REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

Poslovni broj: Pp-5521/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Marini Brbot, uz sudjelovanje Jane Knežević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog Romi Trade d.o.o. za trgovinu i usluge iz Zagreba, pravne osobe i drugookrivljenog ZC, odgovorne osobe, oboje zast. po branitelju Hrvoju Spajiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 40. st. 1. toč. 53. i st. 2. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda ("Narodne novine" broj 45/17, 114/18) povodom prigovora okr. na prekršajni nalog Državnog inspektorata, PU Zagreb, Službe sanitarne inspekcije klasa: UP/540-02/25- 02/633 od 6. ožujka 2025., nakon provedene glavne rasprave održane 13. lipnja 2025., u odsutnosti okrivljenika, prisutnosti branitelja okrivljenika te odsutnosti tužitelja, 17. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I)

Temeljem čl. 181. toč. 4. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

Protiv:

Prvookrivljenika: Romi trade d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB: 45315044509, MBS: [matični broj subjekta] sa sjedištem u [adresa], pravne osobe,

i

Drugookrivljenika: ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor kod prvookr., s prebivalištem u [adresa], odgovorne osobe,

odbija se optužba

da bi kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe 2. ožujka 2025. u 00:55 sati u prostorijama ugostiteljskog objekta – caffe bar i noćni klub "Roko", [adresa], koji posluje u sastavu Romi trade d.o.o. iz [adresa], dozvolili zatečenim gostima unutar caffe bara i noćnog kluba pušenje cigareta u zatvorenom javnom prostoru, u kojem se poslužuju pića i napitci te bi trebalo biti zabranjeno pušenje jer je inspekcijskim izvidom utvrđeno da za predmetni caffe bar i noćni klub vlasnik nije ishodio Rješenje Ministarstva zdravstva o ispunjenim uvjetima za pušački prostor ili prostor za pušenje, u trenutku nadzora u istom je zatečen veći broj gostiju koji puše, uočene su pepeljare na stolovima koje su postavili zaposlenici caffe bara, a u zraku se vrlo uočljivo širio duhanski dim,

dakle, da ne bi u predmetnom ugostiteljskom objektu osigurali provođenje mjera zabrane pušenja,

čime bi postupili suprotno odredbi čl. 25. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,

te bi time počinili djelo prekršaja kažnjivo po čl. 40. st. 1. toč. 53. i st. 2. istog Zakona

II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba sanitarne inspekcije klasa:

UP/540-02/25-02/633 od 6. ožujka 2025., izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude na koji su okrivljenici podnijeli prigovor.

2. Povodom prigovora okrivljenika, prekršajni nalog je stavljen izvan snage te je provedena glavna rasprava.

3. Prvookrivljenik Romi trade d.o.o., pravna osoba, iznoseći obranu u pisanom podnesku poricao je izvršenje djela prekršaja kako mu se to stavlja na teret optužnim prijedlogom. U svojoj obrani naveo je da prema odredbi iz članka 31. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014; dalje u tekstu: Ustav), nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom. Ovom ustavnom odredbom proklamirano je načelo ne bis in idem. Europski sud za ljudska prava (dalje u tekstu: ESLJP) je u svojim odlukama Maresti protiv Hrvatske od 25.06.2009. godine i Tomasović protiv Hrvatske od 18.10.2011. godine zauzeo stajalište da se članak 4. Protokola 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola 1, 4, 6, 7 i 11 uz tu Konvenciju, mora shvatiti na način da zabranjuje kazneni progon ili suđenje za drugo 'djelo' u mjeri u kojoj ono proizlazi iz istovjetnih činjenica ili činjenica koje su u biti iste pri čemu činjenica da se prvi postupak vodio pred prekršajnim sudom sama po sebi ne isključuje njegovo razvrstavanje kao kaznenog "autonomnom smislu Konvencije", pa je u tim predmetima presudio da je Republika Hrvatska vođenjem prekršajnog i kaznenog postupka za isto djelo te donošenjem meritornih presuda u oba postupka povrijedila načelo ne bis in idem, koje je proklamirano i člankom 31. stavkom 2. Ustava. Ova pravna shvaćanja ESLJP dosljedno su od tada primjenjivana i od strane najviše sudske instance u Republici Hrvatskoj (vidjeti, primjerice, presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj III-Kr.3.1 1.5 od 15.06.2011.). Ne bis in idem je jedno od osnovnih načela kaznenog i prekršajnog prava - prema kojem se nikome ne može suditi dva puta za istu stvar. Stoga Prekršajni zakon (,Narodne novine“ br. 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022; dalje u tekstu: PZ) u članku 10. sadrži načelnu odredbu kako bi se izbjeglo da se protiv počinitelja vodi više postupaka za istu protupravnu radnju, odnosno kako okrivljenik ne bi izdržao ponovno sankciju za isti protupravni učin ili propust. Navedeni problem naročito je izražen u prekršajnom postupku jer se prema počiniteljima u tijeku inspekcijskog nadzora, nakon kojeg uslijedi podnošenje prekršajnog naloga za uočeni propust ili radnju, mogu primijeniti upravne mjere koje po svojem sadržaju i posljedicama imaju značaj sankcija propisanih PZ-om za odgovarajući prekršaj. Kad se govori u ovom kontekstu o upravnim mjerama pravna teorija stručna literatura ukazuju na mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u određenom vremenu ili alternativno na mjeru uplate određenog novčanog iznosa. U praksi je tako zauzeto sasvim ujednačeno shvaćanje prema kojem upravne mjere primijenjene prilikom inspekcijskog nadzora imaju značaj presuđene stvari. Zauzimanje ovakvih pravnih shvaćanja i njihova primjena u praksi imala je dva stadija: - prvi, imajući u vidu praksu ESLJP i primjenom tzv. Engel kriterija', zauzeto je stajalište da primijenjena i izvršena upravna mjera u tijeku inspekcijskog nadzora, predstavlja prepreku za daljnje vođenje prekršajnog postupka za inkriminaciju odgovarajuću onome zbog čega je mjera primijenjena (kriterij pravne kvalifikacije i propisana „,sankcija“" u vidu novčanog iznosa) i - drugi stadij, kada je zauzeto stajalište da i primijenjena i izvršena mjera zabrane obavljanja određene djelatnosti (bilo u cijelosti, ili samo u određenoj mjeri, ili određenom prostoru), predstavlja prepreku za daljnje vođenje prekršajnog postupka za inkriminaciju odgovarajuću onome zbog čega je mjera primijenjena. Takva je i recentna praksa Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske koji – u postupku odlučivanja o žalbi po službenoj dužnosti (jer je dužan po službenoj dužnosti paziti na pravilnu primjenu materijalnog prava, odnosno - u smislu članka 196. točke 3. PZ-a - je li stvar već pravomoćno presuđena) ili prihvaćanjem žalbe ako je istaknut taj žalbeni prigovor ukoliko ima relevantna saznanja (dokaze o tome u spisu), donosi presudu temeljem odredbe iz članka 181. točke 4. PZ-a (presudu kojom se optužba odbija). A u konkretnom slučaju riječ je upravo o tome. Slijedom provedenog postupka inspekcijskog nadzora tijekom kojeg je utvrdio navodne propuste koje okrivljenicima i upravne mjere koje po svojem sadržaju i posljedicama imaju značaj sankcija propisanih odredbama PZ-a za prekršaj koji se okrivljenicima Prekršajnim nalogom stavlja na teret. Tako je tužitelj: dana 6. ožujka 2025. godine, Prekršajnim nalogom (zaprimljenim od okrivljenika 21. ožujka 2025.), izrekao okrivljenicima novčane kazne da bi svega 3 dana nakon toga, odnosno dana 9. ožujka 2025. godine izrekao prvookrivljeniku zabranu obavljanja djelatnosti na rok od 8 dana (do, dakle, 17. ožujka 2025. godine). Prema tome Prekršajnim nalogom okrivljenicima se stavlja na teret u bitnome isti učin zbog kojeg su već snosili sankciju. Okrivljenici stoga predlažu naslovnom sudu da donese presudu kojom se optužba odbija. Sve, stoga, što slijedi, iznosi se tek podredno. Prekršajnim nalogom, okrivljenicima se stavlja na teret da u predmetnom ugostiteljskom objektu nisu osigurali provođenje mjera zabrane pušenja. To nije točno. Posredstvom svojih zaposlenika, okrivljenici ne dozvoljavaju pušenje u predmetnom ugostiteljskom objektu i cilju poduzimaju sve razumno očekivane mjere. Prvookrivljenik je u predmetnom ugostiteljskom objektu angažirao zaštitarsku službu čiji djelatnici neprestano paze na održavanje reda, a što svakako uključuje i sprječavanje eventualnih pokušaja konzumacije cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Ugostiteljski objekt prvookrivljenika oblijepljen je upozorenjima o zabrani pušenja! Svi zaposlenici prvookrivljenika koji svoj rad obavljaju u ovom ugostiteljskom objektu upozoreni su da su dužni spriječiti eventualne pokušaje pušenja od strane gostiju. Prvookrivljenik kategorički otklanja mogućnost da bi prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, tužitelj zatekao pepeljare na stolovima gostiju koje bi navodno postavili zaposlenici prvookrivljenika. Uz Prekršajni nalog nisu priložene fotografije tih posuda, pa prvookrivljenik može tek pretpostaviti kako je tužitelj manje, dekorativne posude u koje se umeće račun za izvršenu uslugu, a koje se nalaze na određenim stolovima u ugostiteljskom objektu, pogrešno poistovjetio s pepeljarama. Pušenje je gostima dozvoljeno isključivo na vanjskom dijelu lokala – nezatvorenoj, ljetnoj terasi, a što potvrđuju i već spomenute postavljene oznake u objektu okrivljenika. Okrivljenici su, dakle, uspostavili sustav koji ima za cilj spriječiti konzumaciju duhanskih proizvoda odnosno pušenje u prvookrivljenikovom ugostiteljskom objektu. Okrivljenici su s pravom ponosni na funkcioniranje tog sustava jer nikad, a naročito tijekom posljednjih 8 godina koliko je novi režim pušenja u ugostiteljskim objektima na snazi, nije ni opominjan, a kamo li kažnjavan zbog kršenja ove zabrane. Okrivljenici osporavaju da bi spornog dana u lokalu bio zatečen ,,veći broj gostiju koji puše" i da se, u zraku vrlo uočljivo širio duhanski dim", a kako se to navodi u Prekršajnom nalogu. Teret dokaza o navodnoj prisutnosti većeg broja gostiju koji puše i dima cigareta koji bi bili posljedica pušenja u ovom ugostiteljskom objektu, pada na tužitelja. Okrivljenici ne isključuju mogućnost da je miris dima cigareta mogao dospjeti u dijelove ugostiteljskog objekta koji se nalaze blizu ulaza u isti iz vanjskog prostora ili da bi koji gost pokušao ući u ugostiteljski objekt držeći u ruci zapaljenu cigaretu, ali to ne znači da bi se pušilo u samom ugostiteljskom objektu ili da bi okrivljenici propustili poduzeti mjere za sprječavanje pušenja u ugostiteljskom objektu.

Nije stoga točno da bi u postupanju okrivljenika bila ostvarena obilježja prekršaja iz članka 25. Zakona pa se Prekršajni nalog ukazuje neosnovanim i iz ovog razloga. Prema odredbi iz članka 15. PZ-a, prekršaj se može počiniti isključivo činjenjem ili nečinjenjem. Dalje, prema odredbi iz članka 28. PZ-a, uvjet za postojanje prekršajne odgovornosti je i postojanje namjere ili nehaja kao mogućih oblika krivnje počinitelja prekršaja, pri čemu se prekršaj može počiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem, odnosno izravnom ili neizravnom namjerom. Sve i kad bi bilo točno da je određeni broj gostiju prvookrivljenikovog ugostiteljskog objekta u konkretnom slučaju doista i pušio (a nije), to ne bi povlačilo za sobom prekršajnu odgovornost okrivljenika. Prekršajno pravo ne poznaje pojam objektivne odgovornosti. U prekršajnom postupku ne sudi se za posljedicu, već za radnju ili propuštanje koja po svojim obilježjima predstavlja ostvarivanje prekršaja. U konkretnom slučaju, pitanje postojanje krivnje na strani prvookrivljenika u ovom se postupku može utvrđivati samo analizom radnji koje su prvookrivljenik i drugookrivljenik kao njegov zakonski zastupnik poduzeli kako bi osigurali izvršenje svih zakonskih obveza koje proizlaze iz Zakona. Prvookrivljenik je ustrojio, ekipirao, opremio i održava profesionalnu ugostiteljsku službu, upoznatu sa svim propisima primjenjivim na području ugostiteljstva. S ciljem održavanja stručnosti i informiranosti osoblja, prvookrivljenik organizira radne sastanke i stručna osposobljavanja te usavršavanja svojih djelatnika. Prvookrivljenik je, dakle, angažirao adekvatno obrazovan, osposobljen kadar koji je opremio svim potrebnim resursima te mu zadao precizne upute o obvezi strogog poštivanja zabrane pušenja u ugostiteljskom objektu. S istim ciljem prvookrivljenik je angažirao i zaštitarsku službu i poduzeo, dakle, sve kako bi osigurao poštivanje zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru u smislu čl. 25. u vezi s čl. 40. st. 1. toč. 53. Zakona. Neodrživ je stav da bi i pored toga prvookrivljenik mogao biti odgovoran za eventualne propuste svojih djelatnika. Time bi se na prvookrivljenika svalila iracionalna i nemoguća obveza. Trgovačka društva (pogotovo veličine slične onoj prvookrivljenika) funkcioniraju na načelu podjele ovlasti koje prati i podjela odgovornosti. Ovu distribuciju nužno ovlaštenja i odgovornosti određuje i Zakon o trgovačkim društvima u člancima 42-58. Svako drugo shvaćanje značilo bi da prvookrivljenik u ovom postupku odgovara po načelu objektivne odgovornosti odnosno neovisno o krivnji kao ultimativnom uvjetu za ispitivanje počinjenja prekršaja. Prvookrivljenik ne može biti „kriv“ za eventualnu konzumaciju duhanskih proizvoda gostiju njegovog ugostiteljskog objekta. Prvookrivljenik bi mogao biti kriv samo za radnju ili propuštanje koje je dovelo do takve posljedice, uz uvjet postojanja određenog odnosa prema nastupu takve posljedice. Drugim riječima, prvookrivljenik bi mogao biti odgovoran za prekršaj koji mu se stavlja na teret da je a) propustio upozoriti i informirati svoje djelatnike o potrebi izvršavanja obveza koje proizlaze iz Zakona ili da je b) naložio za to odgovornim osobama da dopuste gostima pušenje u ugostiteljskom objektu pri čemu bi c) drugookrivljenik morao postupati sa stanjem svijesti koje odgovara najmanje stanju nehaja. Zato odredba članka 60. PZ-a i navodi izričito da pravna osoba prekršajno odgovara samo za skrivljene povrede propisa o prekršaju. Ništa se od svega toga nije dogodilo u konkretnom slučaju pa nema ni elemenata temeljem kojih bi u ovom predmetu mogla biti utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika. Baš suprotno, iz saslušanja predloženih svjedoka neprijepornim će se ukazati da je prvookrivljenik poduzeo sve radnje potrebne za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz Zakona. Na to ukazuje i desetljetna nekažnjavanost prvookrivljenika zbog prekršaja iz domene ograničenja uporabe duhanskih proizvoda. Slijedom svega navedenog, prvookrivljenik najprije predlaže sudu da sukladno odredbi iz članka 181. točke 4. PZ-a - donese presudu kojom se optužba odbija. Podredno navedenom, prvookrivljenik predlaže sudu da - sukladno odredbi iz članka 182. PZ-a - donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe. Prvookrivljenik je predložio provesti dokaz saslušanjem svjedoka IC, voditelja kluba te višeg sanitarnog inspektora – specijalista LC.

4. Drugookrivljenik ZC u svojoj obrani iznijetoj u pisanom podnesku naveo je da se u cijelosti pridružuje navodima pisane obrane prvookrivljene pravne osobe.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su: Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 2. ožujka 2025. (list 34-36 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 4. ožujka 2025. (list 32-33 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 9. ožujka 2025. (list 22-26 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 13. ožujka 2025. (list 20-21 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 15. ožujka 2025. (list 18-19 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 16. ožujka 2025. (list 16-17 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 23. ožujka 2025. (list 14-15 spisa), Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 30. ožujka 2025. (list 12-13 spisa), pročitani su podatci iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za prvookr. pravnu osobu (list 42-43 spisa), pročitani su podatci iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za prvookr. pravnu osobu (list 38-39 spisa), pročitani su podatci iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za drugookr. odgovornu osobu (list 40-41 spisa) dok je odbijen prijedlog okrivljenika za ispitivanjem svjedoka CC, voditelja kluba kao nepotrebno te je u tijeku postupka Sud odustao od ispitivanja svjedoka LC višeg sanitarnog inspektora – specijaliste.

6. Sud smatra da je nakon ovako provedenog prekršajnog postupka činjenično stanje u postupnosti utvrđeno te druge dokaze ne treba provoditi.

7. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 2. ožujka 2025. utvrđeno je da je isti sastavljen u prostorijama objekta caffe bar i noćni klub "Roko" u [adresa] koji posluje u sastavu Romi trade d.o.o. iz [adresa] u predmetu inspekcijskog nadzora nad ograničavanjem uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Inspekcijskim nadzorom zatečen je veći broj gostiju koji puše, uočene su pepeljare na stolovima i uočljiv trag duhanskog dima u zraku u zatvorenom javnom prostoru u kojem se uslužuju pića i napitci. Inspektor je donio usmeno Rješenje kojim se naređuje društvu Romi trade d.o.o. da u svom ugostiteljskom objektu caffe bar i noćni klub "Roko", [adresa] otkloni inspekcijskim nadzorom utvrđene nedostatke na način da osigura provođenje zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru, rok izvršenja ove mjere je odmah po izricanju usmenog Rješenja. Usmeno rješenje je izvršeno odmah na način da je stranka tijekom nadzora uklonila pepeljare sa stola te upozorila zatečene osobe da ne puše. Stranka je upozorena da ukoliko se u kontroli izvršenje Rješenja utvrde istovjetni nedostatci inspektor će tada usmenim rješenjem zabraniti uporabu radnih i pomoćnih prostorija i prostora u trajanju od 8 dana. Ako se u ponovljenom postupku utvrdi ista nesukladnost i stranka ne postupi po izvršnom Rješenju izreći će se zabrana rada objekta u trajanju od 30 dana.

8. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 4. ožujka 2025. utvrđeno je da je nadzor izvršen u prostorijama sanitarne inspekcije Državnog inspektorata, a vezano za nadzor u ugostiteljskom objektu caffe bar i noćni klub "Roko" u [adresa], u nazočnosti ZC, direktora društva te sadrži očitovanje istog na inspekcijski pregled proveden 2. ožujka 2025. godine.

9. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 9. ožujka 2025. utvrđeno je da je isti sastavljen u prostorijama objekta caffe bar i noćni klub "Roko" u [adresa], utvrđeno je da je od strane inspektora zatečeno pušenje te je donijeto usmeno Rješenje kojim se zabranjuje trgovačkom društvu Romi trade d.o.o. uporaba radnih i pomoćnih prostorija i prostora u ugostiteljskom objektu caffe bar i noćni klub "Roko" u [adresa] u trajanju od 8 dana, zabrana stupa na snagu odmah po izricanju iste. Usmeno Rješenje provedeno je pečaćenjem svih prostorija caffe bara i noćnog kluba "Roko" u [adresa] službenom trakom Državnog inspektorata na ulaznim vratima ugostiteljskog objekta. Uz službenu traku na vrata prostorija caffe bara i noćnog kluba "Roko" stavljena je Obavijest o upozorenju skidanja i povredi službenog pečata i znaka. Fotografija upozorenja nalazi se u privitku istog zapisnika.

10. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 13. ožujka 2025. i 15. ožujka 2025. sačinjenih u kontroli izvršenja Rješenja o zabrani uporabe radnih prostora od 9. ožujka 2025. caffe bara i noćnog kluba "Roko" u [adresa], od strane inspektora utvrđeno je da se ista poštuje.

11. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 16. ožujka 2025. utvrđeno je da je inspekcija otpečatila objekt odnosno istekla je zabrana uporabe službenih prostorija caffe bara i noćnog kluba "Roko" u [adresa].

12. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 23. ožujka 2025. i 30. ožujka 2025. utvrđeno je od strane inspektora da se unutar objekta caffe bara i noćnog kluba "Roko" u [adresa] poštuje zabrana pušenja.

13. Izvršenim uvidom i čitanjem podataka iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za prvookr. pravnu osobu Romi trade d.o.o. utvrđeno je da je ZC direktor društva koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno, dakle, odgovorna je osoba u pravnoj osobi.

14. Izvršenim uvidom i čitanjem podataka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za prvookr. i drugookr. utvrđeno je da isti nisu prekršajno kažnjavani za djela prekršaja iz Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.

15. Nakon provedenog postupka, ne ulazeći u ocjenu navoda iz obrane okr. koji poriču počinjenje prekršajnog djela, ovaj Sud je za prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci ove presude, odlučio primijeniti načelo "ne bis in idem", jer iz obrane okr. te zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu nedvojbeno proizlazi da je radi opisanog propusta iz izreke ove presude izrečena zabrana uporabe službenih prostorija caffe bara i noćnog kluba "Roko" u [adresa], na način da je izvršeno pečaćenje ugostiteljskog objekta na rok od 8 dana.

16. Stoga je ovaj Sud primijenio odredbu čl. 181. toč. 4. Prekršajnog zakona, te postupajući u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava o povredi načela "ne bis in idem", odbio optužbu protiv okrivljenik zbog opisanog prekršaja iz izreke ove presude, koji im se stavlja na teret jer je navedena administrativna mjera protiv okr. primijenjena te slijedom toga ovaj Sud smatra da se radi o presuđenoj stvari.

17. Slijedom navedenog, temeljem cit. propisa, optužba protiv okrivljenih je odbijena, te je u skladu s time odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 17. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Knežević

Marina Brbot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagreb, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. prvookrivljeniku, Odvjetničko društvo Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. za Romi Trade d.o.o., Preradovićeva 24, 10000 Zagreb

2. drugookrivljeniku, Odvjetničko društvo Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. za Miro Pavlović, Preradovićeva 24, 10000 Zagreb

3. branitelju okrivljenika, Odvjetničko društvo Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o., Preradovićeva 24, 10000 Zagreb

4. tužitelju, Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba sanitarne inspekcije

5. spis – ovdje.