Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-23/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Đorđa Benussi, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mladenu Juriću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. iz Zagreba, Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-110/2022-14 od 28. studenog 2024., 18. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se u pobijanom dijelu (točka I. i III.) presuda Općinskog suda u Osijeku, broj Pn-110/2022-14 od 28. studenog 2024.

II.Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je :

"Nalaže se tuženom Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.924,48 eur/14.500,00 kn (slovima: tisućudevetstodvadesetčetirieuračetrdesetosamcenti/četrnaesttisućapetstokuna), sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. rujna 2014. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu zakonskih zateznih kamata tekućih od 28. ožujka 2013. do 1. rujna 2014., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.007,72 eur (slovima: tritisućesedameurasedamdesetdvacenta), sve u roku od 15 dana.

IV. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka, odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu za iznos od 92,91 eur/700,00 kn na ime imovinske štete."

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem nije uspio u sporu, u točki I. i III. zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i u cijelosti odbije tužbeni zahtjev.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete, koja joj je nastala uslijed prometne nezgode koju je skrivio osiguranik tuženika.

5. Nesporno je da je među istim strankama pravomoćno okončan parnični postupak, temeljen na istom štetnom događaju (Pn-206/2021), u kojem je tužiteljica uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom za naknadom neimovinske i imovinske štete.

6. Tužiteljica ovu tužbu podnosi nakon provedenog medicinskog vještačenja u predmetu Pn-206/2021, ranije P-634/2013, kada dolazi do saznanja o realnoj šteti odnosno saznanja o potpunom opsegu i visini pretrpljene štete, pa ovim zahtjevom traži razliku između utuženog iznosa u predmetu P-634/13 i iznosa koji bi joj pripao temeljem provedenog vještačenja u istom predmetu. Tijekom ovog postupka tužiteljica povlači zahtjev za naknadom imovinske štete u iznosu od 700,00 kn.

7.Kako je u navedenom predmetu vještačenje provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka, tužiteljica je imala jedinu mogućnost ustati novom tužbom, jer preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u predmetu P-634/2013 nije dopuštena, jer prema odredbi članka 190. stavak 1. ZPP-a tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a sukladno odredbi članka 191. stavak 1. istog Zakona preinaka tužbe je – između ostalog – i povećanje postojećeg zahtjeva. Ovo s obzirom i na pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 15. lipnja 2018., broj Su IV-148/2018 prema kojem se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, ne može tražiti ni kao iznimka prema članku 299. stavak 2. Zakona o parničnom postupku.

8.U konkretnom slučaju među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja prometne nezgode 23. veljače 2013. u kojoj je tužiteljica ozlijeđena, pasivna legitimacija te isključiva odgovornost tuženika za nastali štetni događaj, već je sporna visina neimovinske štete koju je u tome događaju pretrpjela tužiteljica.

9.Za dodati je da se radi o predmetima koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te je bilo svrsishodno i ekonomično spojiti navedene predmete radi zajedničkog rješavanja, o čemu prvostupanjski sud nije vodio računa, iako mu je na to ukazano u ranijoj ukidnoj odluci ovog suda.

10.Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih razloga, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a., a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

10.1.Nadalje, nije počinjena niti bitna povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 261. st. 2. ZPP-a, na koju sadržajno ukazuje tuženik budući je sud odbio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje medicinskih vještaka dr. Ivana Lovrića, koji je sačinio nalaz i mišljenje u ovom predmetu, te vještaka dr. Maria Jelavića, dr. AV, koji su nalaz i mišljenje izradili u predmetu Pn-206/21, jer po mišljenju ovog suda to nije utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke.

11. Naime, nalazi i mišljenja vještaka u oba predmeta se suglasna u ocjeni da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede u vidu istegnuća mišića vratne kralježnice te istegnuće mišića podizača desne lopatice, te su suglasni i kod procjene pojedinih kriterija fizičkih bolova i straha i ocjenom postotka smanjenja životnih i radnih aktivnosti.

11.1.Tako je prema nalazu vještaka dr. Lovrić, koji je saslušan u ovom postupku nakon davanja pismenog nalaza i mišljenja, tužiteljica pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, lakog intenziteta 60 dana, te da ima povremene bolove lakog intenziteta tijekom života. Tužiteljica je trpjela kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i lakog intenziteta 30 dana. . Ozljede tužiteljice obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet kao i konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 5%.. Ozljede nastale prilikom nezgode kod tužiteljice nisu ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela.

12.Po ocjeni ovog suda pravilno je sud prvog stupnja utvrdio visina dosuđene pravične naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, odnosno povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, a s obzirom na okolnosti ovog slučaja, vrstu ozljeda kao i sve kvalifikatorne okolnosti, jačina i trajanje izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kao i cilj kome služi ta naknada, ali i u tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom) , vodeći se Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

12.1. Pravilno je utvrđeno da tužiteljici zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u ukupnom iznosu od 41.725,00 kn, koji iznos treba umanjiti za 5.000,00 kn koliko je tuženik tijekom postupka isplatio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete, kao i iznos od 17.000,00 kn, koji joj je pravomoćno dosuđen s tog osnova u postupku Pn- 206/2021.

13.Kako je tužiteljica u ovom postupku postavila zahtjev za isplatom iznosa od 14.500,00 kn/1.924,48 eur, po toj osnovi, a sud je vezan tužbenim zahtjevom to je sud prvoga stupnja pravilno primijenio materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosim (NN 35/05, 41/08 i 125/11, dalje u tekstu: ZOO) kada je tužiteljici zbog povrede prava osobnosti dosudio cjelokupno zatraženi iznos od 1.924,48 eur.

14.Odluka o zateznim kamatama je pravilna budući je u postupku utvrđeno da je tek 2. rujna 2014. tuženiku bila poznata šteta u punom opsegu, zbog čega tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu od toga dana.

15.Pravilna je odluka o troškovima postupka budući nisu nastali posebni troškovi u odnosu za dio za koji je smanjen tužbeni zahtjev tj. za dio za koji je tužba povučena, odnosno promjena vrijednosti predmeta spora nije utjecala na visinu troškova postupka.

16.Kako tuženik nije uspio sa žalbom, valjalo je odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (čl. 166. st. 1. u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

17.Zbog iznesenog odbijena je žalba kao neosnovana i odlučeno kao u izreci ove odluke sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

U Dubrovniku, 18. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marija Vetma