Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovnikuuu

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-442/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marije Vetme, kao predsjednice vijeća, Kate Brajković, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Đorđa Benussi kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja MJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnku Vinku Peronji odvjetniku u Jelsi, drugotužitelja DJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnikuu Vinku Peronji, odvjetniku u Jelsi i trećetužitelja OJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vinko Peronja odvjetnik u Jelsi protiv tuženika Republika Hrvatska zastupanog po punomoćniku Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, broj P- 211/2022 od 29. travnja 2024. u sjednici održanoj 18. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tuženice, te se ukida presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, broj P-211/2022 od 29. travnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj Ad 1 TJ vlasnik posebnog dijela nekretnine označene kao čes. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji dio je prikazan kao lik označen plavom šrafurom i slovima B,C,G,H,B, površine 7741 m/2, te dijela nekretnine označene kao čes. zem. ..., zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji dio je prikazan kao lik označen crvenom šrafurom i slovima A,B,H,I,A, površine 2267 m/2, sve prikazano na skici nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke izrađene od dipl. ing. geod. ŠJ, od 17. siječnja 2024. (list broj spisa 79), a koja skica i vještvo su sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj Ad 1 TJ temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na dijelovima nekretnina opisanih u toč. 1. ove presude, uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika.

III. Utvrđuje se da su tužitelji Ad 2 DJ i Ad 3 OJ vlasnici svaki za po ½ posebnog dijela nekretnine označene čes. zem. ..., zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji dio je prikazan kao lik označen magenta bojom i slovima C,D,E,F,G,C, površine 900 m/2, sve prikazano na skici nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke izrađene od dipl. ing. geod. ŠJ, od 17. siječnja 2024. (list broj spisa 79), a koja skica i vještvo su sastavni dio ove presude.

IV. Ovlašćuju se tužitelji Ad 2 BJ i Ad 3 OJ temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju i uknjižbu prava vlasništva svakog za po ½ dijela nekretnine opisane u toč. 3. ove presude, uz prethodni izbris istog prava sa imena tuženika.

V. Dužan je tuženik tužiteljima naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.250.00 eura u roku od 15 dana od dana donošenja prvostupanjske presude."

2. Protiv prvostupanjske presude pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavili su tuženica iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.,2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

– u daljnjem tekstu: ZPP)s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je deklaratorni zahtjev prvotužitelja za utvrđenje prava vlasništva fizičkog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 7741 m2 i čes.zem.... k. o. [katastarska općina], u površini od 2267 m2, označene na skici vještaka mjernika ŠJ od 17. siječnja 2024., kao i deklaratorni zahtjev drugotužitelja i trećetužitelja za utvrđenje prava vlasništva fizičkog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 900 m2 , označena na skici vještaka mjernika ŠJ od 17. siječnja 2024., uz kondemnatorni zahtjev za uknjižbu njihovog prava vlasništva na tom dijelu i brisanje tuženice, uz prethodnu parcelaciju.

6. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev smatrajući da su tužitelji (njihovi pravni prednici) stekli dosjelošću pravo vlasništva predmetnih nekretnina, budući su bili u dugogodišnjem poštenom posjedu istih.

7. Ovaj sud je mišljenja da žalitelj osnovano ukazuje na bitne povrede odredaba parničnog postupka, budući ovaj sud nalazi da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, jer sud prvog stupnja, nije dao jasne i obrazložene razloge za tu svoju odluku.

8. Naime, prvenstveno je za istaći da sud kada govori o dosjedanju navodi paušalno da su prednici tužitelja zasigurno od davnina bili u posjedu, da su i sada u posjedu tužitelji i da je logično i životno da posjed traje više od 60 godina, a iz navedenog ne proizlazi tko je i u kojem vremenu dosjedao, kada je dosjedanje započelo i kada su se stekli uvjeti nakon dovršenog dosjedanja da se stekne pravo vlasništva, te da li su pravo vlasništva stekli prednici tužitelja i koji ili sami tužitelji. Stoga osnovano žaliteljica sadržajno ukazuje i na povredu odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8.

ZPP- a osporavajući ocjenu izvedenih dokaza.

9. Nadalje, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

10. Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. – "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.).

11. Odredbom članak 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.

12. Prema tome prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao činjenice da li postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini prije 8. listopada 1991. kada je ukinuto društveno vlasništvo.

13. Ovo iz razloga jer je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

14. Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovanje nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.

15. Stoga će u ponovljenom postupku trebati ispitati postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koji je Europski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu M protiv Republike Hrvatske kada se radi o stjecaju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, te imati u vidu da li se radi o poštenom posjedniku koji se istina predmnijeva, odnosno pretpostavlja (onaj tko se poziva na nepošten posjed dužan je to i dokazati), a sve zbog toga što nepošten posjednik ne može dosjelošću uopće steći pravo vlasništva.

16.Također valja ukazati da sud prihvaća postavljeni tužbeni zahtjev na utvrđenje fizičkog dijela nekretnine (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), čija površina znatno premašuje u katastarskom operatu upisanu površinu nekretnina u posjedu prednika tužitelja, a o čemu sud nije dao dostatne i argumentirane razloge, a što s pravom tuženicu ukazuje u žalbi.

17. Slijedom navedenog žalbu tuženice je kao osnovanu valjalo prihvatiti i odlučiti kao u točki I. izreke temeljem 369. stavak 1 . i 370. ZPP-a, te u točki II. Izreke ovoga rješenja na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a.

Dubrovnik 18. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marija Vetma