Poslovni broj: P-1570/2024-21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku dr.sc. HK u [adresa], protiv tužene: EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Babić, odvjetnik u Šibeniku, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 13. svibnja 2025.g. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 17. lipnja 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj: EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da isplati tužiteljici: ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.000,00 Eura (slovima: pettisuća eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. prosinca 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. 12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.019,69 Eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je tužena u studenom/prosincu 2023. godine objavila na internetskoj stranici Njuškalo oglas u kojem prodaje nekretninu katastarske oznake čest. br. 2006/32 K. O. [katastarska općina], što je u naravi građevinsko zemljište. Svu komunikaciju i pregovore oko prodaje predmetne nekretnine da je vodio u njeno ime i za njen račun njezin sin g. FK, dok da je tužena u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica nekretnine čest. br. 2006/32 K. O. [katastarska općina]. Tužiteljica navodi da je u prosincu 2023. godine kontaktirala sina tužene, povodom navedenog oglasa te je postupala s povjerenjem i u dobroj vjeri jer je imala namjeru sklopiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s tuženom. Tužena da je preko svog sina g. FK tužiteljicu tijekom pregovora dovela i održavala u zabludi oko bitnih karakteristika nekretnine koja je predmet prodaje, a sve s namjerom kako bi ih navela da se što prije plati predujam i sklopi kupoprodajni ugovor. Naime, u pregovorima da je tužiteljica, zajedno sa svojim suprugom DK, više puta pitala g. FK o karakteristikama predmetne nekretnine, a posebno o postojanju priključka za vodu na koja pitanja je on potvrdno odgovorio. Tužiteljica da je postupajući u dobroj vjeri uplatila predujam tuženoj u iznosu od 5.000,00 eura za predmetnu nekretninu, međutim, nakon uplate predujma tužiteljica saznaje da priključak za vodu za kojeg je rečeno da postoji i da nije nikakav problem zapravo uopće ne postoji, odnosno da je isti udaljen preko 500 metara od predmetne nekretnine., da nije niti životno, a niti logično da bi netko kupovao nekretninu, u naravi građevinsko zemljište bez priključka za vodu. Također, na dijelu naselja na kojem se nalazi nekretnina da nije niti planirana vodoopskrbna mreža. Tužiteljica da je potom u više navrata pokušala stupiti u kontakt s tuženom i njezinim sinom, ali bezuspješno, odnosno, tužena da je navodno uplaćeni predujam iskoristila za kupnju nove nekretnine i nije htjela vratiti uplaćeni predujam, a prije nego je tužiteljica odustala od sklapanja ugovora o kupoprodaji tužena da je objavila da ponovno prodaje istu nekretninu putem internetske stranice Njuškalo. Tužiteljica navodi da iz svega navedenog proizlazi kako je tužena prijevarno postupala, dovodeći u zabludu tužiteljicu i prikrivajući bitnu činjenicu oko priključka za vodu, navodeći je da uplati predujam pa da onda sklope ugovor o kupoprodaji. Tužiteljica navodi da je mirnim putem pokušala riješiti spor, ali da se tužena na dopise oglušila i ignorirala, pa da je tužiteljica nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku prijavila tuženu za kazneno djelo prijevare. Sukladno članku 1111. Zakona o obveznim odnosima stjecanje bez osnove da se definira kao prelazak nečije imovine (ili njezinog dijela), pod čime se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu. U tom slučaju obogaćena strana, odnosno stjecatelj, dužan je vratiti imovinu, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Jedno od bitnih određenja instituta stjecanja bez osnove, pogotovo pravila o vraćanju stečenog bez osnove, je to da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (članak 1111. stavak 3. ZOO-a). Upravo da je i sudska praksa zauzela stav o tome da ukoliko kupoprodajni ugovor nije sklopljen u pisanoj formi, niti pak su ugovorne stranke ispunile pretežiti dio ugovora, tada takav ugovor o kupoprodaji ne proizvodi nikakve pravne učinke, slijedom čega niti plaćeni iznos «na ime kapare» ne može biti znak da je ugovor zaključen, budući kapara pretpostavlja postojanje pravovaljanog ugovora (glavnog ugovora) zbog kojeg je ugovorena i kapara (akcesorni ugovor), te tužitelj ima pravo samo na povrat iznosa koje tuženi u konkretnom slučaju drže bez pravne osnove. (odluka Gž 1713/04 ŽS Varaždin). Tužiteljica predlaže da, s obzirom na činjenicu da nikada nije došlo do potpisivanja bilo kakvog ugovora između tužiteljice i tužene kao i činjenice da su ispunjeni uvjeti iz članka 1111. Zakona o obveznim odnosima, sud prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice i naloži tuženoj naknadu joj parničnog troška.

2. Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja navodi da tužiteljica uopće nema pravnog interesa za podnošenje ove tužbe, budući da tužba u ovoj pravnoj stvari nije dopuštena, jer je tužiteljica je s osnove kapare isplatila tuženici novac, a zatim izričito odustala bez ikakvog razloga od zaključenja glavnog ugovora, te u tome smislu predlaže donijeti rješenje o odbacivanju tužbe kao nedopuštene. Podredno, ukoliko Sud iz bilo kojeg razloga odluči donijeti rješenje o odbacivanju tužbe, ističe kako tuženica u cijelosti osporava tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev, sve kao neosnovane, da tužba i navodi iz nje predstavljaju zbir najobičnijih izmišljotina i neistina, kao i proizvoljnog i paušalnog tumačenja u svrhu teze tužiteljice, da je geneza stvari slijedeća, da se tužiteljica javila na oglas tuženice koja je prodavala parcelu od više tisuća metara kvadratnih. Kako to već ide, da je dogovoren sastanak na licu mjesta kojom prilikom da je tužiteljici pokazano cjelokupno zemljište bez da je tužiteljica (ili bilo tko njezin) postavljala ikakva pitanja vezano za vodu na zemljištu. Po završetku sastanka, tužiteljica da je pokazala interes da kupi točno određeni dio zemljišta ukupne površine 2000 m2 zemljišta, te da je ista kao obvezu imala ugovoreno uplatiti kaparu od 5.000,00 eura, a tuženica obvezu da izvrši o svome trošku parcelaciju upravo tih 2000 m2 koje će kupiti tužiteljica, s tim da je ugovoreno kako će se glavni ugovor o kupoprodaji zemljišta zaključiti odmah i bez odlaganja po izvršenoj parcelaciji zemljišta (predmetnih 2000 m2). Tuženica da je izvršila parcelaciju koju je geodetu platila 750,00 eura, nakon čega je pozvala tužiteljici da, kako je to i ugovoreno, pristupi bez odlaganja zaključenju ugovora. Međutim, tužiteljica da je izjavila da odustaje od zaključenja ugovora, a o kapari do trenutka pokretanja ovog postupka da nije kazala niti riječi tuženici. Prilikom odustajanja od zaključenja ugovora tužiteljica da je po prvi put kao izgovor spomenula tobožnji nedostatak vode na zemljištu, no to da nema ikakve veze s istinom, budući da je stvarni razlog njezinog odustanka činjenica što je pronašla neko treće zemljište. Osim toga, predmetno zemljište da je u blizini vodovodne mreže, samo da je tužiteljica trebala investirati u dovođenje vode do zemljišta (ali o tome nikada nije bilo riječi prilikom ugovaranja kupoprodaje, kako je to već i ranije kazano), pa predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva kao neosnovanih u cijelosti, uz obvezivanje tužiteljice na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženici.

3. U dokaznom postupku izveden je dokaz pregledom i čitanjem z.k. izvatka za K. O. [katastarska općina], whatsapp prepiske, potvrde o uplati, dopisa Vodovod i odvodnja Šibenik d.o.o., opomene pred utuženje, kaznene prijava, pregledom spisa ODO Šibenik broj: KP-DO-249/2024, odluke Gž-1713/04 ŽS Varaždin, Gž-5854/2017 ŽS Zagreb, saslušanjem svjedoka DK, FK, VK, te saslušanjem tužiteljice ŠK i tužene EK, kao stranaka u postupku, dok je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem predloženog po tuženiku svjedoka NK kao nepoznate osobe, kao suvišan.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Sukladno odredbi članka 1111. Zakona o obveznim odnosima stjecanje bez osnove se definira kao prelazak nečije imovine (ili njezinog dijela), pod čime se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu. U tom slučaju obogaćena strana, odnosno stjecatelj, dužan je vratiti imovinu, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Jedno od bitnih određenja instituta stjecanja bez osnove, pogotovo pravila o vraćanju stečenog bez osnove, je da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (članak 1111. stavak 3. ZOO-a).

6. Valja navesti da osnovanost zahtjeva za vraćanje isplaćenog po osnovi stjecanja bez osnova, ne ovisi o krivnji stjecatelja, već o tome ima li isplata osnove u pravnom poslu ili zakonu.

7. Predmet spora jeste zahtjev tužiteljice na isplatu utuženog iznosa od 5.000,00 Eura koji je tužena primila na ime kapare.

8. U konkretnom slučaju određeni novčani iznos traži se iz činjenično supstanciranog odnosa stjecanja bez osnove.

9. Pregledom Naloga za prijenos sa europskog prometnog računa OTP banke - potvrde - razvidno je da je tužiteljica tuženoj isplatila iznos od 5000 Eura dana 21.12.2023.g., te nije bilo sporno da između stranaka kupoprodaje nije zaključen niti predugovor, niti ugovor o kupnji, već da se isključivo radilo o usmenoj komunikaciji.

10. Pregledom oglasa razvidno je da je u konkretnom slučaju oglašena prodaja građevinskog zemljišta u prosincu 2023.g., na koji se oglas nesporno sinu tužene i javila tužiteljica i njezin suprug koji su bili zainteresirani za kupnju terena

11. Iz iskaza saslušanog svjedoka DK, a supruga tužiteljice proizlazi da je on sudjelovao u pregovorima sa prodavateljem naročito FK a sinom od tužene, da su imali nekoliko susreta, da su supruga i on bili zainteresirani za kupnju 2000 m2 te parcele, da su pregovarali vezano uz mogućnosti prispojenja na vodu, da je njemu sin od tužene rekao da postoji mogućnost spajanja na vodu 505 metara od terena, da su oba puta i razgovarali vezano uz priključak vode jer su htjeli tu napraviti kuću za odmor, pa naravno ukoliko ne bi postojala ta mogućnost da ne bi imalo niti smisla kupovati taj teren, da su njihovi pregovori trajali par mjeseci do uplate koju su uplatili da im teren ne bi kupio netko drugi, međutim nakon što je službeno dobio dopis od Vodovoda i odvodnje d.o.o. [adresa] da tu nema uvjeta za priključenje na vodu, onda da je nazvao FK i o tome ga obavijestio, on da je najprije govorio da je to nemoguće, da bi onda rekao "što misliš zašto je kvadrat 25 eura". Iskazuje da su on i supruga stvarno željeli kupiti taj teren i tražili od FK da ih čeka i to je sve tako i bilo, međutim ipak je teren i bio oglašen i to teren koji je kaparan i tada da mu je kazao da ne može uzeti teren koji ne može dobiti vodu i tražio povrat kapare, a to je u stvari bio predujam te da je on rekao da ne može, da su to njegovi novci i da je platio geodeta za parcelaciju i onda su se odlučili ustati ovom tužbom. Naposljetku iskazuje da nisu sklapali nikada nikakav ugovor, niti ikada ušli u posjed, a niti našli nikakvo treće zemljište, već da su odustali od ovog, a da ima saznanja da je tužena prodavala i susjedne parcele te da je i vratila predujam. Vezano uz dogovor za parcelaciju iskazuje da su se dogovorili da nakon što je on najprije htio 1000 m2 uz cestu i nakon što je to prodano, da su tražili 2000 m2 i FK da je to i parcelirao sukladno njihovom dogovoru i kazao da će od tih novaca koje je dobio kao predujam od njih i napraviti parcelaciju. Kaparu da da su platili 14.12.2023. a službenu potvrdu od Vodovoda da nema mogućnosti prespajanja na vodu da su dobili 4.3.2024. te ponavlja da nakon toga je nazvao FK i uz već navedeno mu kazao da odustaje od kupnje.

12. Svjedok FK iskazuje da je predmetni teren nasljedstvo njegove majke, ovdje tužene, i da je imao površinu od 5500 m2 i majka je to odlučila prodati po mogućnosti u komadu, a poslije da su odučili da to prodaju od po 1000 ili 2000 m2 ako se tko pojavi da je za to i zainteresiran i tako da je stajalo u oglasu. DK da se javio da je zainteresiran za kupnju 1000 m2, a to da se može vidjeti i iz poruka koje mu je slao. Ti pregovori putem poruka da su trajali nekoliko mjeseci i onda da se neko vrijeme nije javljao, a onda da se u međuvremenu javila gospođa NK i nakon pregovora da su njoj prodali 1000 kvadrata, a upravo onu nekretninu koju su željeli Š, ali pošto se oni nisu javljali da je to prodao NK i ona da je platila kompletnu kupoprodajnu cijenu i istu da su tražili kaparu da bi mogli to geodetski riješiti. Poslije toga da se opet javio gospodin DK da bi oni ipak kupili nekretninu, pa da su razmišljali kupiti i više kvadrata, s tim da ništa nisu pitali vezano uz infrastrukturu i blizinu vode, a da se radilo o građevinskom terenu koji su prodavali za 25 eura po kvadratu, a toliko da su tražili zato što se radilo o zaseoku, a na Njuškalu su cijene od 40 do 45 eura, s tim da nema priključak vode, a što da im nije rekao, dok je struja u blizini. Iskazuje da su oni samo prodavali teren a nisu se išli interesirati na Vodovoda može li teren dobiti priključak za vodu, da su oni iz Filip Jakova pa da je to njima daleko i da su htjeli kupiti upravo tamo teren a novcem od prodaje ovog terena. Kad su se njima Š, dakle ponovo javili da su zainteresirani i to za 2000 kvadrata onda da je dogovor bio da se napravi skica projekta i kad su vidjeli skicu onda da su oni platili kaparu da bi se išlo u izradu elaborata i formiranje čestice od 2000 kvadrata i pristupnog puta, te da se stalno govorilo da se radi o kapari, da nisu sklapali nikakav ugovor, a da je on tražio da uplate na račun njegove majke taj iznos od 5.000 eura da se vidi trag i da kasnije ne bi ispalo da su prevaranti. Nakon mjesec dana od parcelacije da su ih nazvali i tražili da sklope ugovor o kupoprodaji kao što su se i dogovorili i onda da se nisu javljali 10 dana, pa da je poslao poruku DK i ŠK i tražio da postupe sukladno dogovoru i sklope ugovor i onda da su oni se ipak javili i kazali da imaju problem zbog te vode, da su tražili očitovanje od Vodovoda s kojim su se ŠK pokušala dogovarati vezano uz priključak vode ali do toga da nije došlo i oni da su se vjerojatno nešto i posvađali, jer ona nije htjela platiti te cijevi, na što da je on rekao da ako je to problem da će smanjiti cijenu cjelokupnog terena za 2000 eura, a ona nije na to pristala, već je odustala od kupoprodaje i poslije da su počeli tražiti kaparu nazad, a drži da im ne treba vratiti tu kaparu zato što su pregovarali 5 ili 6 mjeseci, platili projektanta i geodeta, a i nisu mogli prodavati teren koji je rezerviran, a i sada ga zbog ove rasprave ne drže na Njuškalu., pa da su dakle, potrošili smo i vrijeme i novac, ta voda da će doći kroz godinu dana, nije njihova krivnja jer da jeste vratili bi duplu kaparu. Naposljetku da nije istina da nisu mjesec dana se htjeli njima javljati jer kroz taj mjesec da su radili elaborat. Iskazuje da kupcima, ovdje tužiteljici, nije uvjet za kupnju bio priključak vode, nego da su tek poslije počeli o tome govoriti kad se formirala čestica i izradio elaborat, te kada je trebalo zaključiti ugovor, te da teren nije bio stavljen u prodaju nakon uplate kapare od strane DK, već ostatak terena od 1913 kvadrata, a da istina jeste da su i susjedni teren kaparali, ali da su tu kaparu vratili jer su teren prodali drugom, a ovaj teren da još nisu prodali, s tim da to ne znači da bi im vratili kaparu kad bi prodali ovaj teren, jer oni da nisu postupili prema dogovoru a i prikazivaju ih prevarantima i da su morali ići i na policiju. Iskazuje nadalje da NK, a koja je kupila ovaj teren od 1000 kvadrata nije postavljala uvjet vezano uz priključak vode, a kao niti ovaj drugi kupac koji je kupio teren i koji su zadovoljni s kupnjom, te da ne zna koji je razlog odustanka tužiteljice, a da misli da nije zbog vode već zbog toga što teren kupuju negdje drugdje, a da bi možda ponuđeni iznos od 2000 Eura koji bi smanjio od kupovnine pokrio trošak priključka, odnosno, trošak cijevi i naposljetku da bi i danas bio spreman ovaj teren prodati tužiteljici.

13. Svjedok VK iskazuje da joj je djelomično poznat predmet ovog spora, a da joj nije ništa poznato vezano uz kaparu, niti išta poznato vezano uz priključak vode, ali što se tiče nekretnine da je njezina firma bila angažirana za parcelaciju koja se vršila u više koraka, a prva za površinu od 1000 m2, zatim 2000 m2, a nakon toga i ostale tri parcele i sukladno njima i pristupni put, s tim da ne zna ništa vezano uz kupoprodaju nekretnina, a parcelaciju da je njezinoj tvrtki Gromatic plaćala gospođa EK, dok da oni apsolutno nikakve veze nisu imali sa kupcima.

14. Tužiteljica ŠK iskazuje prvenstveno da u cijelosti ostaje kod svih činjeničnih navoda iznijetih u tužbi, dakle, da je uplatila predujam u iznosu od 5000 Eura dana 21.1.2023. godine nakon što su suprug joj i ona vidjeli teren, s tim da su bili dva puta na terenu i da su pitali ima li priključak za vodu, s tim da su pitali ima li i priključak za struju, ali da im je bila bitnija voda. Prvi put kad su bili sin tužene FK da im je rekao da je infrastruktura u blizini, ali nije precizirao koliko blizu i tada su na terenu bili njezin suprug, ona i FK i njegova supruga čije ime ne zna i tada da nije bilo govora tko je vlasnik parcele i za gospođu EK da nisu znali s tim da nisu prije dolaska na teren provjeravali zemljišne knjige i tko je upisan na toj nekretnini, već samo došli vidjeti nekretninu koja im se svidjela i da su tada samo pogledali teren i nisu ništa odlučili, a misli da je to bilo 28 rujna 2023. godine. Nakon nekog vremena da su se odlučili za kupnju 2000 m2 od ukupno 5000 m2 i njezin suprug da je nazvao FK, s tim da su mi htjeli uzeti 1000 m2 koje je uzela NK a to da im je rekao FK, s tim da nikad nije vidjela NK i onda da su nakon toga dogovorili drugi sastanak kada je na teren prvi put došla gospođa EK, a da je bio tu i njezin otac, FK i ZK potencijalni kupac susjednog terena i tada da im je FK rekao da projektant treba napraviti skicu terena da mu što manje terena ode na put i rekao da trebamo uplatiti novac za troškove geodeta što da nisu tad platili jer to on nije odmah niti tražio, pa da su nakon toga čekali skicu koju da im je FK dostavio nakon par dana i to da im je odgovaralo i to da su prihvatili pa da ih je on zvao jedan ili dva puta da trebaju platiti predujam koji je vjerojatno njemu trebao za troškove geodeta. Po skici projektanta da su odredili koji će teren biti njihov i dana 21.12.2023. da su uplatili predujam od 5000 Eura putem računa. Nakon te uplate dogovor da je bio da čekaju rješenje geodeta što se odužilo radi praznika i nakon nekih mjesec i po dana da ju je FK kontaktirao ali da zbog zdravstvenih problema bila na putu za Zagreb i nije mogla pristupiti potpisivanju kupoprodajnog ugovora kako je to FK tražio i kazala da će mu se javiti čim se vrati u [adresa] što da je i učinila, ali da ju je u međuvremenu kontaktirao arhitekt i uputio da odem kod SK u Vodovod, gdje da je saznala da je priključak za vodu od terena udaljen 500 metara i da uopće nije u planu izgradnja niti u skorijoj budućnosti, a niti da postoje ikakve druge mogućnosti priključenja što da je potvrdio i direktor Vodovoda. Nakon toga da je otišla kod voditelja upravnog odjela za gospodarenje imovinom TK misleći da će kod njega dobiti neke informacije i on da je kazao da ona kao fizička osoba ne može kopati toliku trasu. Nakon toga da su o tome obavijestili FK, on da je negirao da tu nema vode, rekao da samo treba nadoplatiti dovođenje vode pa da će spustiti 2 Eura po kvadratu i tada da su ga zamolili da im dade još malo vremena da vide može li se to ikako riješiti. Tada da im je trebalo još neko vrijeme radi provjere može li učiniti što po tom pitanju. On da ih je potom kontaktirao više puta radi sklapanja kupoprodajnog ugovora i da mu plate kupoprodajnu cijenu jer da je on dao predujam za kupnju terena u Filip Jakovu. Nakon toga da su dobili e-mail od Vodovoda da vodovodne mreže nema i da ista nije u planu, pa da su o tome obavijestili FK i tad mu rekli da odustaju od kupnje, a misli da je to bio travanj 2024. i tražili povrat predujma koji su uplatili u iznosu od 5000 Eura. Prvo da je kazao da mora o tome razgovarati sa majkom, zatim da je rekao njezinom suprugu da što smo mi mislili zašto je teren 25 eura po kvadratu, rekao i to šta je on znao da su oni tu mislili graditi kuću i nakon nekoliko dana da ga je opet nazvala radi pokušaja da mirno to riješe, da se javio ali da nije pristao na povrat predujma, s tim da je ZK koji se našao u istoj situaciji kao i oni i uplatio predujam za 1000 m2 njemu da je predujam vraćen, ali ne zna zašto njemu jeste, a njima nije. Iskazuje nadalje da je u oglasu pisalo da teren ima infrastrukturu, odnosno, da je infrastruktura u blizini, s tim da je nakon javljanja da na terenu nema vode on izmijenio oglas, stavio opet na prodaju njihovih 2000 kvadrata ali nije spominjao infrastrukturu niti priključak, te da su za taj novi oglas saznali od prijatelja kojima su i pokazivali teren, a i oni sami su bili u procesu kupnje terena, dakle su oni pronašli taj oglas na Njuškalu i poslali joj. Inače taj teren od 5000 kvadrata trebao je ići njoj za 2000 kvadrata, NK 1000 kvadrata i ZK 1000 kvadrata a ostalo je oko 1000, a da ima saznanja da je sveukupno prodano 2000 kvadrata i to 1000 NK, a 1000 ne zna kome. Na upit kada su po uplati predujma trebali sklopiti ugovor o kupoprodaji i platiti preostalu cijenu da je dogovor bio da nakon što provjere i dobiju sve informaciju vezano uz priključke i infrastrukturu, a da je konačni razlog odustanka zbog nedostatka vode odnosno priključka a ne zbog toga što su našli neku drugu nekretninu i naposljetku da nije ušla u posjed predmetne nekretnine. Na upit pun. tužene zašto je rađena parcelacija i za koga izjavljuje da je vjerojatno rađeno za FK koji ima 5000 kvadrata i to mu je u interesu jer to prodaje, a parcelacija da je rađena i zbog svih njih koji smo bili zainteresirani za kupnju. Na daljnji upit zašto je rađena parcelacija ako su sumnjali u priključak vode, iskazuje da tada nisu sumnjali i vjerovali FK kada je rekao da je tu voda. Na upit da li je kod Vodovoda provjeravala stanje vezano uz priključak kada je dogovorena parcelacija, ponavlja, da je kontaktirala arhitekta i čekala što će kazati, i to je bilo nakon što je dogovorena parcelacija. Što se tiče vremenskog perioda koliko je trajalo ovi dogovori oko kupoprodaje terena od početka dogovora do odustajanja, iskazuje da je trajalo oko 7 do 8 mjeseci, a na upit zašto su platili predujam ako su sumnjali u mogućnost priključenja na vodu, ponavlja zbog toga što nisu sumnjali u to što FK govori, a da postoji mogućnost priključenja na vodu.

15. Tužena EK iskazuje da je predmetnu nekretninu naslijedila od svog oca i upisala se kao vlasnik prije desetak godina, a taj teren da se nalazi u Danilu Gornjem blizu puta i predstavlja šikaru, na njemu da se nije ništa obrađivalo, da je taj teren bio površine skoro 8000 kvadrata i na jednom dijelu da je bila položena njezina rodna kuća te da ga je mislila u kompletu prodati zajedno sa kućom, da je našla kupca za kuću i kuću da je prodala i tada da nije bio geodet jer je kuća bila 1/1 na 1000 kvadrata, s tim da ta kuća nije bila položena do puta pa da su nekih 600 kvadrata tim ljudima prodali za potrebe puta i kasnije kad se sve parceliziralo onda se i to parceliralo a to je bilo sve odjednom u 2023. godini, a oglas je bio prije parcelacije, s tim da nikada u oglasu nisu naveli da nema infrastrukture ili da ima, iako je kuća imala i struju i vodu, a s obzirom da se u njoj nije živjelo dosta dugo, kasnije je tak čovjek koji je kupio kuću vodu tražio od susjeda ali on htio dati priključak, on je ipak pristao na kupnju i nije pravio probleme, pa tako niti ovaj preostali dio nekretnine nije imao priključak vode, a niti struju. Iskazuje da je njezin sin u dogovoru s njom stavio taj oglas, da je prodavao teren bez struje i bez vode, a da ne zna u razgovoru s kupcima da li je on to njima i kazao, da vjerojatno je, da je informirana da je tužiteljica išla na Vodovod i dobila informaciju da ne može dobiti vodu, a zašto je odustala to da ne zna, i da ne zna da li je to zbog toga što nije mogla dobiti vodu, a što se tiče pitanja zašto ne želi vratiti predujam mogu iskazuje da je njezin sin sa suprugom tužiteljice pregovarao dosta dugo i prije nego što su na kraju prodali ovaj prvi dio od 1000 kvadrata. Kasnije da je opet došao na razgovor i rekao da će kupiti teren, da je izvršio izvid na terenu i kako je kupac NK kupila 1000 kvadrata do puta, a što je htjela tužiteljica onda je trebalo oformiti nove dvije parcele od 1000 kvadrata, a kako je tužiteljica rekla da će kupiti oba dva terena onda da su oformili jedan od 2000 kvadrata. U razgovoru i dogovoru bez prisile da su platili kaparu od 5000 Eura da bi oni kao prodavatelji sređivali parcelizaciju i geodeta i imali za to troškove. Do parcelacije da je došlo zato što prodaju terene i morali su ih parcelirati, ali po želji kupca. Inače vezano uz vraćanje kapare da je pravilo da se ista ne vraća ako odustane kupac, međutim da su ipak mislili vratiti kaparu, međutim kada su dobili od tužiteljice opomenu u kojoj su pisale neistine, nekako da su odustali od vraćanja kapare. Iskazuje da je trošak parcelacije iznosio 750 Eura. Na upit kad je tužiteljica ili njezin suprug su postavili upit vezano uz vodovodni priključak iskazuje da je to bilo iza davanja kapare, i iza svega toga pri tom misli na parcelaciju. Na upit da li im se sviđao taj teren iskazuje da jeste i da je zato oformljen. Nakon parcelacije dogovor da je bio da FK o tome obavijesti kupce i da se pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora, te da je sigurno bila iznenađena kad je tužiteljica odustala od kupnje. Na upit da li su oglašavali ovaj teren od 2000 kvadrata za vrijeme procesa kupoprodaje izjavljujem da nisu, već samo onaj preostali dio od 913 kvadrata, s tim da je ostalo još 2000 kvadrata na raspolaganju i s tim da su 2000 prodali NK i još jednoj gospođi, a što se tiče ZK on da se uopće nije javljao nakon pregovora, rekao da odustaje i ništa više, s tim da je on dao kaparu 2500 Eura, a kasnije kad je taj teren prodan on se javio i tražio da mu se vrati kapara ako to mogu, s tim da mu je vraćena kapara odbijena za iznos od 750 eura zbog parcelacije. Ponavlja da bi vratila kaparu i tužiteljici, kao što je vratila i ZK da nije poslala tu opomenu. Inače ovaj teren i dalje da je na raspolaganju tužiteljici, trenutno se ne prodaje, a ako tužiteljica baš skroz odustane onda će ga prodati. Iskazuje da misli da sam ja bila na terenu radi prodaje i dogovora kada su bili njih više kupaca, pa tako i misli da je i NK bila na terenu zajedno sa tužiteljicom i da joj je nekako u sjećanju da je svatko od njih gledao teren koji bi željeli kupiti. Na upit pun. tužiteljice da li joj je sin pokazao sadržaj oglasa, izjavljuje da jeste i sve da su radili u dogovoru. Na upit koliki je bio sveukupni trošak parcelacije matične čestice ponavlja da je bio 750 Eura po parceli i po provedenoj parcelaciji postojala je samo jedna parcela od 2000 kvadrata a ostale od 1000 kvadrata. Na upit da li joj je poznato koji je to teren od 2000 kvadrata bio oglašen na Njuškalu 10. veljače 2024. godine iskazuje da to ne zna i da ne vjeruje da bi se oglasio teren na prodaju ako je već kaparan. Na upit da li je sa tužiteljicom sklopila neki ugovor u vrijeme kada je primila kaparu od 5000 Eura iskazuje da je tu vjerojatno greška i njezina i kupca jer nisu napravili nikakvi ugovor samo je bio usmeni dogovor. Na upit da li se informirala da li teren ima vodu iskazuje da nije prodavala vodu nego teren i nikad da nije bilo govora da li teren ima vodu, a da je njezina stvar da li se ona informirala ili nije jer da ima druge terene pa tako i vezano uz visinu troška dovođenja vode na teren. Istina da jeste, po njoj, da oni nisu bili dužni osigurati vodu, a da je njezin sin ipak htio sniziti cijenu kvadrata ako bi oni baš željeli kupiti taj teren. Drugo da nema što kazati, osim što joj je žao što je došlo do svega ovoga, i drži da nije bez osnove prisvojila taj iznos, da ih nije dovela u zabludu, te da je na oglasu pisalo bez infrastrukture, samo asfaltni put.

16. Pregledom dopisa koji je DK uputio prema Vodovodu i odvodnji dana 4.3.2024.g. razvidno je da isti postavlja upit vezan za dovod vode na područje Danilo Kraljice, na čest. zem. [katastarska čestica], da li je to područje u planu za dovod vode koja je od navedene čestice udaljena 509 m s jedne strane a s druge 200 m.

17. Pregledom odgovora na dopis upućen suprugu tužiteljice DK od strane djelatnice Vodovoda i odvodnje Šibenik OK dana 20.3.2024.g. razvidno je da je isti obaviješten da u tom dijelu naselja nije izgrađena vodoopskrbna mreža te da nije u planu izgradnje.

18. U ovoj pravnoj stvari, ocjenom u postupku izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tak u njihovoj ukupnosti (čl.8. ZPP) sud nalazi da je isplata iznosa od 5.000,0 Eura na ime kapare u vrijeme kada je ista isplaćena imala osnove, jer je isplaćena na temelju povjerenja.

19. Međutim, kada je kasnije osnova otpala, odnosno kada je tužiteljica saznala za bitni nedostatak stvari, u konkretnom nedostatak priključka za vodu, tužiteljica ima pravo na povrat uplaćenog iznosa, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno naprijed citiranoj odredbi ZOO-a, a u odnosu na utužene zakonske zatezne kamate valja navesti da kada se vraća ono što je stečeno bez osnove mora se platiti kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a u konkretnom od dana uplate kapare.

20. Sud nije poklonio vjeru tuženoj u navodima da nije tužiteljicu dovela u zabludu i da na oglasu je pisalo bez infrastrukture, samo asfaltni put, budući je utvrđeno da je na oglasu prije uplate kapare, ali i nakon uplate kapare, kada tužiteljica još nije odustala od kupnje, tužena oglasila da se prodaje građevinsko zemljište, kao niti navodima sina tužene da ne zna koji je razlog odustanka tužiteljice, a da misli da nije zbog vode već zbog toga što teren kupuju negdje drugdje, što ničim nije dokazano.

21. Suviše, ukoliko kupoprodajni ugovor nije sklopljen u pisanoj formi, što je u konkretnom slučaj, niti pak su ugovorne stranke ispunile pretežiti dio ugovora, niti je kupac stupio u posjed, tada takav ugovor o kupoprodaji ne proizvodi nikakve pravne učinke, slijedom čega niti plaćeni iznos «na ime kapare» ne može biti znak da je ugovor zaključen, budući kapara pretpostavlja postojanje pravovaljanog ugovora (glavnog ugovora) zbog kojeg je ugovorena i kapara (akcesorni ugovor), te tužiteljica ima pravo na povrat iznosa koje tužena u konkretnom slučaju drži bez pravne osnove.

22. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je presuditi kao u toč. I. izreke.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 151., 154. st. 3., čl. 155. i čl. 164. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljici je tako, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak, za puni uspjeh u parnici priznat, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, trošak za sastav tužbe od dana 29.4.2024.g. u iznosu od 200 Eura, za zast. na roč. od 29.8.2024.g.- 200 Eura, za zast. na roč. od 22.10.2024.g.- 200 Eura, za zast. na roč. od 19.12.2024.g.- 200 Eura, za zast. na roč. od 13.5.2025.g.- 200 Eura, za sastav podneska od 14.11.2024.g. – 200 Eura, za sastav podneska od 11.2.2025.g. 200 Eura, za zast. na roč. objave od 17.6.2025.g. – 100 Eura, što uvećano za 25% PDV-a od 375,00 Eura, te trošak sudske pristojbe od 114,69 Eura, ukupno iznosi 2.019,69 Eura, koliko je tužena dužna naknaditi tužiteljici na ime parničnog troška (toč. II. izreke).

U [adresa], dana 17. lipnja 2025.g..

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena