Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-352/2024-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Vesne Vrkić Perak, kao predsjednice vijeća, te Krešimira Biljana kao suca izvjestitelja i Ivice Raguž kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica mr. Dušanka Kuharić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu mr. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, odvjetnica u Ludbregu, Vladimira Nazora 1, protiv prvotuženika ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Gregurić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zlatko Gregurić, ŽP, MP, [adresa] i drugotuženika ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Zorica Franković, odvjetnica u Đurđevcu, Đure Basaričeka 5a, radi utvrđenja izvanbračne stečevine i dr., odlučujući o žalbama tuženika, protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, poslovni broj: P-6/2021-36 od 12. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 17. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe prvo i drugotuženika kao neosnovane te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, poslovni broj: P- 6/2021-36 od 12. travnja 2024.

II. Odbijaju se zahtjevi prvo i drugotuženika za naknadom troškova sastava žalbe protiv presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Utvrđuje se da nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 75 čhv, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 352 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv, što je istovjetno nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 270 m2, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 1266 m2 i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv, predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženika ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svakog u ½ dijela nekretnina.

II Utvrđuje se ništetnim Ugovor o darovanju nekretnina od 8. ožujka 2019. sklopljen između 1. tuženika ČP, [adresa], kao darovatelja i II. tuženika ŠP, [adresa], kao daroprimatelja, ovjeren kod javnog bilježnika Ankice Šimčić, Đurđevac, od 11. ožujka 2019. pod poslovnim brojem OV- 1416/2019. i Anex Ugovora o darovanju nekretnina od 11. ožujka 2019., ovjeren 11. ožujka 2019., kod javnog bilježnika Ankice Šimčić, pod poslovnim brojem OV- 1417/2019., između darovatelja 1. tuženika EP i daroprimatelja 2. tuženika ŠP, u dijelu u kojem je 1. tuženik ČP, darovao 2. tuženiku ŠP, ½ suvlasničkog dijela tužiteljice SP, nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 75 čhv, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 352 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv, što je istovjetno nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 270 m2, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 1266 m2 i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv. III. Drugotuženik ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan je trpjeti upis prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 75 čhv, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 352 čhv i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv, što je istovjetno nekretninama upis. u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 270 m2, kčbr. [katastarska čestica] Oranica kod kuće u selu sa 1266 m2 i kčbr. [katastarska čestica] Kuća br. 56 i dvorište u selu sa 225 čhv, u korist tužiteljice SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ½ dijela nekretnina.

IV. Nalaže se 1. tuženiku EP, [adresa]. tuženiku ŠP, [adresa], na jednake dijelove u roku od 15 dana tužiteljici SP, [adresa], naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od

1.856,02 EUR-a (slovima: tisućuosamstopedesetšesteuradvacenta) sa zakonskim zateznim kamatama koje od 12. travnja 2024. do isplate teku po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referenta stopa je kamatna stopa koja je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

2. Pravodobno podnesenom žalbom prvotuženik ČP (dalje u tekstu prvotuženik) pobija prvostupanjsku presudu iz svih žalbenih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. , 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. – dalje u tekstu ZPP) te predlaže drugostupanjskom sudu uvažavanje žalbe i preinaku pobijane presude sukladno žalbenim navodima odnosno ukidanje iste i vraćanje predmeta na ponovni postupak uz naknadu troškova sastava žalbe protiv presude.

2.1. Navodi da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze te je počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka jer su razlozi presude o odlučnim činjenicama nejasni i proturječi stanju spisa.

2.2. U pogledu zaključka prvostupanjskog suda o postojanju izvanbračne zajednice bilo je potrebno utvrditi pored emotivne zajednice do kada su tužiteljica i prvotuženik bili u ekonomskoj zajednici i u tome dijelu nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje.

U tužbi tužiteljica navodi da je do prestanka izvanbračne zajednice došlo kada je saznala da je prvotuženik sa drugotuženikom sklopio darovni ugovor odnosno početkom travnja 2020. dok u svome iskazu tvrdi da je do prekida izvanbračne zajednice došlo u siječnju 2021.

Prvotuženik tvrdi da je izvanbračna zajednica trajala do ljeta 2018. u smislu "zajednice života" a što je vidljivo iz činjenice da je prvotuženiku dostavljen dopis banke sa novom karticom jer je tužiteljici bio poznat PIN prethodno izdane kartice koju je blokirao.

2.3. Nadalje iz potvrda nadležne porezne uprave jasno je vidljivo da tužiteljica u početku izvanbračne zajednice nije bila u radnom odnosu tako da su neistiniti navodi da bi iznos od 5.000,00 eura (kojim je isplaćen dio kupoprodajne cijene u lipnju 2016.) predstavljao zajedničku ušteđevinu.

2.4. Također smatra pogrešnim zaključak prvostupanjskog suda da bi prvotuženik drugotuženiku ZP (dalje u tekstu drugotuženik) vratio cjelokupnu pozajmicu od 17.000,00 eura koji je utrošen u kupovinu nekretnine jer on i tužiteljica u kratkom roku nisu mogli vratiti iznos novca koji je pozajmljen. Pri tome napominje da je morao vratiti i potporu Općine Virje koju je ostvario u svrhu poticanja rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji zbog prijenosa nekretnine u vlasništvo drugotuženika u čemu tužiteljica uopće nije sudjelovala.

2.5. Zbog trajnih i eskalirajućih odnosa drugotuženi je inzistirao da mu prvotužitelj vrati nekretninu koja je ionako u pretežnom dijelu stečena njegovim sredstvima a koja novčana sredstva je prvotuženik vratio drugotuženiku nakon prestanka bračne zajednice.

2.6. Propuštanjem suda da izvede dokaz saslušanjem predloženih svjedoka na okolnost da su drugotuženik i njegova supruga sudjelovali u kupnji građevinskog materijala za nadogradnju ljetne prostorije te u izgradnji zidane garaže prvostupanjski sud niti u tome dijelu nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje.

3. Drugotuženik je također uložio pravodobnu žalbu protiv prvostupanjske presude iz svih žalbenih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. ZPP-a te predlaže drugostupanjskom sudu uvažavanje iste i preinaku pobijane presude na način da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovni postupak uz naknadu troškova sastava žalbe protiv presude.

3.1. navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te izveo pogrešan zaključak o tome da je tužiteljica zajedničkim radom i sredstvima s prvotuženikom stekla predmetnu nekretninu.

Naime tužiteljica u svome iskazu tvrdi da je od svoje sada pokojne tete pozajmila iznos od 10.000,00 eura što predstavlja ½ kupovne cijene nekretnine a za to nije priložila nikakav dokaz.

Nasuprot tome tuženici su predložili da se od porezne uprave pribavi podatak o visini primanja za tužiteljicu te je iz ovih podataka jasno vidljivo da u početku izvanbračne zajednice tužiteljica nije bila zaposlena.

3.2. Ponavlja navode iz žalbe prvotuženika da je upravo prvotuženik u cijelosti vratio potporu Općini Virje što sud zanemaruje tijekom prvostupanjskog postupka a niti ne ulazi u ocjenu navoda drugotuženika da je zajedno sa svojom suprugom sudjelovao u kupnji građevinskog materijala za nadogradnju ljetne prostorije u nastavku kuće koja je izgrađena od temelja do krova te zidane garaže za dva osobna vozila.

4. U odgovoru na žalbu prvotuženika tužiteljica u cijelosti osporava žalbene navode te predlaže odbijanje iste kao neosnovane.

5. Žalbe prvo i drugotuženika nisu osnovane.

6. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti a niti povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. navedenog zakona jer daje jasne razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih tužbeni zahtjev smatra osnovanim a te činjenice nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima u postupku.

7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da sud nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izvanbračna stečevina tužiteljice i prvotuženika svakoga u ½ dijela te utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju sklopljenog između prvo i drugotuženika od 8. ožujka 2019. u ½ dijela sa zahtjevom za upis prava vlasništva tužiteljice u navedenom suvlasničkom dijelu u zemljišnoj knjizi.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno da su tužiteljica i prvotuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici od kolovoza 2012. koja je prestala u siječnju 2021.; da je za vrijeme ove zajednice prvotuženik kupio sporne nekretnine temeljem kupoprodajnog ugovora od 6. rujna 2017. za iznos od ukupno 20.000,00 eura; da su tužiteljica i prvotuženik i prije sklapanja ugovora uselili u nekretninu u lipnju 2016. kao i to da je prvotuženik sa drugotuženikom sklopio ugovor o darovanju 8. ožujka 2019. tako da je drugotuženik uknjižen kao vlasnik nekretnine u cijelosti.

Također je nesporno da je za potrebe kupovine nekretnine drugotuženik pozajmio prvotuženiku iznos od 17.000,00 eura koji mu je najvećim dijelom vraćen kao i to da su tužiteljica i prvotuženik ostvarili potporu od Općine Virje za stambeno zbrinjavanje koju je prvotuženik nakon sklapanja darovnog ugovora i prestanka izvanbračne zajednice vratio vlastitim sredstvima.

9. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 36. stavak 1. i 3. te članka 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23. – dalje u tekstu OBZ) utvrđuje da su tužiteljica i prvotuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici te da sporne nekretnine predstavljaju njihovu zajedničku izvanbračnu stečevinu slijedom čega usvaja tužbeni zahtjev i radi utvrđenja da je predmetni ugovor o darovanju ništetan u ½ suvlasničkog dijela tužiteljice.

10. Činjenična i pravna utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelost prihvaća i ovaj sud a žalbeni navodi ne dovode u sumnju zakonitost pobijane odluke.

11. Žalbe prvo i drugotuženika u bitnom se svode na to da je prvostupanjski sud zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak o tome da navedena nekretnina predstavlja izvanbračnu stečevinu a svoje tvrdnje temelje na tome da tužiteljica u jednom vremenskom periodu trajanja izvanbračne zajednice nije bila zaposlena tako da nije pridonosila svoja novčana sredstva za kupovinu nekretnine pri čemu smatraju bitnim da je prvotuženik vratio iznos potpore Općini Virje isključivo svojim sredstvima kao i to da je drugotuženik sa svojom suprugom financirao izgradnju ljetne kuhinje i garaže odnosno da je cijela nekretnina u stvari najvećim dijelom stečena sredstvima drugotuženika te imajući to u vidu kao i činjenicu pogoršanja odnosa između tužiteljice i prvotuženika je i sklopljen sporni Ugovor o darovanju.

11.1. Prema odredbi članka 11. stavak 1. i 2. OBZ-a odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine i takva zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica.

Prema odredbi članka 36. stavak 1. i 3. OBZ-a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili.

11.2. Iz provedenog dokaznog postupka nespornim proizlazi da je izvanbračna zajednica započela u kolovozu 2012. kao i to da je predmetna nekretnina kupljena u rujnu 2017. dakle kada su tužiteljica i prvotuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici već pet godina.

Žalbeni navodi prvotuženika o tome da je izvanbračna zajednica trajala do siječnja 2018. za razliku od navoda tužiteljice koja iskazuje da je trajala do siječnja 2021. nisu odlučni jer je nekretnina kupljena prije prestanka zajedničkog života. Pri tome ovaj sud napominje da upravo iz iskaza tužiteljice i prvotuženika proizlazi da je zajednica života prestala u siječnju 2021. kada je prvotuženik iselio iz nekretnine.

11.3. Također su neosnovani žalbeni navodi da predmetna nekretnina nije bračna stečevina jer je tužiteljica i prvotuženik nisu stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice odnosno da potječe iz njihove imovine.

Glavni argument prvo i drugotuženika za ovu tvrdnju su podaci porezne uprave o primanjima tužiteljice (list 214. – 245. spisa).

Upravo iz navedenih podataka o primanjima tužiteljice za razdoblje od 2014. do 2020. proizlazi da je tužiteljica u 2014., 2015., 2019., 2020. i 2021. ostvarivala dohodak tako da su neosnovani žalbeni navodi da zajedno sa prvotuženikom nije mogla sudjelovati u štednji novčanih sredstva za kupovinu nekretnine.

Imajući gore navedeno u vidu kao i činjenicu da je i ona kao uostalom i prvotuženik pozajmila novac za kupovinu nekretnine (od tetke) prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava utvrdio da se radi o bračnoj stečevini.

11.4. U pogledu pozajmice drugotuženika treba također napomenuti da iz iskaza prvotuženika proizlazi da je pozajmica dijelom vraćena odnosno između ostalog i sredstvima koje su tužiteljica i on ostvarili od Općine Virje u svrhu stambenog zbrinjavanja.

Slijedom gore navedenog, suprotno žalbenim navodima uopće ne proizlazi da je predmetna nekretnina kupljena većim dijelom novčanim sredstvima drugotuženika i njegove supruge jer su sredstva pozajmice vraćena najvećim dijelom.

11.5. Prvostupanjski sud je s pravom odbio dokazne prijedloge tuženika radi saslušanja svjedoka na okolnosti izgradnje ljetne kuhinje i garaže.

Naime iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina izvanbračna stečevina tužiteljice i prvotuženika u jednakim dijelovima obzirom da nisu drugačije dogovorili tako da eventualno ulaganje u nekretninu od strane drugotuženika ne može imati za posljedicu mijenjanje suvlasničkih udjela. Prema odredbi članak 156. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.) dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako što drugo nije odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

Dakle čak i pod pretpostavkom da je drugotuženik zaista ulagao u predmetnu nekretninu time nije mogao mijenjati suvlasničke udjele na štetu tužiteljice odnosno njezinog suvlasničkog dijela u ½.

11.6. Stoga je i predmetni Darovni ugovor od 8. ožujka 2019. na temelju kojeg je drugotuženik uknjižen kao isključivi vlasnik nekretnine ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 114/22. i 156/22.) u dijelu koji se odnosi na suvlasnički dio tužiteljice u 1/2 dijela jer je suprotan prisilnim propisima odnosno odredbama članka 36. stavak 3. u svezi s člankom 11. stavak 1. i 2. OBZ-a.

11.7. Prvostupanjski sud je donio zakonitu odluku o troškovima postupka imajući u vidu vrijednost predmeta spora, uspjeh stranaka u postupku te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.) uz primjenu odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. stavak 1. ZPP-a a žalbeni navodi ne dovode u sumnju njezinu pravilnost.

11.8. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a odbio žalbe prvo i drugotuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu a ujedno je sukladno odredbi članka 166. stavak 1. navedenog zakona odbijen njihov zahtjev za naknadom troškova sastava žalbi protiv presude jer su iste odbijene kao neosnovane.

Vukovar, 17. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Vesna Vrkić Perak