Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

    P-1034/2024-18

    P R E S U D A

    Općinski sud u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, po sucu Bori Misiru, u građanskopravnoj stvari tužiteljice RČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Perkušić, odvjetnik iz Imotskog, protiv tuženika: 1. ŽČ ud. pok. UČ, 2. UČ pok. CČ, 3. NČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po ODO u Splitu, SS u Makarskoj, (oni ad/1 i ad/2, odsutni i nepoznatih boravišta, a zastupa ih privremeni zastupnik Mirko Perkušić, odvjetnik iz Imotskog) radi utvrđenja i dr., nakon što je dana 2. lipnja 2025. god., zaključio glavnu raspravu, dana 23. lipnja 2025. god.

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da je tužiteljica RČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnica nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] zk. tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 22 m² te d. č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] u površini od 854 m², sve ukupne površine od 876 m², od čega pod zgradom 127 m², sve k. o. [katastarska općina]- Glavina, sve označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H skice izmjere vještaka Davora Bubala ing.geod. od 20.05.2025. godine, koja skica čini sastavni dio izreke ove Presude, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena zatražiti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, uz brisanje dosadašnje uknjižbe, a što su tuženici dužni trpjeti.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je u postupku – u bitnome – navela da je na više osnova i od više titulara stekla njene dijelove i naposljetku formirala ukupnost uparničene nekretnine, nekretnine koju da tvore dijelovi u izreci označene kat. č. zem., a koja u naravi predstavlja njenu kuću i okućnicu.

    1.1.Naglasila je da je sjeveroistočni dio promatrane nekretnine vlasništvo njenog sada pok. svekra UČ, a taj da je to zemljište za života darovao njegovom sinu, njenom/tužiteljičinom suprugu, a ona da je tog stjecatelja, po njegovoj smrti, naslijedila u cijelosti.

    1.2.Ostatak uparničene nekretnine (jugoistočni i dio južnog dijela) ona/tužiteljica da je stekla zamjenom nekretnina sa FČ te kupnjom od IČ i HČ, dok da je ostatak južnog dijela stekla kupnjom od VČ.

    1.3.Pak, kako da je na svim stečenim dijelovima zasnovala posjed, a budući da su prije njenog zasnivanja vlasti na dijelovima uparničene nekretnine postojale vlasti njenih neposrednih prednika i prednika tih prednika kroz dulje nego je stopedesetogodišnje razdoblje, da sada na predmetnoj nekretnini postoji njeno (na ukupnosti nekretnine), na osnovi dosjedanja, dakle izvanknjižno, stečeno vlasničko pravo.

    1.4.Zahtijevala je da sud postojanje tog prava deklarira i nju ovlasti na upis prava u zemljišnu knjigu.

    2. Privremeni zastupnik prvo i drugotuženika ŽČ pok. UČ i UČ pok. CČ je, bez naročitog obrazloženja takvog raspolaganja, osporio tužiteljičine tvrdnje i osnovanost zahtjeva postavljenog prema njegovim kvazimandantima.

    3. Iako je pozivana pristupati ročištima, trećetužena NČ ud. Ike ročištima nije pristupala niti je podnijela pisani odgovor na tužbu.

    4. Tužena ad/4 Republika Hrvatska je, očitujući se kao predmnijevani upisani ovlaštenik na uparničenom dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Glavina, osporila je da bi tužiteljica/njeni prednici dosjela na toj nekretnini.

    5. U dokaznom postupku pročitani su z.k. izvadci za predmetne kat. č. zem., pročitani su prijepisi posjedovnih listova u koje su u katastru nekretnina upisane predmetne kat. č. zem., pročitano je ovosudno rješenje o nasljeđivanju O-316/2022 od 24.5.2022. god., pročitan je ugovor o kupoprodaji nekretnine – U [adresa] 21.2.2023.god., pročitan je ugovor o kupoprodaji nekretnine – U [adresa] 13.4.2024. god., obavljena je radnja uviđaja na lokalitetu položenosti predmetne nekretnine, pročitan je i pregledan uradak (nalaz i mišljenje, skice i fotosnimci) vještaka Davora Bubala od 20.5.2025. god., pročitano je vještakovo Izvješće o upisanim posjednicima na predmetnim kat. č. zem. te su u statusu svjedoka saslušani EČ ud. R, ĆČ pok. Ž i TČ ž. CČ.

    6. Pravno su osnovani zahtjevi koje je tužiteljica postavila u parnici.

    7. Istureni dio zapadnog dijela uparničene nekretnine (vidjeti skicu) tvori dio kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Glavina, a dio iste kat. č. zem. tvori i zemljište koje sa zapadne strane, interpolirano između ceste Mršića strana i uparničene nekretnine, tvori prostor seoske ulice položene u smjeru jug – sjever, ulice jasno i čvrsto, starim suhozidovima, odijeljene od, u odnosu na nju/ulicu, istočnije položenih zemljišta. Pak, zapadna granica predmetne nekretnine slijedi crtu pružanja tog suhozida u prostoru, a fingirana prema sjeveru produljena crta povučena od spojišta zapadne i sjeverne međe uparničene nekretnine na tom dijelu lokaliteta prema kolniku zapadnije položene ceste "Mršića strana" pruža se u neprekinutom slijedu između tih dviju, netom opisanih, točaka.

    7.1.Iz izloženog naprosto može uslijediti samo jedan zaključak o zbiljnoj crti do koje se ranije pružao prostor promatrane seoske ulice i baš zaključak da se prostor te ulice u smjeru istoka pružao baš do onog mjesta/crte na kojem/kojoj je tužiteljica pokazala među njene nekretnine.

    7.2.Iz tog pak zaključka mora uslijediti zaključak da je uparničeni dio kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa], po fizičkoj/im osobi/ama aprehendiran istodobno kad i ostala zemljišta koja su položena u slijedu pružanja od započimanja ulice (na južnoj strani uz samu ŽC) do ceste "Mršića strana", sa istočne strane te ulice.

    7.3.Stoga i slijedi zaključak, zaključak koji je i mjerodavni katastar ugradio u ustanovljenja "nove" izmjere za k. o. [katastarska općina] – [adresa] (vidjeti vještakov uradak), baš zaključak da se, zbog puke neažurnosti u ispravljanju davno zbiljno ispravljenog faktičnog stanja položenosti nekretnina, uparničeni dio promatrane kat. č. zem. još uvijek zavodi kao dio ulice iako to zasigurno nije još od vremena kada su – rekli smo – po fizičkim osobama aprehendirana i ostala zemljišta (vidjeti na skici opseg aprehendiranja) te kat. č. zem. položena uz istočnu realnu među te nekretnine.

    7.4.Pak, na osnovi netom izloženih zaključaka, naposljetku je, naprosto morao uslijediti zaključak da je i uparničeni dio promatrane kat. č. zem. u vlasti fizičkih osoba od vremena od kojih su u vlasti tih osoba i ostali dijelovi iste nekretnine položeni istočnije od zadanih gabarita puta, dakle još od vremena koje je kao vrijeme aprehenzije tog dijela uparničenog zemljišta tužiteljica označila u postupku.

    7.5.Na posljednje opisani zaključak, pak, preostalo je primijeniti određenja pravnih normi koja su uređivala stjecanje vlasništva dosjelošću u prethodnom vremenu i naposljetku, na osnovi vremena započimanja vršenja vlasti po fizičkim osobama i neosporenom kontinuitetu vršenja tih vlasti od vremena aprehenzije do barem 1941. god., naposljetku, u skladu s određenjima par. 1472 AGZ, i zaključiti da barem od označene godine i na predmetnoj nekretnini postoji vlast fizičkih osoba.

    7.6.Nakon donošenja tog zaključka, pak, i uparničenu nekretninu valjalo je sagledavati kao nekretninu u vlasništvu fizičke/ih osobe/a, dakle sagledavati je u statusnom smislu kao i preostalu kat. č. zem. koja tvori/čiji dijelovi tvore ukupnost uparničene nekretnine.

    8. Da je tužiteljica stekla onaj dio uparničene nekretnine (sada naglašavamo dio kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa]) koji je "starina" njene obitelji i na koji na čin je stekla taj dio nekretnine, utvrđeno je iskazivanjima baš svih svjedoka saslušanih u parnici (pa i njene jetrve TČ, dakle osobe za koju je normalno da je itekako zainteresirana za ishod ovog postupka), a potvrđeno je i sadržajem uvodno označenog ovosudnog rješenja o nasljeđivanju.

    8.1.Utoliko naprosto ne može biti dvojbe da tužiteljičin posjed na sjevernom dijelu uparničene nekretnine ima kvalitetu baš vlasničkog posjeda.

    9. Nadalje, da je tužiteljica u pravnom poslu zamjene nekretnina s FČ ud. Ž stekla jugoistočni dio predmetne nekretnine jasno je posvjedočio, među inima, i sin te ranije ovlaštenice na nekretnini ĆČ pok. Ž, a u postupku nije učinjeno upitnim da bi baš tužiteljičina neposredna prednica i njeni prednici bili nositelji vlasničkog posjeda na tom posrednom dijelu spora ove parnice.

    9.1.Stoga je i u odnosu na taj dio predmetne nekretnine nedvojbeno da tužiteljica ima kvalitetu baš vlasničkog posjeda.

    10. Napokon, da su U i HČ bili nositelji vlasničkih ovlaštenja na središnjem dijelu južnog dijela predmetne nekretnine, a da je na jugozapadnom dijelu istog dijela te nekretnine RČI imao istovjetan status kao i prethodno označeni na njima pripadajućem dijelu nekretnine utvrđeno je u postupku iskazivanjima saslušanih svjedoka, a na istim osnovama utvrđeno i to da su oni/ti raniji nositelji ovlaštenja naplatnim pravnim poslovima, njima ranije pripadajućim dijelovima nekretnine, raspolagali u tužiteljičinu korist.

    10.1.Pak, istinitost tih utvrđenja (kao napokon i tužiteljičine tvrdnje iznijete u tom smislu) potvrđena/e je/su sadržajem isprava koje svjedoče o tim pravnim poslovima, pa je utoliko i vezano za te dijelove nekretnine posjed tužiteljičinih neposrednih prednika valjalo sagledavati kao vlasnički posjed, a u skladu s tim i tužiteljičino sadašnje posjedovanje tog dijela uparničene nekretnine njenu konzumacijom izvanknjižnih vlasničkih prava.

    11. Utvrđeno je, dakle, u ovom postupku da su još tužiteljičini prednici bili izvanknjižni vlasnici dijelova posrednog predmeta spora ove parnice te da je vlasništvo na ukupnosti tih dijelova naposljetku tradirano baš ovopostupnoj tužiteljici.

    11.1.Stoga je tužiteljicu, u skladu s određenjima već spomenutog par. 1472 AGZ te određenja st. 3. čl. 159 i čl. 160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17; dalje ZV), valjalo deklarirati vlasnicom ukupnosti uparničene nekretnine, dakle njen zahtjev izložen u tom pravcu prihvatiti kao pravno osnovano zahtijevanje.

    12. Onome tko vlasništvo na nekretnini stekne na originarnoj osnovi, u skladu s određenjima čl. 130. ZV, pripada i pravo na upis stečenog prava u zemljišnu knjigu.

    12.1.Jeste derivativna osnova vlasničkog stjecanja u osnovi stjecanja sada postojećih prava tužiteljice na posrednom predmetu spora ove parnice. No, prava iz kojih ona izvodi promatrano vlasničko pravo stečena su prema onima koji su u zemljišnoj knjizi upisani u statusima nositelja su/vlasničkih prava nad predmetnom nekretninom (dakako, kat.č.zem. koje tvore tu nekretninu), dakle, ovopostupnim tuženicima, baš na originarnoj/im osnovi/ama.

    12.2.Utoliko i tužiteljici pripada pravo propisano netom spomenutom zakonskom normom, dakle, pravo upisati stečena prava u zemljišnu knjigu.

    12.3.Stoga i kondemnatorni zahtjev tužiteljice, u cijelosti, ima kvalitetu pravno osnovanog zahtijevanja.

    13. Dakle, i deklaratorni i kondemnatorni zahtjev postavljeni u ovoj parnici imaju kvalitete pravno osnovanih zahtijevanja.

    13.1.Stoga je ta zahtijevanja valjalo prihvatiti i odlučiti kao u izreci. U [adresa] 23. lipnja 2025. god.

    S U D A C:

    BORO MISIR

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana Županijskom sudu, a putem ovog suda.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.