Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž Ovr-383/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Tatjani Varžić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja EKODOMO d.o.o., Ulica Ante Mike Tripala 1, Zagreb, OIB 22029607993, kojga zastupa punomoćnik Šimun Babić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika Capitalis d.o.o., Odvojak IV/V, Zvekovica, koga zastupa punomoćnica Ivana Lončar, odvjetnica u Zagrebu, radi prigovora ovršenika u postupku izravne naplate, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-144/2025 od 29. travnja 2025., 18. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba ovrhovoditelja se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-144/2025 od 29. travnja 2025. u pobijanom dijelu u toč. II. izreke.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Odbija se prijedlog ovršenika za donošenjem rješenja kojim se proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 27. ožujka 2025.g. , temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane Javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, posl.br.OV3938/2024 dana 16. svibnja 2024.g.

II. Prihvaća se prijedlog ovršenika za donošenjem rješenja kojim se odgađa postupak po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 27. ožujka 2025.g., temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane Javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, posl.br.OV-3938/2024 dana 16. svibnja 2024.g., te se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstva do pravomoćnog okončanja parnice koju je ovršenik dužan pokrenuti sukladno donjem zaključku, odnosno do obavijesti suda da postupi drugačije.“

Ujedno je prvostupanjski sud zaključkom uputio ovršenika da u roku od 15 dana od dana primitka istog „pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja od 27. ožujka 2025.g., temeljem bjanko zadužnice potvrđene od strane Javnog bilježnika Nikše Mozare iz Dubrovnika, posl.br.OV-3938/2024 dana 16. svibnja 2024.g. iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, jer navedeno potraživanje protustranke prema predlagatelju ne postoji, te jer je ovrhovoditelj jednostrano popunio i iskoristio zadužnicu, a protivno dogovoru i međusobnim obvezama odnosno bez ispunjenja uvjeta za realizaciju iste, te je iskoristio za svrhu za koju navedena isprava nije izdana."

2. Ovo rješenje suda prvog stupnja i to u toč. II. izreke, pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovrhovoditelj, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije prijedlog ovršenika za donošenjem rješenja kojim se odgađa postupak po zahtjevu za izravnu naplatu, a da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Ovršenik je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode ovrhovoditelja te predložio da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi rješenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu. Traži trošak odgovora na žalbu.

4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode ovrhovoditelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: OZ).

5. Naime, iz obrazloženja pobijanog dijela rješenja u bitnome proizlazi kako je sud prvog stupnja prihvatio prijedlog ovršenika za odgodu postupka po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 27. ožujka 2025. na temelju bjanko zadužnice (kao ovršne isprave) potvrđene 16. svibnja 2024. po javnom bilježniku Nikši Mozari iz Dubrovnika, poslovni broj OV-3938/2024, te je naložio Financijskoj agenciji odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja parnice koju je ovršenik dužan pokrenuti sukladno zaključku suda od 29. travnja 2025., odnosno do obavijesti suda da postupi drugačije.

6. Suprotno navodima žalitelja, sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, koje žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo.

7. I po stavu ovog suda, pravilno se sud prvog stupnja pozvao na odredbu čl. 210. st. 2. OZ-a u vezi čl. 65. st. 1. OZ-a, kada je prihvatio prijedlog ovršenika za odgodu te naložio Financijskoj agenciji odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja od 27. ožujka 2025. na temelju bjanko zadužnice potvrđene 16. svibnja 2024. po javnom bilježniku Nikši Mozari iz Dubrovnika, poslovni broj OV-3938/2024.

8. Naime, odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi. (čl. 50. i 53.).

9. Na temelju odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. istog članka OZ-a.

10. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud, da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ- a, ali ne iz razloga koji navodi ovršenik (čl. 65.st.1. toč.8. OZ-a), jer treba razlikovati zadužnicu koja jest ovršna isprava u ovom predmetu i ugovor koji su stranke sklopile

– koji nije ovršna isprava. Naime, zadužnicom nije određeno istodobno ispunjenje neke obveze, a ta obveza, da bi ovaj uvjet bio ispunjen, mora biti sadržana u ovršnoj ispravi. Sud prvog stupnja smatra da je ispunjen uvjet propisan čl. 65. st.1. toč.5. OZ- a, jer bi prijedlog iz ovog postupka bio ekvivalent žalbi iz čl. 52. OZ-a.

10.1. Drugi uvjet, koji mora biti kumulativno ispunjen za odgodu, jest nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. U konkretnom slučaju je ispunjen i ovaj uvjet, ali ne u potpunosti iz razloga koji ovršenik navodi u svom prijedlogu. Ovo stoga što za određivanje odgode u ovakvom postupku nije odlučno kakve financijske posljedice (koje bi ovršenik mogao opisati štetom) izravna naplata ima za ovršenika. Ovršenik ovom odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava, kako to točno navodi ovrhovoditelj, ne dobiva novac natrag, on ostaje blokiran, te određivanje odgode ne bi za njega imalo učinak otklanjanja posljedica kao što su nemogućnost isplate plaća ili stečaj. Ono što je odlučujuće za odgodu u ovakvim slučajevima jest da je u slučaju uspjeha u parnici - bez odgode prijenosa - dovedeno u pitanje da li će ovršenik moći povratiti preneseni iznos.

10.2. Prema navodima ovršenika i podacima spisa (financijski izvještaj na listu 47) proizlazi da dobit ovrhovoditelja u 2023.g. samo blago premašuje iznos sredstava koja su blokirana, a među strankama je u njihovom poslovnom odnosu dosta toga sporno, zbog čega je ovršenik zaključkom i upućen dokazivati osnovanost svog prigovora (radi proglašenja nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate) u parnici, gdje to po zakonu jedino i može.

10.3. Dakle, imajući u vidu da se radi o firmama, kao i da se u Republici Hrvatskoj firme brzo otvaraju i još brže zatvaraju, te uzevši u obzir da u spisu ne postoji nikakav podatak da bi se preneseni novac mogao vratiti, s pravom sud prvog stupnja smatra da nijedna od stranaka neće trpjeti nikakvu štetu ako sredstva ostanu blokirana dok se navedeni odnosi ne riješe. Ovrhovoditelj, ukoliko se ispostavi da je opravdano tražio naplatu, dobit će ta sredstva s vremenskim odmakom, a ovršenik - ako uspije u parnici, dobiti će ih natrag.

11. Dakle, pravilnom primjenom materijalnog prava, te dajući valjane i dostatne razloge za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, sud prvog stupnja je osnovano udovoljio prijedlogu ovršenika pobijanim rješenjem kao u toč. II. izreke.

12. U nepobijanom dijelu rješenje suda prvog stupnja ostaje neizmijenjeno.

13. Ostali žalbeni razlozi ovrhovoditelja, kao pravno neodlučni, nisu posebno obrazlagani.

14. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbe i sudske pristojbe na žalbu odbijen je kao neosnovan, jer sa žalbom nije uspio (čl. 166. st. 1. ZPP-a i čl. 14. st. 4. OZ-a).

15. Ovršeniku ne pripada trošak odgovora na žalbu, jer se ne radi o nužnom trošku (čl. 166. st. 1. ZPP-a i čl. 14. st. 5. OZ-a).

16. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 18. lipnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Varžić