REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vandi Mostovac, u pravnoj stvari
tužitelja D.H. iz D.D., OIB …, zastupanog po punomoćniku M.P., odvjetniku u Z., protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo, OIB …, zastupanog po punomoćniku O.g.d.o. u Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. listopada 2023., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice ODO, 23. studenog 2023.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku REPUBLICI HRVATSKOJ, za Ministarstvo, da tužitelju H.D. iz D.D., OIB: …, isplati ukupan bruto iznos od 1.720,15 eura */ 12.960,44 kuna, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatnom tekućom na sljedeće iznose:
- 36,06 eura / 271,72 kuna od dana 15.07.2014.,
- 20,58 eura / 155,06 kuna od dana 15.08.2014.,
- 33,81 eura / 254,74 kuna od dana 15.09.2014.,
- 36,58 eura / 275,58 kuna od dana 15.10.2014.,
- 25,48 eura /191,98 kuna od dana 15.11.2014.,
- 28,40 eura / 213,98 kuna od dana 15.12.2014.,
- 30,87 eura / 232,59 kuna od dana 15.01.2015.,
- 32,27 eura / 243,16 kuna od dana 15.02.2015.,
- 26,16 eura / 197,11 kuna od dana 15.03.2015.,
- 32,43 eura / 244,36 kuna od dana 15.04.2015.,
- 15,13 eura / 114,03 kuna od dana 15.05.2015.,
- 38,51 eura /290,12 kuna od dana 15.06.2015.,
- 38,92 eura / 293,23 kuna od dana 15.07.2015.,
- 8,27 eura / 62,33 kuna od dana 15.08.2015.,
- 38,51 eura / 290,12 kuna od dana 15.09.2015.,
- 43,24 eura /325,81 kuna od dana 15.10.2015.,
- 30,27 eura / 228,06 kuna od dana 15.11.2015.,
- 43,04 eura / 324,26 kuna od dana 15.12.2015.,
- 8,27 eura / 62,33 kuna od dana 15.01.2016.,
- 36,24 eura / 273,06 kuna od dana 15.02.2016.,

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

- 36,42 eura / 274,40 kuna od dana 15.03.2016.,
- 37,41 eura / 281,85 kuna od dana 15.04.2016.,
- 36,42 eura / 274,40 kuna od dana 15.05.2016.,
- 32,59 eura / 245,55 kuna od dana 15.06.2016.,
- 28,24 eura / 212,81 kuna od dana 15.07.2016.,
- 25,04 eura / 188,65 kuna od dana 15.08.2016.,
- 20,78 eura /156,58 kuna od dana 15.09.2016.,
- 36,94 eura / 278,29 kuna od dana 15.10.2016.,
- 34,14 eura /257,25 kuna od dana 15.11.2016.,
- 34,76 eura / 261,92 kuna od dana 15.12.2016.,
- 32,59 eura /245,55 kuna od dana 15.01.2017.,
- 26,59 eura /200,37 kuna od dana 15.02.2017.,
- 34,30 eura /258,40 kuna od dana 15.03.2017.,
- 31,95 eura /240,74 kuna od dana 15.04.2017.,
- 36,74 eura / 276,85 kuna od dana 15.05.2017.,
- 42,60 eura / 320,99 kuna od dana 15.06.2017.,
- 44,54 eura / 335,58 kuna od dana 15.07.2017.,
- 37,33 eura / 281,25 kuna od dana 15.08.2017.,
- 19,56 eura / 147,34 kuna od dana 15.09.2017.,
- 45,21 eura / 340,66 kuna od dana 15.10.2017.,
- 24,99 eura / 188,26 kuna od dana 15.11.2017.,
- 37,07 eura / 279,31 kuna od dana 15.12.2017.,
- 21,84 eura / 164,59 kuna od dana 15.01.2018.,
- 35,46 eura / 267,17 kuna od dana 15.02.2018.,
- 38,42 eura / 289,44 kuna od dana 15.03.2018.,
- 32,59 eura / 245,58 kuna od dana 15.04.2018.,
- 17,07 eura / 128,64 kuna od dana 15.05.2018.,
- 35,63 eura / 268,46 kuna od dana 15.06.2018.,
- 41,46 eura / 312,41 kuna od dana 15.07.2018.,
- 20,95 eura / 157,87 kuna od dana 15.08.2018.,
- 42,31 eura /318,80 kuna od dana 15.09.2018.,
- 33,29 eura / 250,85 kuna od dana 15.10.2018.,
- 22,27 eura /167,79 kuna od dana 15.11.2018.,
- 39,58 eura / 298,21 kuna od dana 15.12.2018. do isplate i to za razdoblje
od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje
za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je
vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet
postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate, po stopi koja se određuje za
svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih
na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate
za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,
sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od

2.613,15 EUR/19.687,50 kn s pripadajućim zateznim kamatama, tekućim od 23.
studenog 2023. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod tužene u Ministarstvu u Upravi, Službi. Na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike
i namještenike tužitelj ima pravo na uvećanje osnovne plaće za svaki sat rada noću
(40%), prekovremeni rad (50%), subotom (25%), nedjeljom (35%), blagdanom,
neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs (150%) u drugoj smjeni (10%),
dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta (10%) i rad u turnusu (5%).
Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u
smjenama ili turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa,
te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44. KU
("Narodne novine" br. 104/13)), odnosno čl. 38. st. 1. i st. 10. KU ("Narodne novine"
br. 112/17). Tužitelj prema rasporedu rada obavlja poslove osiguranja u turnusima
od 07,00 do 19,00 sati i od 19,00 do 07,00 sati. Međutim, tužena od tužitelja traži
da dolazi na posao pola sata ranije na otpremu službe u 06,30 i 18,30 sati, a takav
raniji dolazak tužena nigdje ne evidentira, pa time niti isplaćuje tužitelju. Unatoč
tome, tužena redovito disciplinski tereti i kažnjava policijske službenike za povrede
službene dužnosti u tom razdoblju, činjenično ih opisujući kao povrede u vrijeme
službe. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje od tužene pojedina neisplaćena,
odnosno manje isplaćena uvećanja plaće za prekovremeni rad za period od 1.
srpnja 2014. do 1. studenog 2018. Tužitelj se prije podnošenja tužbe sudu obratio
nadležnom ODO sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno čl. 186.a Zakona
o parničnom postupku, no isti na takav zahtjev nije odgovorio. Konačno
specificiranim tužbenim zahtjevom iz podneska od 3. listopada 2022. tužitelj
potražuje od tužene isplatu ukupnog iznosa od 1,720,15 EUR sa zateznim
kamatama od 15. u mjesecu za prethodni mjesec, uz naknadu parničnog troška.
2. U odgovoru na tužbu tužena osporava pravnu osnovu tužbenog zahtjeva
navodeći da se ovakav način rada tužitelja ne može priznati kao prekovremeni rad.
Dolazak na posao pola sata prije i odlazak pola sata kasnije predstavlja dogovoreni
način organizacije rada sa policijskim službenicima i predstavnicima sindikata, a
isključivo u interesu policijskih službenika tj. tužitelja. Takva praksa da policijski
službenici dolaze u sjedište Službe pola sata prije početka radnog vremena provodi
se prvenstveno iz razloga kako bi se policijskim službenicima omogućilo korištenje
organiziranog i za njih besplatnog prijevoza sa službenim vozilima od sjedišta
službe do njihovog mjesta rada i obrnuto, kao i drugih razloga koji su isključivo u
njihovom interesu (presvlačenje iz civilne odjeće u policijsku odoru i obrnuto,
odlaganje i čuvanje zadržanog osobnog naoružanja u metalnim ormarićima u
sjedištu službe, korištenje besplatnog parkirnog prostora i okupljanja u sjedištu
Službe po nekoliko policijskih službenika iz istog mjesta stanovanja radi prijevoza
kući ili na posao u Z. jednim privatnim vozilom, a ne npr. sa četiri vozila, ako
su primjerice njih četvorica iz istog mjesta i rade u istoj smjeni). Nakon završetka
rada, policijski službenici imaju mogućnost da ih se službenim vozilom preveze do
prostorija Službe ili mogu napustiti štićeni objekt, bez obveze da se organizirano
službenim vozilom vrate u sjedište službe. Dakle, policijski službenici mogu izravno
doći u štićeni objekt uz najavu službujućem šefu smjene. Također, policijski
službenici koji službu obavljaju u policijskoj odori, sami odlučuju da li će na posao
dolaziti u policijskoj odori ili civilnoj odjeći i da li će se presvlačiti u sjedištu službe,
pa radi toga dolaze u sjedište službe od kuće, ili se organizirano prevoze na mjesto
rada. Među službenicima u Službi za osiguranje i zaštitu diplomatskih misija i

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

konzularnih ureda, u veljači 2019. godine provedena je interna anketa u kojoj su se
policijski službenici mogli izjasniti da li žele dolaziti u sjedište službe ili izravno na
štićeni objekt. Od ukupno anketiranih 113 policijskih službenika, samo njih 8 je
iskazalo interes za dolazak izravno na štićeni objekt, a 105 policijskih službenika
(oko 93%) izjasnilo se da i dalje žele dolaziti u sjedište Službe prije početka rada. S
obzirom na izneseno, nesporno je da je raniji dolazak dogovoren sa policijskim
službenicima i sindikatima, radi organiziranog prijevoza službenim vozilima na
mjesto rada, jer je to prvenstveno u njihovom interesu zbog naprijed iznesenih
razloga. Policijski službenik vrši službu osiguranja i zaštite štićenog objekta do
primopredaje smjene policijskom službeniku iz iduće smjene, odnosno dok mu ne
dođe zamjena na štićeni objekt, a samo vrijeme zamjene zavisi od udaljenosti
štićenog objekta od sjedišta Službe, gustoća prometa na prometnicama, radi li se o
jutarnjim ili poslijepodnevnim satima, radi li se o danima vikenda, radnom tjednu i
slično. Tako se u pojedinim danima vršenja službe događa da policijski službenik
dobije zamjenu ranije od predviđenog rada, a da mu u pojedinim danima vršenju
službe smjena dođe kasnije od predviđenog radnog vremena. Po dobivenoj zamjeni
i izvršenoj primopredaji službe na štićenom objektu, policijski službenici su slobodni
i ne moraju se vraćati u sjedište Službe. U dane radnog tjedna (od ponedjeljka do
petka) vrijeme primopredaje dnevne smjene varira od 18,55 do 19,15 sati, a vrijeme
primopredaje noćne smjene od 06,50 do 07,15 sati (izuzetno rijetko na
najudaljenijem štićenom objektu do 07,30 sati) s time da većina policijskih
službenika dobije zamjenu na štićenom objektu i prije 19,00 sati. Vrijeme ostajanja
duže od predviđenog u dane vikenda (subota i nedjelja), odnosno vrijeme ostajanja
do izvršene primopredaje se znatno skraćuje i u pravilu se pri završetku dnevnog
turnusa od 18,50 do 19,05 sati, te uglavnom većina policijskih službenika dobije
zamjenu na štićenom objektu i prije 07,00 sati, odnosno prije 19,00 sati. Vrlo je bitno
napomenuti da policijski službenici, kada dobiju zamjenu slobodni i nakon završene
primopredaje se ne moraju vraćati u objekt sjedišta Službe, pa stoga ako npr. imaju
smjenu u 18,50 ili 06,50 sati, završavaju ranije sa svojim službenim obvezama.
Stoga tužena predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu
parničnog troška.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u: zahtjev za mirno rješenje
spora, rješenje II° disciplinskog suda, Odjela M. RH od 11. srpnja 2011., popis policijskih
službenika u smjeni I, II, III, anketu članova sindikata policije Hrvatske M. sjedište
i djelatnika M. RH – odjela za unutarnju zaštitu, odluke sudova donesene u
istovrsnim predmetima koje su u spis dostavile stranke postupka, Zahtjev za
pokretanje disciplinskog postupka od 21. prosinca 2015., rješenja M. RH o
rasporedu na poslove tužitelja od 28. srpnja 2012. i 29. svibnja 2015. evidencije
prisutnosti na radu i isplatne liste za tužitelja, izračun potraživanja tužitelja, tabelarni
prikaz broja turnusa, saslušao je tužitelja i svjedoka Z.L. (list 232 spisa)
I.L., A.B. ( list 257-259 spisa), te su uz suglasnost stranka
pročitani i korišteni zapisnici o saslušanju svjedoka V.Đ., M.K.,
J.Z. i M.K.

4.Stranke su na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena navele da
nemaju daljnjih dokaznih prijedloga čime se smatra da su odustale od ostalih
predloženih, a neizvedenih dokaza.

5. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tužene za isplatom razlike
plaće za period od lipnja 2014. do studenog 2018. s osnove rada duljeg od formalno
propisanog radnog vremena i to za redovan rad u turnusu, koje temelji na činjenici
ranijeg dolaska na posao u bazu radi organiziranog prijevoza do štićenog objekta
od 30 minuta prije početka rada.

7. Tužena je dostavila dva pretpostavljena izračuna razlike plaće za tužitelja,
za redovan rad u turnusu i za prekovremeni rad u turnusu te je istakla kako je tužitelj
tužbom i zahtjevom za mirno rješenje spora tražio prekovremeni rad, a ne redovan
rad u turnusu, čime se protivila eventualnoj preinaci tužbe i na potraživanje za
redovan rad u turnusu. Takav prigovor tužene je neosnovan budući da se promjena
pravnog osnova tužbenog zahtjeva ne može smatrati preinakom tužbe u smislu
odredbe čl. 191. ZPP-a.

8. Nije sporno da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlenik M.RH,
odnosno državni službenik u Upravi, Službi.

9. Među strankama je sporno ima li tužitelj pravo na isplatu razlike plaće za
30 minuta rada po svakom turnusu. Visina tužbenog zahtjeva nije sporna jer se
temelji na izračunu potraživanja od strane same tužene.

10. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora od 13. prosinca 2018. Sud je
utvrdio da se tužitelj prije podnošenja ove tužbe sudu obratio tuženoj na temelju
odredbe čl. 186. a ZPP-a sa zahtjevom za mirno rješenje spora, no navedeno
tužena niti ne spori.

11.U odnosu na način organizacije rada i obvezu dolaska tužitelja pola sata
prije smjene radi otpreme službe izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja
kao parnične stranke, te čitanjem iskaza svjedoka uz suglasnost stranaka.
12. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je njegovo radno vrijeme radno vrijeme od
07,00 sati ujutro do 19,00 sati navečer, dok je na svaku svoju smjenu dolazio na
otpremu službe u 06,30 sati, odnosno u 18,30 sati ako je radio noćnu smjenu, a tako
u svojoj smjeni, a i u smjenama po potrebi službe kada je radio prekovremeno. Raniji
dolazak se tražio kako bi se zaduživala službena vozila koja vozi na radne objekte,
kao i radi dobivanja saznanja gdje točno radi, odnosno radi li u civilu ili u uniformi.
Ova obveza dolaska na posao pola sata ranije zapravo postoji cijelo vrijeme rada,
takvo je bilo pravilo i od ranije, jer su tako dolazile i druge kolege. Tijekom obuke za
rad u ovoj Upravi, između ostaloga nam je rečeno i kada, odnosno u koje vrijeme
moramo dolaziti u koju smjenu. Prema njegovim saznanjima tužiteljev rad se
evidentira kao razdoblje od 07,00 do 19,00 sati, a to evidentiraju šefovi smjena koji
vode raspored.

13. Svjedok Z.L., neposredno nadređene osobe tužitelja u svom
iskazu navodi da mu nije poznato da bi za tužitelja postojala obveza da dolazi na
posao pola sata ranije na otpremu službe u 06,30 sati i 18,30 sati, već da je to
postojalo samo kao mogućnost radi organiziranog prijevoza i to su koristile one
kolege koje su to htjele. Svi djelatnici raspoređeni dnevnim rasporedom od 07,00 do
19,00 ili od 19,00 do 07,00. Tko je god htio doći direktno na objekt prema rasporedu
rada za osiguranje, to je mogao i učiniti, dakle otići tamo direktno i kontaktirati šefa
dežurstva službe i to telefonskim putem.

14. Iz iskaza svjedoka I.L., proizlazi da je kada je došao raditi na
odjel postojala obveza dolaska na posao pola sata ranije. Rad je obavljao u istom
odjelu kao i tužitelj. Ujutro je morao doći u pola 7, a ukoliko se radilo o popodnevnoj

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

smjeni onda su bili obvezni opet doći pola sata ranije, u 18,30. Ukoliko netko nije
poštovao tu odluku, morao je opravdavati kašnjenje. Taj dolazak ranije je zapravo
bio da bi se dobila saznanja o rasporedu za taj dan, kao i upoznavanja s tekućim
novostima vezanim za sam posao, a također se vršio i pregled opreme, odnosno i
pregled naoružanja i sve zaštitne opreme koju smo obvezni koristiti i nositi (otprema
službe).

15. Iz iskaza svjedoka A.B., koji je obavljao istovrsne poslove kao
tužitelj sud je utvrdio da je radi otpreme smjene bio potreban dolazak na posao pola
sata ranije koji je bio obvezan. Kako se radi o dužem razdoblju voditelji smjena su
primjerice bili Š., Đ., L.. U slučaju da svjedok nije mogao ispoštovati
obvezu ranijeg dolaska morao je nadređenog šefa smjene obavijestiti da to neću
moći ispoštovati i da će u vlastitoj organizaciji prijevoza doći na lokaciju. One kolege
koje nisu ispoštovale obvezu tog dolaska pola sata ranije morale su davati i pisana
očitovanja o razlozima tog nedolaska.

16. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka M.K. u predmetu Pr-
2762/2019 proizlazi da je navedeni svjedok radi kao pomoćnik šefa smjene u Službi.

Otprema smjene počinje u 6,30
sati ujutro, odnosno 18,30 sati navečer. U praksi su svi djelatnici i to njih 99% dolazili
u bazu na otpremu smjene, a iznimno se dopuštalo nekome da direktno dođe na
objekt, s time da se obvezan javiti da je došao na objekt u isto vrijeme kada je trebao
doći na otpremu smjene. Svjedok ističe da radi 30 godina kao policajac i da je taj
princip rada prisutan od početka njegovog rada u policiji.

17. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka V.D. u predmetu Pr-
2762/2019 proizlazi da, kao i tužitelj radi u Službi za osiguranje štićenih objekata i
prostora. Zna da manji dio policajaca, njih oko 10% dolazi direktno na štićeni objekt
te su se dužni telefonom javiti da su preuzeli smjenu. Ostatak djelatnika okuplja se
u bazi radi otpreme službe pola sata prije početka smjene. Prilikom okupljanja
djelatnicima se komunicira raspored te se oni odvoze do štićenih objekata.
18. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka J.Z., koji je saslušan u
predmetu Pr-3811/2019 proizlazi da isti radi kao pomoćnik voditelja Službe.

Djelatnici rade u turnusu, po želji mogu dolaziti
ranije u središnjicu gdje im je organiziran prijevoz, a ukoliko to ne žele mogu u svom
vlastitom aranžmanu doći na radno mjesto. Do štićenog objekta mogu doći sami, a
prijevoz službenim vozilom je samo opcija. Prema iskazu svjedoka službenik ne
mora doći ranije na radno mjesto, odnosno štićeni objekt jer primopredaja traje
manje od minute. Jedina obveza službenika je da u točno vrijeme bude na svom
radnom mjestu. Svjedok navodi da je korištenje organiziranog prijevoza opcija, a ne
obveza.

19. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka M.K. proizlazi da je isti
trenutno zaposlen kao voditelj Službe za osiguranje i zaštitu diplomatskih misija i
konzularnih ureda. Ističe u vezi ranijih dolaska u središnjicu radi organiziranog
prijevoza da je navedeno organizirano u korist radnika, odnosno da se radnicima
išlo na ruku. Velik broj službenika ne živi u Z., više njih putuje zajedno radi
uštede na trošku prijevoza. Lakše im je doći do središnjice gdje ostave vozilo i onda
organiziranim prijevozom odlaze na štićeni objekt.

20. Iz izvedenih iskaza sud je utvrdio da je tužitelj bio dužan doći pola sata
prije preuzimanja smjene radi otpreme i prijevoza na štićeni objekt. Iz iskaza tužitelja
jasno proizlazi da na taj način mora dolaziti na objekt, odnosno da nije postojala
mogućnost izbora hoće li doći ili ne. Navedeno su potvrdili i svjedoci I.L.,
A.B., M.K., V.D.. Sud nije prihvatio navode svjedoka

7

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

J.Z. i Z.L. da bi dolazak pola sata prije smjene bila mogućnost
ali ne i obveza tužitelja te drugih djelatnika. Navedeno osim što je u nesuglasju s
iskazima preostalih saslušanih svjedoka, nelogično je i imajući u vidu i rješenje
drugostupanjskog disciplinskog suda od 11. srpnja 2011. kojeg je tužitelj dostavio u
spis iz kojeg proizlazi da je utvrđena odgovornost policijskog službenika B.D. za povredu službene dužnosti koja je počinjena u 18,30 sati tijekom otpreme
službe, a radi se o djelatniku Odjela a koja se u određenom djelu odnosi i na radno vrijeme otpreme službe i
upisivanja radnog vremena, koji događaj se zbio u 18.30. Isto tako iz zahtjeva za
pokretanje disciplinskog postupka od 21. prosinca 2015., kojeg je tužitelj dostavio
u spis proizlazi da se isti pokreće radi postupanja policijskog službenika koje se
dogodilo u vrijeme otpreme službe, odnosno u 18,30 sati, a radi se također o
službeniku koji radi u Službi. Nejasni su i navodi da se djelatnik u situaciji u kojoj dolazi direktno na štićeni
objekt svaki puta morao javiti nadređenoj osobi, iz čega proizlazi da se radi o iznimki,
kašnjenju koje se moguće i toleriralo djelatnicima u određenoj mjeri, ali u svakom
slučaju te tvrdnje ukazuju da je pravilo, odnosno obveza bila dolazak 30 minuta
ranije u sjedite iz kojeg se onda kretalo dalje na dodijeljene lokacije. Navedeno
proizlazi također iz iskaza svjedoka M.K., koji navodi da nije bilo zahtjeva
od strane službenika da djelatnici dolaze direktno na štićeni objekt, a organizacija
je uspostavljena u korist policijskih službenika. Da dolazak na otpremu službe 30
minuta ranije nije bio fakultativan čemu govori u prilog činjenica da su pokrenuti
disciplinski postupci zbog povreda službenih dužnosti koje su se dogodile u vrijeme
otpreme službe. Valja napomenuti da okolnost da takvu obvezu radnika, da dođu
pola sata ranije na posao, svjedok M.K. vidi kao nešto što je organizirano u
korist radnika, ne utječe na gornja utvrđenja.

21. Sud je prihvativši iskaze tužitelja i gore navedenih svjedoka utvrdio da
je tužitelj u utuženom periodu radio u turnusima i da je tužitelj po nalogu nadređenog
proveo na radu duže od formalno propisanih 12 sati po turnusu i to po svakom
turnusu 30 minuta prije formalnog početka svakog turnusa.

22. Postavlja se pitanje je li tužitelj na opisani način radio prekovremeno,
odnosno je li tih 30 minuta rada po turnusu prekovremeni rad i treba li poslodavac
isplatiti naknadu tužitelju za izvršeni rad od 30 minuta po svakom turnusu, te da li
kao prekovremeni rad ili rad u turnusu. U Odlukama Vrhovnog suda RH poslovni br.
Revr-466/07-2 od 5. rujna 2007. i Revr- 1668/12-2 od 26. travnja 2016., najviši sud
u RH je zauzeo pravno shvaćanje da se vrijeme provedeno na radu dulje od
formalno propisanog radnog vremena radi zaduženja i razduženja po obavljenom
poslu ne može podvesti pod pojam prekovremenog rada, ali da se vrijeme
provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena može vrednovati
odnosno honorirati po osnovi rada u smjenama i rada u turnusima. Naime, Vrhovni
sud RH navodi u navedenim odlukama da je čl. 33. st. 1. Zakona o radu ("Narodne
novine" br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/02, 114/03 i 30/04) propisano da u slučaju
više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke
potrebe radnik mora na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena
(prekovremeni rad), najviše 10 sati tjedno. Međutim, u konkretnom slučaju riječ je o
stalnom (kontinuiranom radu), odnosno situaciji u kojoj je tužitelj radio u utuženom
razdoblju dulje od punog radnog vremena.

23. Slijedom tog pravnog stajališta proizlazi da se konkretan rad tužitelja ne
može podvesti pod prekovremeni rad, ali da mu taj rad treba biti plaćen kao rad u
turnusu/turnusima. Naime, provedenim dokazima je utvrđeno da je tužitelj radeći u

*Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

turnusima zbog redovnih radnih zadaća i potreba službe, a temeljem zapovijedi
tužene morao doći na radno mjesto 30 min prije početka službenog radnog vremena
(sastanak u bazi i organizirani prijevoz do štićenog objekta) i da se radilo o načinu
rada koji je bio stalan (kontinuiran) u utuženom razdoblju.

24. Prema čl. 43. st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09, 61/11,
82/12 i 73/13, dalje ZR/09) i čl. 61. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14,
127/17, 98/19, dalje ZR/14) puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno,
dok čl. 86. ZR/09 odnosno čl. 94. ZR/14 propisuje pravo na povećanu plaću za
otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili
nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

25. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ("Narodne
novine" br. 104/13, 112/17, dalje: KU) propisano je da radnik ima pravo na uvećanje
plaće za svaki sat rada noću (40%), prekovremeni rad (50%), subotom (25%),
nedjeljom (35%), blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i Uskrs (150%),
u drugoj smjeni (10%), dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta (10%) i rad u
turnusu (5%). Prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika
organiziran u smjenama ili turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene
ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44.
KU ("Narodne novine" br. 104/13), odnosno čl. 38. st. 1. i 10. ("Narodne novine" br.
112/17).

26. Iako se vrijeme provedeno na radu 30 min prije službenog početka
turnusa ne može podvesti pod pojam prekovremenog rada, takvo vrijeme
provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena može se,
slijedom naprijed navedenog, honorirati tužitelju za temelju naprijed navedenih
odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Bez obzira što
je tužitelj u tužbi potraživao isplatu za prekovremeni rad, budući da iz činjeničnog
supstrata tužbe proizlazi da tužitelj traži naknadu zbog vremena provedenog na
radu dulje od formalno propisanog radnog vremena, tužitelj ima pravo na naknadu
plaće po osnovi rada u turnusu. Provedenim dokazima je nedvojbeno utvrđeno da
je tužitelj dolazio na posao uvijek 30 minuta prije početka svakog rada u turnusu, da
mu taj rad poslodavac nije platio, a da tužitelj ima pravo na naknadu za taj rad i to
po osnovi rada u turnusu. Stoga je pravno osnovan zahtjev tužitelja da mu
poslodavac - tužena plati naknadu za tako obavljeni rad, odnosno da mu isplati
naknadu plaće za obavljeni rad.

27. U ovom predmetu nije proveden dokaz knjigovodstveno financijskim
vještačenjem budući da je tužena, radi smanjenja troškova dostavila obračun
tužiteljeve tražbine, s kojim obračunom se tužitelj suglasio. Tužitelj je konačno
uređeni tužbeni zahtjev postavio u skladu sa naprijed navedenim pravnim
shvaćanjem Vrhovnog suda RH o tome da se radniku rad ranijeg dolaska na posao
po nalogu poslodavca, koji rad se odvijao na takav način u cijelom utuženom
razdoblju kontinuirano, tretira kao redovan rad u turnusu.

28. Budući da je tužitelj postavio konačan tužbeni zahtjev u skladu s naprijed
navedenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH, ovaj sud je prihvatio takav
konačan tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim jer smatra da tužitelju za 30
minuta rada koje je odradio duže od svakog pojedinog turnusa tužena treba platiti
sa svim dodacima ovisno o tome je li rad odrađen subotom, nedjeljom, blagdanom
i neradnim danom utvrđenim zakonom kao i za rad u turnusu.

29. Na dosuđenu glavnicu odnosno pojedine mjesečne iznose teku zatezne
kamate od 15. u mjesecu za protekli mjesec, budući da se isplata uvećanja plaće
za prekovremeni rad isplaćuje zajedno s plaćom, a što je u skladu sa čl. 84. st. 3.

9

Poslovni broj: 3 Pr-2768/2019-31

ZR/09, odnosno sa čl. 92. st. 3. ZR/14. Visina stope zatezne kamate propisana je
čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08,
125/11, 78/15 i 29/18).

30. Iz dosuđenih iznosa izuzeta je isplata zateznih kamata na iznose poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće
jer prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br.
115/16, 106/18) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijeva tek s
isplatom neto iznosa plaće što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne
kamate jer do trenutka isplate u potpunosti nije dospjela na naplatu bruto razlika
plaće.

31. Prema odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a budući da je tužena
izgubila parnicu, odbijena je sa zahtjevom za naknadom parničnog troška te joj je
naloženo naknaditi trošak tužitelju prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15,
dalje: OT) i to za:- sastav tužbe od 100 bodova-(Tbr.7/1), - sastav podneska od

27.1.2020. - 100 bodova (Tbr.8/1),- zastupanje na ročištu 04.2.2020. 100 bodova
(Tbr.9/1),- sastav podneska od 04.12.2020. 100 bodova (Tbr.8/1),- zastupanje na
ročištu 05.02.2021. 100 bodova (Tbr.9/1),- sastav podneska od 12.02.2021. 100
bodova (Tbr.8/3),- zastupanje na ročištu 02.07.2021. 100 bodova (Tbr.9/1),- sastav
podneska od 03.10.2022. 100 bodova (Tbr.8/1),- zastupanje na ročištu 06.10.2023.
od 100 bodova (Tbr.9/1),- zastupanje na ročištu za objavu od 50 bodova
(Tbr.9/3),ukupno 1050 bodova što uvećano za trošak PDV-a i vrijednost boda iznosi
sveukupno 2.613,15 EUR/19.687,50 kn. Temeljem odredbe čl 155 ZPP-a tužitelju
nije dosuđen trošak sastava podneska od 19. listopada 2020. te trošak sastava
zahtjeva za suđenje u razumnom roku.

32. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata tekuća
od presuđenja do isplate sukladno članku 151. st 3 ZPP-a u visini određenoj
člankom 29. stavak 2. ZOO-a.

U Zagrebu 23. studenog 2023.

Sutkinja:

Vanda Mostovac, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog
otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u 4 primjerka putem
ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženoj po OGDO u Zagrebu