REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P – 532/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Nataši Vukić, u parničnom postupku tužitelja ALLIANZ HRVATSKA d.d. Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, kojeg zastupa punomoćnik Ian Sorić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "JELENSKI JARAK" VRBOVSKO, Vrbovsko, Cetin 1, OIB: 49869794327, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šćulac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete od 1.351,85 EUR s kamatama, nakon glavne i javne rasprave zaključene 16. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, zamjenika punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, 23. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju 1.351,85 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 463,92 EUR od 23.07.2022. do 31.12.2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja, Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine;

- 887,93 EUR od 21.9.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja, Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju da umješaču na strani tuženika naknadi prouzročeni parnični trošak od 750,00 EUR, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se sudjelovanje EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, u svojstvu umješača na strani tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu radi isplate regresne naknade štete od 1.351,85 EUR s kamatama. Šteta potječe iz prometne nezgode koja se dogodila 23. ožujka 2022. u 07:15 sati, na državnoj cesti broj 42, u [adresa], u [adresa] na 0 km + 965 m prve dionice. Do prometne nezgode je došlo na način da je ES upravljajući osobnim automobilom marke Dacia Sandero registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu Ceste-Rijeka d.o.o. tijekom vožnje u desnom nepreglednom zavoju, s lijeve strane ceste, prednjim dijelom vozila udario u jelensku divljač koja je iznenada iskočila na kolnik. Divljač je odbačena izvan ceste i potom pobjegla u nepoznatom smjeru. Na mjesto nesreće pristupio je predstavnik tuženika TS, koji je sudjelovao u očevidu. Vozač nije bio pod utjecajem alkohola, te nije utvrđena njegova prekršajna odgovornost. Na dan štetnog događaja osobno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj 1190-174867196. Tužitelj je temeljem gore navedene police, vlasniku oštećenog vozila [registarska oznaka] društvu Ceste-Rijeka d.o.o. 22.7.2022. nadoknadio štetu u iznosu od 3.495,41 kn / 463,92 EUR, te zatim 22.09.2022., temeljem dopunskog izvida štete, u daljnjem iznosu od 6.690,09 kn / 887,93 EUR. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku, odnosno njegovu osiguravatelju, sa zahtjevom za isplatom gore navedenog iznosa a obzirom da je isti odgovoran za nastanak štetnog događaja, koji je zahtjev osiguratelj tuženika otklonio. Budući da tuženik gospodari okolnim lovištem i to lovištem VIII/118 - Jelenski jarak, unutar kojeg lovišta se nalazi mjesto nastanka štetnog događaja, tužitelj je stekao pravo regresa prema tuženiku temeljem odredaba Zakona o osiguranju, Uvjeta osiguranja i Zakona o obveznim odnosima. Predložio je da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu. Osporio je osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te pasivnu legitimaciju. Štetni događaj se nije dogodio u lovištu tuženika već u naseljenom mjestu, točnije u [adresa] u [adresa]. Navedeno je razvidno iz Potvrde MUP-a. Sukladno čl. 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu. Jedinica lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužna je izraditi Program zaštite divljači (PZD). Posljedično, jedinica lokalne samouprave za područje Program zaštite divljači (PZD) ima status lovoovlaštenika tj. prava i obveze lovoovlaštenika. Nadalje, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ (Potvrda MUP-a, u spisu), to se ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Tuženik je predložio da se o predmetnoj parnici obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. Umješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. tijekom postupka je izjavio da stupa u parnicu na strani tuženika. Ima pravni interes kao osiguratelj tuženika prema polici osiguranja br. [broj police osiguranja]. Osporava sve navode tužitelja. Osporava da bi se šteta dogodila na način kako to tvrdi tužitelj. Navodi da državna cesta nije dio lovišta kojim gospodari tuženik. Mreža državnih cesta je zasebno lovište, u odnosu na koje tuženik nema nikakvu nadležnost. Tuženik na mjestu na kojem se dogodio štetni događaj nema nikakva prava i ovlasti u svezi sa lovom i životinjama, upravo suprotno, bilo kakve aktivnosti su mu zabranjene. Tuženik nije pasivno legitimiran obzirom je za državne ceste donijet Program zaštite divljači. Iz dokumentacije u spisu proizlazi kako se štetni događaj dogodio u području naselja. U naseljenom mjestu nije dopušteno ustanoviti lovište. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Ovdje se radi o trgovačkom sporu male vrijednosti u kojem se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu (1.351,85 EUR) koje ne prelazi svotu od 6.636,14 EUR, te u kojem su stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica. Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu (čl. 461.a st. 2. i 3., a u svezi s čl. 502. st. 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07–Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.).

5. Predmet spora je regresna naknada štete od 1.351,85 EUR jer je to iznos koji je tužitelj isplatio svom osiguraniku za štetu na vozilu koju je pretrpio u prometnoj nezgodi od 23.3.2022. uslijed izlijetanja divljači-jelena na vozilo za što da je odgovoran tuženik.

6. Među strankama su sporne sve odlučne činjenice. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, visina, odgovornost tuženika, pasivna legitimacija.

7. Radi utvrđivanja spornih i odlučnih činjenica sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu. Te je dokaze cijenio svakog zasebno, jednako kao i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a te je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Uvidom u dokumentaciju u spisu (situacijski plan na str. 425 spisa, ) sud je zaključio da je 23.3.2022. u 07:15 sati, na državnoj cesti broj 42, u [adresa], u [adresa] na 0 km + 965 m prve dionice, došlo do prometne nezgode na način da je ES upravljajući osobnim automobilom marke Dacia Sandero registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu Ceste-Rijeka d.o.o. tijekom vožnje u desnom nepreglednom zavoju, naletio na divljač prednjim dijelom vozila.

9. Ovdje je ponajprije valjalo odlučiti o istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije tuženika, a koji prigovor je prema mišljenju ovoga suda osnovan.

10. Odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištem (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva, i to kao objektivna odgovornost uređena je odredbama Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19 i 32/20; dalje ZL), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja (23. ožujka 2022.). Odredbom čl. 7. st. 1. t. 4. ZL-a propisano je da je korisnik nelovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Odredbom čl. 11. st. 2. ZL-a propisano je da je zabranjeno ustanovljenje lovišta na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m, moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka, u rasadnicima, nasadima voćaka, vinove loze i višegodišnjega ukrasnog, ljekovitog i drugog bilja koji su namijenjeni intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači, zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov, javnim cestama i drugim javnim površinama, građevinskom području, osim na neizgrađenom dijelu građevinskog područja do njegova privođenja namjeni, vojnim lokacijama, drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Odredbom čl. 20. st. 1. ZL-a propisano je da na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, divljač dužan štititi korisnik te površine, dok je st. 2. propisano da lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku). Odredbom čl. 47. st. 1. ZL-a propisano je da Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koja je upravni akt. Odredbom čl. 80. st. 1. ZL-a propisano je da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo zakonom propisane mjere za sprječavanje štete od divljači. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da u slučaju nastanka štete od divljači na području, odnosno površini na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, nastalu štetu dužan je naknaditi korisnik nelovne površine koji je donošenjem Programa zaštite divljači stekao prava lovoovlaštenika, odnosno da je u takvoj situaciji pasivno legitimiran upravo korisnik nelovne površine. Iz Programa zaštite divljači za površine izvan lovišta Grada Vrbovsko (str. 131. spisa), proizlazi da je taj upravni akt donesen od strane Grada Vrbovsko sukladno čl. 7. ZL-a za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2032. Sukladno navedenom i temeljem očitovanja Grada Vrbovsko od 18.2.2025. (str. 129. spisa) koje je u suglasju s podacima iz Zapisnika o očevidu (str. 422 spisa) proizlazi da se mjesto prometne nezgode nalazi unutar granica područja za koji je donesen navedeni Program, odnosno područja na kojem je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, te stoga tuženik, nije pasivno legitimiran u ovome postupku s obzirom na to da ne gospodari navedenim područjem.

11. Valja napomenuti da činjenica što je Program zaštite divljači donesen za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2032., a prometna nezgoda se dogodila 23.3.2022., dakle 8 dana prije važenja Plana, ne čini tuženika pasivno legitimiranim. To iz razloga što se prometna nezgoda i dalje dogodila u naseljenom mjestu, odnosno u gradu Vrbovsko na adresi [adresa] gdje ne može biti ustanovljeno lovište.

12. Slijedom navedenog, sud zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji odgovornost tuženika za prometnu nezgodu, odnosno za nalet na divljač na cesti jer nije pasivno legitimiran za ovu štetu, jer se prometna nezgoda dogodila u gradu Vrbovsko.

13. Stoga je sud temeljem citiranih propisa iz točke 10. tužbeni zahtjev odbio i donio odluku sukladno točki I. izreke presude.

14. Sud je u izreci rješenja dopustio Euroherc osiguranje d.d. Zagreb da sudjeluje u postupku u svojstvu umješača na strani tuženika jer kao osiguratelj tuženika ima pravni interes sukladno čl. 206. ZPP-a.

15. Odluku o parničnom trošku tuženika i umješača na strani tuženika sud je donio pozivom na odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

16. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu u kojem je zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, pa je tuženiku priznat trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) za slijedeće radnje u postupku:

- sastav odgovora na tužbu od 200,00 EUR (Tbr. 11.);

- sastav obrazloženog podneska od 15.11.2024. i 9.4.2025. od 200,00 EUR za svako (Tbr. 8. t. 1.) ukupno 400,00 EUR;

- pristup na ročišta 7.2.2025. i 16.5.2025. od 200,00 EUR za svako (Tbr. 9. t. 1.), ukupno 400,00 EUR;

- za PDV (25%) 250,00 EUR (Tbr. 42.), odnosno ukupno 1.250,00 EUR.

17. Slijedom navedenog, sud je obvezao tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak od 1.250,00 EUR, odnosno donio je odluku sukladno točki II. izreke presude.

18. Umješač na strani tuženika je u cijelosti uspio u sporu u kojem je zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, pa je umješaču na strani tuženika priznat trošak prema Tarifi za slijedeće radnje u postupku:

- sastav obrazloženog podneska od 7.2.2025. od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1.);

- pristup na ročišta 7.2.2025. i 16.5.2025. od 200,00 EUR za svako (Tbr. 9. t. 1.), ukupno 400,00 EUR;

- za PDV (25%) 150,00 EUR (Tbr. 42.), odnosno ukupno 750,00 EUR.

19. Slijedom navedenog, sud je obvezao tužitelja da umješaču na strani tuženika naknadi prouzročeni parnični trošak od 750,00 EUR, odnosno donio je odluku sukladno točki III. izreke presude.

20. Slijedom svega iznijetoga, sud je donio odluke kao u izreci presude.

U Rijeci, 23. lipnja 2025.

Sudac

Nataša Vukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).