta za utvrđenje ništetnosti ugovora, a mane volje prilikom sklapanja ugovora propisane su u članku 330. ZOO-a prema kojem je ugovor pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje, te kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom određeno. Tuženik nije dokazao da je bio u zabludi prilikom sklapanja ugovora te potpisani ugovori obvezuju obje ugovorne strane na način kako su sklopljeni. Sud nije utvrdio mane volje glede bilo koje odredbe ugovora ili pobude stranaka za zaključenje ugovora. Prema inspekcijskom zapisniku nakon štetnog događaja tužitelj ima ponovo odluku o blagajničkom maksimumu na 100.000,00 kn odnosno 13.272,28 eur, a to prema stanovištu ovoga suda nije utjecalo na štetni događaj u takvoj mjeri da do štetnog događaja ne bi došlo odnosno da se moglo spriječiti, već je u direktnoj svezi sa nastankom štetnog događaja kazneno djelo nepoznatog počinitelja i okolnost da pričuvni dojavni sustav koji je ugradio i servisirao tuženik u vrijeme štetnog događaja nije radio. Stoga je sud u cijelosti usvojio tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu obične materijalne štete u visini otuđenog novca i direktne štete na opremi odnosno imovini tužitelja. Prema odredbi članka 23. Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite vlasnik ili korisnik štićenog objekta dužan je održavati u ispravnom stanju ugrađeni sustav tehničke zaštite kao i njegove dijelove i najmanje jednom godišnje ih servisirati. Tužitelj je navedeno učinio i provedbu redovitog servisa povjerio tuženiku. Prema članku 4. citiranog pravilnika provedba tehničke zaštite podrazumijeva između ostalog ugradnju, održavanje i servisiranje sustava tehničke zaštite. Stoga proizlazi da tuženik nije izvršio svoje usluge u cijelosti u skladu s posebnim propisima o tehničkoj zaštiti.
20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (N.N. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP- a), te je sud obvezao tuženika na platež troška tužitelju u skladu s vrijednošću predmeta spora, Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te člankom 155. ZPP-a i to za sastav tužbe 1.196,00 eur, za sastav podneska od 9.11.2022.
1 4
1.196,00 eur, za zastupanje na ročištu od 23.11.2022. 1.196,00 eur, za zastupanje na ročištu od 24.1.2023. 100,00 eur, za sastav podneska od 15.2.2023. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 21.3.2023. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 15.5.2023. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 26.9.2023. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 24.11.2023. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 5.3.2024. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 13.3.2024. 1.276,00 eur, za sastav podneska od 26.7.2024. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 7.11.2024. 1.276,00 eur, za zastupanje na ročištu od 13.3.2025. 1.276,00 eur, sudska pristojba na tužbu i presudu 663,62 eur, predujam za vještačenje 1.420,00 eur, PDV na trošak zastupanja 4.112,00 eur, ročište 9.4.2024. 1.276,00 eur + PDV što iznosi 1.595,00 eur, te sveukupno trošak tužitelja iznosi 20.126,62 eur, kako je to ispravno tužitelj zatražio u svom troškovniku, te je tuženik dužan naknaditi prouzročeni parnični trošak tužitelju obzirom na odluku o glavnoj stvari odnosno da je sud u cijelosti usvojio tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja.
Varaždin, 23. lipnja 2025.
SUDAC:
Jasna Lekić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom Trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude.
Rok za žalbu počinje teći za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu na kojem se presuda objavljuje, od dana objave presude.
DNA : 1. Pun. tužitelja OD Brlečić & partneri j.t.d. Varaždin, Optujska 25/I
2. Pun. tuženika Boris Ravić, odvjetnik iz Novog Marofa, Zagrebačka 2
