Poslovni broj: R1-238/2023-22

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagateljice LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku u Šibeniku, protiv protustranke 1. mlt. GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. mlt. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po ocu i zakonskom zastupniku NA iz [adresa], a ovaj po punomoćniku Nenadu Mamula, odvjetniku iz Karlovca, radi uređenja međa, na očevidu obavljenom dana 30. travnja 2025., po prispijeću skice mjesta očevida, dana 18. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I .Uređuje se sporna međa između nekretnine predlagateljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranaka po posljednjem mirnom posjedu, a koja međa je u skici vještaka mjernika FA, mag. ing. geod. et. geoinf. Iz Šibenika od 5. svibnja 2025. označena točkama 10-11-12-13-14-15-16-17, i ta linija ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagateljice.

II. Naprijed navedene međne točke su na terenu označene crvenom bojom.

III. Strankama je predat posjed do novouređene međne linije.

IV. Svoje jače pravo na spornu međašnu površinu svaka stranka može ostvariti putem parnice u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

V. Nalaže se protustrankama da predlagateljici naknade trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 409,73 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 1. prosinca 2023. podnijela prijedlog radi uređenja međe. U istome je navela da je isključiva vlasnica nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuće sa okućnicom , dok su protustranke suvlasnici na jednake dijelove nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja neobrađeno poljoprivredno zemljište. Predlagateljica da je pravo vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem od svojih prednika, obzirom je navedena nekretnina bila u vlasništvu obitelji predlagateljice od pamtivijeka, dok je pravni prednik protustranaka AA (djed protustranaka) pravo vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao kupoprodajom od gospodina KA, kao stvarnog i vanknjižnog vlasnika navedene nekretnine pred dvadesetak godina. Predlagateljica i njen suprug VA da su sa prednikom protustranaka ZA suglasno dogovorili među između predmetnih nekretnina, a na što je OA prilikom prodaje nekretnine 4813 k. o. [katastarska općina] ukazao kupcu PA. Predlagateljica da je na međi prema nekretnini vlasništvo protustranaka – kat. čest. [katastarska čestica] podigla zid, i to izgradivši ga na svojoj nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], sve sukladno sporazumu o međi postignutim sa prednikom protustranaka ZA. Predlagateljica da je podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kada je trebalo izvršiti usklađenje stanja međe u katastarskom operatu sa stvarnim stanjem međe između navedenih nekretnina na terenu, koje stanje je uspostavljeno sukladno postignutom dogovoru sa prijašnjim vlasnikom ZA u pogledu položaja međe, međutim prednik protustranaka PA je isto odbio pozivajući se na položaj međe sukladno katastarskom operatu. Slijedom navedenoga, a obzirom je međa između nekretnina predlagateljice i protustranaka postala sporna, to predložila da sud uredi spornu među između nekretnina stranaka .

2. Protustranke su se protivile prijedlogu za uređenje međe, te navele da nekretnina protustranaka u naravi predstavlja građevinsko zemljište, a ne kako je to u svom prijedlogu navela predlagateljica da bi se radilo o neobrađenom poljoprivrednom zemljištu. Da dogovor oko uređenja međe između predlagateljice i prijašnjeg vlasnika nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] KA, protustrankama nije poznat, to posebno iz razloga što je prednik protustranaka PA vodio parnični postupak zbog smetanja posjeda pred Općinskim sudom u Šibeniku P-861/2013 protiv VA, supruga ovdje predlagateljice, navodeći da ga je isti odnosno obitelj predlagateljice smetala u posljednjem posjedu njegove nekretnine pokušavši sagraditi betonski zid. Prednik protustranaka PA da je ušao u posjed i platio svu kvadraturu navedene katastarske čestice. Slijedom navedenoga da je međa između nekretnina stranaka uređena prema katastarskom planu, a ukoliko sud ipak pristupi uređenju međe da treba cijeniti okolnost da je betonski zid napravljen uz protivljenje pravnog prednika protustranaka, a vezano za koji je vođen i parnični postupak , te je prodavatelj katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] OA uveo prednika protustranaka PA u posjed cijele čestice u njezinoj punoj površini.

3. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije u stanju među može obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ukoliko stranke ne postignu sporazum tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

4. Radi uređenja sporne međe, sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika.

5. Na očevidu je predlagateljica sudskoj komisiji pokazala svoju nekretninu. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 654 m2, katastarske kulture vrt, te je ista upisana u posjedovni list broj 1395, narodnog naziva "Poljica". Pokazana nekretnina je u naravi prizemna kuća sa pomoćnim objektima sa okućnicom sa svih strana omeđena zidovima, a sa istočne i zapadne strane se nalazi ulaz kao pristup na nekretninu predlagateljice.

6. Punomoćnik protustranaka je pokazao nekretninu protustranaka, pa nakon što je ista pregledana vještak je tu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 1707 m2, katastarske kulture vinograd, te je ista upisana u posjedovni list broj 914, narodnog naziva "Poljica". Nekretnina protustranke je zarasla u korovu i drači, te ima nekoliko stabala maslina i visokih borova.

7. Predlagateljica je sudu pokazala spornu među, pa je konstatirano da po predlagateljici međa ide vanjskom linijom betonskog zida koji je u vlasništvu predlagateljice. Međa pokazana po predlagateljici u skici vještaka mjernika je označena točkama 10-11-12-13-14-15-16-17.

8. Punomoćnik protustranaka pozvan da pokaže kuda po mišljenju protustranaka ide sporna je izjavio da međa ide približno na sredini ulaza sa istočne strane nekretnine predlagateljice, te se proteže po popločanom dvorištu do samostojećeg stabla unutar kamenog zida te ide na rub pomoćnog objekta, prolazi kroz isti u luku, te izlazi na vanjsku stranu, odnosno južnu stranu nekretnine, nastavlja po ostacima suhozida, te se u luku vraća kroz dvorišni prostor predlagateljice na betonski zid koji se nalazi sa zapadne strane nekretnine predlagateljice. Međa pokazana po protustrankama je u skici vještaka mjernika označena točkama 1-2-3-4- 5-6-7-8-9.

9. Sudac je na očevidu poučio stranke na odredbe čl. 103. ZV-a. Upitan vještak mjernik je kazao da predmetnu među nije moguće urediti po katastarskom nacrtu zato što se radi o staroj grafičkoj izmjeri iz vremena Austro-Ugarske koja ne zadovoljava točnost prenošenja podataka iz službenih katastarskih evidencija na teren. Pretragom arhive da nije pronađena niti jedna skica izmjere koja bi se odnosila na nekretnine stranaka u ovom postupku.

10. Na upit punomoćnika protustranaka u kojem omjeru su se nalazile mjere koje je vještak pronašao prilikom pribave podataka za nekretnine stranaka vještak je odgovorio da je izvorno mjerilo 1:2904 vektorizirani katastarski plan.

11.1. Punomoćnik protustranaka je ukazao vještaku mjerniku na kopiju katastarskog plana iz 2005. (koju je priložio u spis) pa ga upitao da se očituje na vjerodostojnost te skice uz naznaku da bi se radilo o mjerilu 1:1000, na što je vještak odgovorio da se radi o novoj katastarskoj izmjeri katastarske općine [katastarska općina] koja je započela prije cca 40-ak godina i ista nikada nije prošla izlaganje niti je postala službena. Iako se razlikuju brojevi katastarskih čestica da je prethodno identificirao staru službenu i novu neslužbenu izmjeru i utvrdio da se radi o istim prikazanim nekretninama. Međutim, kako nova izmjera nikada nije stupila na snagu niti je službeni katastarski plan, odnosno katastarski operat to u ovom postupku se ne mogu uzimati navedeni podaci kao mjerodavni.

11.2. Punomoćnik protustranaka je prigovarao očitovanju vještaka mjernika, vezano za navode da preris katastarskog plana nikada nije zaživio jer da se radi o službenom dokumentu izdanom od DGU, Područni ured za katastar Šibenik, na koji je uredno plaćena pristojba i koji je pečatiran.

12. Upitane stranke su izjavile da među njima nema sporazuma o spornoj međi.

13. Prema tome, kako se međa nije mogla urediti po gore navedenim kriterijima, to se pristupilo uređenju sporne međe prema posljednjem mirnom posjedu.

14. Na upit suda kada je napravljen betonski zid predlagateljica je kazala da je isti napravljen prije 15-ak godina.

15. Sud je službenim putem pribavio spis ovoga suda posl. broj P-861/2013, a koji postupak je vođen radi smetanja posjeda vezano za nekretnine koje su predmet ovog postupka (obrazloženje rješenja P-861/13-list 50 spisa), po tužbi PA prednika ovdje protustranaka protiv tuženika VA, supruga ovdje predlagateljice, a koji postupak je pravomoćno okončan odbacivanjem tužbe kao nepravovremene.

16. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda na očevidu su saslušani svjedoci i to DA, LAH, BA i PA. Svjedok OA iako uredno pozvan nije pristupio očevidu radi saslušanja istoga, za kojeg je punomoćnik predlagateljice opravdao svoj nedolazak iz razloga teško narušenog zdravstvenog stanja.

17. Svjedok LAH, brat predlagateljice je kazao da mu je poznato da se između masline koja se nalazi unutar dvorišta predlagateljice i masline koja se nalazi van betonskog zida i koja je zarasla dračom, nalazio stari zid – suhozid i tu je išla međa između nekretnine predlagateljice i nekretnine protustranaka odnosno njihovog prednika SA. Predlagateljica da je prije 15-tak godina napravila betonski zid na mjestu gdje se nalazio nekadašnji suhozid, te se isti ne može decidirano izjasniti da li je bilo nekih odstupanja, ali pretpostavlja da nije bilo većih odstupanja, jer mu nije poznato da bi se itko žalio. OA da je na njegovo traženje prije 25 godina dozvolio predlagateljici da proširi svoj ulaz, međutim predlagateljica se nije širila van danas zatečenog odnosno ista nije prelazila granice te stare međe. Njemu da nije poznato koliko je bio širok taj stari suhozid i kako je točno išla međa po tom suhozidu.

Na upit pun. predlagateljice da li bi OA ikada uputio kakovu kritiku predlagateljici vezano za sagrađeni betonski zid isti je odgovorio da nije. Na upit pun. protustranaka da li se isti može izjasniti koliko je bio širok taj stari suhozid isti je izjavio da je na južnoj strani bila gomila, a na istočnoj strani je ta gomila išla u zid i bilo je široko cca 0,5 m.

Na daljnji upit da li je istom poznato s koje strane suhozida je izgrađen betonski zid isti je izjavio da to ne zna jer nije sudjelovao u izgradnji zida, ali da je moguće da zid nije bio u cijelosti ravan, ali se o tome ne može očitovati.

Pun. protustranaka je prigovarao iskazu svjedoka s obzirom na srodstvo s predlagateljicom, čime je isti osobno zainteresiran za ishod.

18. Svjedok DA je naveo da je zajedno sa sinom predlagateljice 2010. - 2011. godine na južnoj strani nekretnine predlagateljice uređivao vrt, odnosno nasipali su zemlju za vrt i tada je već bio postojeći na očevidu vidljiv betonski zid i vrt uz taj zid. Prije 8 godina također je pomagao u gradnji dijela betonskog zida na istočnoj strani nekretnine predlagateljice i da tada da nitko nije prigovarao vezano za gradnju tog zida.

19. Svjedok BA je kazao da je vlasnik apartmana koji se nalazi pored nekretnine stranaka u ovom postupku. Navedeni apartman da je kupio 2009. godine i sjeća se da je tada bio izgrađen betonski zid na istočnoj strani nekretnine predlagateljice i to je dijelom bio izgrađen, dok ulaz na istočnoj strani još nije bio izgrađene nego naknadno prije nekih 8 godina. Što se tiče betonskog zida na južnoj strani nekretnine predlagateljice da misli da je isti također bio izgrađen, ali nije potpuno siguran.

20. Svjedok PA, djed protustranaka je kazao da je negdje 2006.odnosno 2007. godine kupio nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je kupio od EA. Sjeća se kada je kupio svoju nekretninu da je cijelom dužinom međe prema nekretnini predlagateljice bio suhozid i tada je njemu EA kazao da međa ide po sredini suhozida, a što je potvrdio i njegov sin OA. On da često ne dolazi na nekretninu čiji su vlasnici sada njegovi unuci (protustranke u ovom postupku), ali se sjeća da je jednom prilikom došao na svoju nekretninu i tada je suprug predlagateljice VA krenuo sa gradnjom betonskog zida, već je bio postavljao daske i on ga tada upozorio da međa nije onako kako on ima namjeru sagraditi betonski zid, da prestane sa gradnjom dok se od strane ovlaštenih osoba ne utvrdi stvarno stanje, međutim predlagateljica da je s vremenom u cijelosti izgradila betonski zid kojim je ogradila svoju nekretninu. Inače da je on od ČA bio kupio još jednu nekretninu, i da sa istim nije u dobrim odnosima i smatra da isti ne govori istinu. On da je vodio postupak radi smetanja posjeda protiv supruga ovdje predlagateljice, a vezano za granice između nekretnina koje su predmet ovog postupka, a druge postupke nije vodio. Širina suhozida, da je bila najšira od 3 m, i to onaj na južnoj strani, dok je najuži bio 1 m, i to je bilo na istočnoj strani, a predlagateljica da je taj suhozid uklanjala kako je gradila svoj betonski zid, tj. kako je istoj odgovaralo.

21. Punomoćnik predlagateljice je predložio da sud, a obzirom na nemogućnost dolaska predloženog svjedoka radi saslušanja, KA, uzme u obzir njegov iskaz koji je dao u postupku koji se vodio u predmetu P-861/2013 , čemu se protivio punomoćnik protustranaka pozivajući se na načelo neposrednog saslušanja svjedoka, a posebice imajući u vidu što se u predmetu P-861/2013 prigovaralo istinitosti iskaza navedenoga svjedoka.

22. Sud je prihvatio prigovor punomoćnika protustranaka vezano za korištenje iskaza svjedoka KA iz spisa P-861/13 i to iz razloga što bi isto u konkretnom slučaju protivljenja jedne od stranaka predstavljalo povredu načela neposrednosti raspravljanja pred prvostupanjskim sudom propisano čl. 4. ZPP-a (sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja) i čl. 315. st. 3. ZPP-a.

23. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu, sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima. (saslušanjem svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta i sl.), a koji se dokazi moraju ocijeniti u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

24. Sud je u postupku saslušao svjedoke predložene po strankama DA, GAH, BA i PA. Svi navedeni svjedoci su u načelu iskazivali o izgradnji betonskog zida na nekretnini predlagateljice, odnosno prema nekretnini protustranaka.

25. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svih u postupku izvedenih dokaza ( čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je predlagateljica u posjedu svoje nekretnine do vanjskog ruba betonskog zida, vlasništvo predlagateljice.

26. Da je tome tako proizlazi iz stanja nađenog na terenu gdje je zatečen betonski zid kojim je sa svih strana ograđena nekretnina predlagateljice, koji zid je izgradila predlagateljica, po njenom kazivanju prije 15-ak godina, a tako proizlazi iz pribavljenog parničnog spisa P-861/13 (PA je saznao za smetanje posjeda najkasnije 14. veljače 2013.).

27. U postupku uređenja međe sud nije dužan utvrđivati je li predlagateljica prilikom gradnje zida pratila granicu katastarske međe niti utvrđuje površine nekretnina između kojih se međa uređuje, već je sud u smislu citirane odredbe čl. 103. ZV-a u postupku uređenja međe dužan samo utvrditi posljednji mirni posjed. Kako je zid sagrađen pred 15-ak godina, sud je utvrdio da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo betonskim zidom.

28.1. Nadalje, pregledom spisa ovoga suda P-861/13 utvrđeno da je prednik ovdje protustranaka, PA tužbom od dana 5. travnja 2013. tražio da sud utvrdi da je tuženik VA (suprug ovdje predlagateljice) smetao istoga u posljednjem, stvarnom i mirnom posjedu kat. čest. [katastarska čestica] (za koju je očevidom na terenu utvrđeno da bi se radilo o kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nekretnina VA je oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da je maknuo kamp kućicu s parcele tužitelja te počeo s izgradnjom odnosno izgradio betonsku ogradu na parceli tužitelja, te da mu se zabranjuje svako takovo ili slično smetanje posjeda , te nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja.

28.2. Pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Šibeniku posl. broj P-861/13 od 14. listopada 2016. odbačena je tužba PA kao nepravovremena, jer da je isti protekom subjektivnog roka propisanog čl. 21. st. 3. ZV-a zatražio posjedovnu zaštitu.

29. Imajući u vidu navedeno, za navesti je da posjed postaje miran ukoliko osoba koja smatra da mu posjed pripada nije u roku od 30 dana, odnosno najkasnije u roku od godine dana od nastalog smetanja posjeda, sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a štitila svoje pravo posjeda. Po proteku 30 dana, odnosno godine dana od ulaska u posjed, ukoliko u tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe.

30. Posjed se stječe kada stjecatelj uspostavi faktičnu vlast na stvari, bilo jednostranim činom bilo da mu je prenesena vlast (čl. 13. ZV-a), a prestaje između ostalih načina , kada mu druga osoba oduzme stvar ako on nije ostvario zaštitu svom posjedu (čl. 28. st. 2. ZV-a).

31. Dakle pored nesporne činjenice da je tužba radi smetanja posjeda prednika ovdje protustranaka pravomoćno odbačena kao nepravovremena jer je ista podnesena izvan zakonskog roka u kojem se može tražiti zaštita svoga posjeda, za zaključiti je da je predlagateljica umirila svoj posjed u smislu odredbe čl. 21. st. 3. ZN-a.

32. Slijedom svega navedenoga, sud je spornu među uredio po zadnjem mirnom posjedu jer smatra da je isti nađen stanjem zatečenim na terenu, na način da međa ide linijom koja je u skici vještaka mjernika ĆA, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 5. svibnja 2025. označena brojevima10-11-12-13-14-15-16-17, a koja linije ide vanjskim rubom betonskog zida vlasništvo predlagateljice. Međa je na terenu označena, a strankama je predan posjed do te uređene međne linije.

33. U odnosu na istaknuti prigovor punomoćnika protustranaka, a vezano na očitovanje vještaka mjernika na priloženi prijepis katastarskog plana za predmetne nekretnine od 5. veljače 2005.(list 52 i 53 spisa), u dijelu kada je vještak na očevidu iskazivao da se podaci iz priložene skice ne mogu koristi kao mjerodavni jer "nova izmjera" nikada nije stupila na snagu i kao takva nije službeni katastarski plan, za navesti je da sud u postupku uređenja međe može urediti među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristanu, što u konkretnom slučaju nije bilo jer stranke nisu dale suglasnost da se međa uredi na taj način, pa je sasvim irelevantno prigovaranje navodima vještaka o nemogućnosti uređenja međe prema katastarskom nacrtu. Međutim za navesti je da ovaj sud u cijelosti prihvaća navode vještaka kao stručnim i objektivnim, jer niti sud niti stranke nemaju znanja o tome.

34. Temeljem odredbe čl. 103. st. 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati , a st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

35. Slijedom navedenog protustranke su ovlaštene temeljem čl. 103. st. 6. ZV- a svoje pravo vlasništva spornog dijela dokazivati u parnici.

36. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvaparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23).

37. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, dok je st. 2. propisano da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti.

38. Predlagateljica je popisala trošak sudske pristojbe na prijedlog i odluku te trošak očevida u iznosu od 700,00 eura.

39. Protustranke nisu potraživale troškove.

40. Trošak pristojbi na prijedlog i odluku po Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, 51/23) je platila predlagateljica, a po Zakonu o parničnom postupku ("Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) predlagateljica je predujmila i trošak očevida. Troškove zastupanja snosi sama stranka.

41. Stoga je kraj činjenice da je sud uredio spornu među, valjalo predlagateljici priznati troškove sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 39,82 eura i odluku u iznosu od 79,63 eura te trošak očevida u iznosu od 700,00 eura, dakle sveukupno 819,45 eura, a protustrankama naložiti da predlagateljici naknade polovinu priznatog troška.

U Šibeniku, 18. lipnja 2025.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

-predlagateljici po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 30. travnja 2025.

-protustrankama po punomoćniku uz skicu i zapisnik sa očevida od 30. travnja 2025.