REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-30/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:14036333877, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-2643/2023-3 od 13. ožujka 2024., kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru broj P- 2094/2023-5 od 12. listopada 2023., u sjednici održanoj 17. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužiteljici protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-2643/2023-3 od 13. ožujka 2024. zbog pravnog pitanja:
„Je li konverzija ugovorne obveze potrošača prema banci temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15 dalje: Konverzija) od utjecaja na opstojnost, sadržaj i opseg bilo koje izvanugovorne obveze banke prema potrošaču?“.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-2643/2023-3 od 13. ožujka 2024., kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2094/2023-5 od 12. listopada 2023. navodeći pravna pitanja koja smatra važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), a koja glase:
„1. Je li konverzija ugovorne obveze potrošača prema banci temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15 dalje: Konverzija) od utjecaja na opstojnost, sadržaj i opseg bilo koje izvanugovorne obveze banke prema potrošaču?
2. Ima li potrošač koji je zaključio dodatak ugovoru o Konverziji i dalje pravo formalno zahtijevati deklaratornu odluku suda kojom bi se utvrdilo da u odnosu na njega ne proizvodi pravni učinak nijedna odluka kreditora iz osnovnog ugovora o kreditu kojom kreditor bez dozvole ili suglasnosti potrošača određuje ili mijenja visinu kamatne stope na tražbine iz njihova ugovora o kreditu?
3. Je li početna stopa ugovorene (promjenjive) kamate u potrošačkom ugovoru o kreditu valjana u okviru propisa koji štite prava potrošača, ukoliko je takva početna stopa određena na isti način kao i njezine kasnije promjene koje su već pravomoćno utvrđene ništetnima, dakle jednostrano od strane kreditora kao trgovca na unaprijed otisnutom obrascu ugovora, bez da se o visini početne stope pojedinačno pregovaralo s potrošačem kao korisnikom kredita, ili je takva početna stopa također nepoštena jer i ona protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu korisnika kredita kao potrošača, te kao ugovorne strane koja nije predlagala ni sastavljala ugovor o kreditu?
4. Je li činidba na plaćanje kamata, stopa kojih kamata je ugovorena kao promjenjiva, a
a) nisu ugovoreni objektivizirani parametri promjenjivosti,
b) ugovor ne sadrži podatke pomoću kojih se visina stope može odrediti, i c) ugovorne strane nisu ostavile trećoj osobi da odredi visinu stope određena ili odrediva ili je takva činidba neodređena i neodrediva?;
5. U slučaju da bi činidba na plaćanje kamata iz gornjeg pitanja 2. bila neodređena i neodrediva, vrijedi li u takvoj pravnoj situaciji između ugovornih strana rektifikacijska stopa kamata propisana odredbom čl. 26. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), odnosno predstavlja li navedena odredba valjan način uspostave zakonitog mehanizama promjene (ništetne) stope kamate?“.
2. U prijedlogu tužiteljica navodi i da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija) (čl. 385.a st. 2. ZPP).
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice odbaciti, time da traži naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer o istom postoji različita praksa revizijskog suda (Rev 1096/2022 od 8. studenoga 2022., Rev 586/2019 od 21. prosinca 2022., Rev 637/2019 od 15. studenoga 2022.).
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
6. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije te u odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
7. Zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog nije prihvaćen, jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP).
Zagreb, 17. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
