Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
23000 Zadar
Poslovni broj: K-552/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Veri Miočić, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Prtenjača, u kaznenom predmetu protiv ČZ zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj KO-DO-561/2023 zaprimljene kod ovog suda 5. prosinca 2023., a izmijenjene 16. travnja 2025., nakon javne rasprave održane 5. ožujka 2025., 15. travnja 2025. i 11. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice Branke Rukavina, optužene ČZ i branitelja Ivana Skoblara, odvjetnika u [adresa], dana 16. lipnja 2025. objavio je, a 11. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Optužena ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. Č kćer F i L rođ. A, rođena **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, ugostitelj sa završenom srednjom školom, zaposlena kao turistički vodič, udana, majka dvoje djece, bez vojnog čina, bez odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, nalazi se na slobodi, neosuđivana
k r i v a j e
što je dana 8. ožujka 2022. oko 17,30 sati u Zadru, na raskrižju [adresa] i [adresa], upravljajući osobnim vozilom marke "Saab" registracijske oznake [registarska oznaka] svojim kolničkim trakom [adresa] iz smjera juga prema smjeru sjevera te dolaskom do navedenog raskrižja, protivno odredbama čl. 43. st. 2. u vezi sa st. 1. i čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10.74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.-dalje u tekstu ZSPC), iako svjesna da se kao vozač prije započinjanja radnje skretanja ulijevo dužna uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, te da je kao vozač vozila koje skreće ulijevo bila dužna propustiti motocikl koji, dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer svojeg kretanja, olako smatrajući da neće nastupiti štetne posljedice za druge sudionike u prometu, započela obavljanje radnje skretanja ulijevo u ulicu Ivana Gundulića, iako zbog kombi vozila koje se kretalo ispred njenog vozila nije imala adekvatnu preglednost na stanje prometa iz suprotnog smjera pa time nisu bili ostvareni tehnički uvjeti za sigurno izvođenje te radnje, zbog čega nije pravodobno uočila motocikl reg. oznake [registarska oznaka] kojim je [adresa] iz pravca sjevera u pravcu juga upravljao FZ zadržavajući smjer kretanja ravno, pa je time istome oduzela prednost prolaska, zbog čega je motociklist unatoč poduzetim radnjama kočenja i skretanja udario prednjim dijelom motocikla u prednji desni ugao njezinog vozila, uslijed čega se motocikl s vozačem prevrnuo na lijevu bočnu stranu i klizao dalje po kolniku, kojom prilikom je oštećenik FZ zadobio prijelom čunjaste kosti lijeve šake, koje ozljeda je teške prirode,
dakle, iz nehaja kao sudionica u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je teška tjelesna ozljeda kod jedne osobe, čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članka 227. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22- dalje u tekstu KZ/11).
II. Na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11 optužena ČZ se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
III. Na temelju članka 56. KZ/11, optuženoj ČZ se izriče
UVJETNA OSUDA
na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako optuženica u roku od 2 (dvije) godine, od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.
IV. Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22,36/24 i 72/25 - dalje u tekstu: ZKP) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Zadru broj 2 K-552/23- 2 od 6. prosinca 2023.
V. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 1. i 6. ZKP, optužena ČZ dužna je nadoknaditi trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.271,48 EUR (tisuću dvjesto sedamdeset jedan euro i četrdeset osam centi) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru je podnijelo 5. prosinca 2023. optužnicu broj: KO-DO-561/2023 protiv okrivljene ČZ zbog kaznenog djela sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 te je predložilo ovome sudu da se temeljem odredbi čl. 541. ZKP-a, izda kazneni nalog i okrivljenicu osudi na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uvjetno na dvije godine. Sud je prihvatio prijedlog i izdao kazneni nalog međutim na isti je pravodobno izjavljen prigovor jer da je potrebno provesti raspravu kako bi se okrivljenica očitovala o optužbi i kako bi se razjasnile sve odlučne činjenice pa je spis proslijeđen optužnom vijeću ovog suda. Optužno vijeće je potvrdilo optužnicu rješenjem broj: Kov-654/23 od 16. veljače 2024.
2. Optužena ČZ se izjasnila da se ne smatra krivom za terećeno kazneno djelo po optužnici broj: KO-DO-561/2023 na raspravi 5. ožujka 2025. Zaključno, izjasnila se i na raspravi 11. lipnja 2025. da se ne smatra krivom i u odnosu na konačno izmijenjenu optužnicu (l.s. 107).
3. Sud je uz suglasnost stranaka pročitao: zapisnik o očevidu (l.s. 2-3), zapisnik o ispitivanju osumnjičenice (l.s. 5-8), situacijski plan prometne nesreće (l.s. 10), prijava ozljeda Opće bolnice Zadar za FZ (l.s. 11), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za okrivljenu ČZ (l.s. 12), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za FZ (l.s. 13), DVD snimke ispitivanja osumnjičenice i slika s očevida (l.s. 15), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve (l.s. 26-28), nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Daniela Sikirića (l.s 32-51), sudskomedicinski nalaz i mišljenje dr. sc. LZ (l.s. 53-54), izvod iz prekršajne (l.s. 84-85) i kaznene evidencije (l.s. 86- 87) za okrivljenicu. Pregledan je i spis ovog suda Pp-1544/2022, te ispitani na raspravi 5. ožujka 2025. žrtva FZ (l.s. 89-91), na raspravi 15. travnja 2025. stalni sudski vještaci Daniel Sikirić i dr. LZ (l.s. 98-101) te je ispitana i optuženica na raspravi 11. lipnja 2025. (l.s. 109-112).
4. U svom iskazu koji je dala na raspravi 11. lipnja 2025. (l.s. 109-112) optuženica je navela kako tog dana izašla iz svog dvorišta koje je na adresi [adresa], nedaleko od mjesta gdje se dogodila nezgoda. Vozila je polako jer je bila velika gužva, a prije nego je započela radnju skretanja u lijevo na predmetnom raskrižju ispred nje da su bila dva vozila, a ne jedno vozilo kako je to rekao oštećeni. Kada je započela radnju skretanja to prvo vozilo koje je bilo ispred nje je već odmaknulo, u trenutku skretanja u lijevo vidjela je motocikl kojim je upravljao oštećeni, kada ga je prvi put uočila da je bio udaljen od nje nekih 20 metara, ali ona u tom trenutku nije ništa mogla nego nastaviti s radnjom skretanja u lijevo. On je nju uočio kada su bili udaljeni 10 metara, kada ju je ugledao počeo je s radnjom kočenja, izgubio je kontrolu i pao je na desni bok i udario u njen desni prednji kotač. Bila je jako potresena kao i FZ, naime u ovom trenutku je bila trudna 6 mjeseci, a u automobilu su joj bili sin i pas. Na mjesto događaja je došao njen prijatelj koji je ujedno i zajednički poznanik nje i oštećenog. Ostala je na mjestu događaja dok nije došla hitna pomoć i dok se nije uvjerila da je sa FZ sve u redu. FZ je zbog ovoga bila nabijena ruka, razbio mu se mobitel koji je bio u džepu, bio je potresen kao i ona. Nakon nezgode pitala je za Marievo stanje komunicirajući sa zajedničkim poznanikom koji je došao na mjesto nesreće, platila je kaznu koja joj je izrečena u prekršajnom postupku. Međutim, naknadno je pozvana na ispitivanje u pratnji branitelja jer se ispostavilo da je ipak riječ o kaznenom djelu jer su kod oštećenog nastale teške tjelesne ozljede.
4.1. Na upit suda odgovorila je da je vozila 20-25 km/h u trenutku kada je započela radnju skretanja u lijevo, ovdje uvijek pazi jer se radi o specifičnom raskrižju. Navela je da zna da je FZ oduzela prednost, te joj je žao što se ovo desilo, ali u trenutku kada ga je prvi put uočila nije imala nijednu drugu opciju nego skretati u lijevo, nije ga uočila u trenutku kada je odlučila započeti radnju skretanja u lijevo, već ga je uočila kada je tu radnju već počela izvršavati. Smatra da je jedino važno da nisu nastale neke teže posljedice za FZ, i drago joj je da je i on bio korektan.
4.2. Na upit branitelja okrivljenice odgovorila je da je postojala mogućnost da je oštećeni zaobiđe odnosno da zaobiđe stražnju stranu njezina vozila, ali ona na može predviđati što bi bilo da je bilo odnosno što bi se desilo da se oštećeni nastavio kretati bez koćenja. Ispred nje, u trenutku kada je odlučila skrenuti lijevo, da su bila dva vozila, neposredno ispred nje je bilo malo vozilo, a ispred tog vozila neko veće vozilo zbog kojega joj je vidljivost bila ograničena. Materijalna šteta da je oštećeniku nadoknađena putem njezine police putem obvezne automobilske police, ali oštećenik se obratio i sa nematerijalnom štetom, a ta šteta će biti isplaćena po ishodu ovog postupka. Vezano za štetu ovog događaja ne vodi se nikakva parnica.
5. Nesporno je između stranaka da se dogodila predmetna nezgoda i da je uslijed iste FZ zadobio prijelom čunjaste kosti lijeve šake, koje ozljeda je teške prirode. Također, nesporno je da je obveznim prekršajnim nalogom PU zadarske PP Zadar od 8 ožujka 2025. u predmetu ovog suda broj: Pp-155/2022 optuženica proglašena krivom u povodu predmetnog događaja u kojem postupku je utvrđeno da nije bilo ozlijeđenih i to zbog prekršaja iz čl. 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjivog po stavku 7., uz primjenu članka 293. stavka 1. istoga Zakona te da je joj je izrečena kazna od 900,00 kuna za koju optuženica tvrdi da ju je platila u cijelosti.
5.1. Sporno je između stranaka tko je odgovoran za nezgodu i je li se ista mogla izbjeći odgovarajućim reakcijama optuženice odnosno žrtve s time da obrana prigovara i neiskustvu žrtve kao vozača motocikla koji je nedugo prije same nezgode nabavio motocikl.
6. U svom iskazu na raspravi 5. ožujka 2025. (l.s. 89-92) žrtva FZ kazao je da je oko 17,00 sati prošao kroz kružni tok kod Vruljice i krenuo u smjeru juga prema marini, taman da je šaltao brzine, prva, druga i došao do treće, vozio je dakle u najviše 40-50 km/h kada mu je iz suprotnog smjera dolazio bijeli kombi, a iza njega crni Saab s kojim je upravljala gospođa ovdje optuženica. Odjednom, kada mu je taj crni Saab bio na udaljenosti od 3-4 metra uvidio je da odjednom skreće na njegovu traku odnosno u lijevo. On je imao dvije mogućnosti, a to je kočiti i zabiti se u auto, ili ne kočiti pa prijeći preko auta. Odlučio se za kočenje i to čim je uočio da Saab skreće u lijevo i zabio se u prednji desni dio Saaba, od toga je bio u šoku i pao je sa motora na trotoar. Konobarica iz susjednog kafića mu je donijela vodu. Njegov motocikl je zbog ovoga udara otišao u "papar", nije više bio za popravak iako sam ga kupio nakon dugo godina štednje u prvom mjesecu te godine. Uvjeti na kolniku su bili jako dobri, vidljivost je bila dobra jer je bio ožujak i u to vrijeme je još uvijek bio dan, bilo je suho. Od svega toga nije vidio je li Saab dao žmigavac za skretanje u lijevo. Jutro nakon da je osjetio bol u prsima odnosno abdomenu zbog udara u volan, a i vidio je da mu je otekla šaka. Na nagovor prijatelja slikao je šaku i utvrdio da mu je od ovoga slomljena čunjasta kost.
6.1. Na upit branitelja je kazao da koliko se može sjetiti zbog šoka da je zbog kočenja očito došlo do destabilizacije motocikla i da je u takvom destabiliziranom stanju, proklizavajući pogodio u osobno vozilo marke Saab.
7. Stalni sudski vještak za promet dipl. ing Daniel Sikirić je u svom nalazu zaključio da uzimajući u obzir geometrijsku konfiguraciju konkretnog dijela prometnice, tj. da je ista bila ravna i pregledna da proizlazi zaključak da je optužena ČZ, neposredno prije nego je započela radnju lijevog skretanja, objektivno bila u mogućnosti pravovremeno uočiti suprotno nailazeći motocikl oštećenika koji se tada nalazio na udaljenosti od oko 31,3 m od mjesta sudara, pa je onda istoga mogla propusti i do nesreće da ne bi došlo. Vještak se referirao i na iskaz FZ da bi se ispred vozila optuženice kretalo nepoznato kombi vozilo. U tom slučaju, po mišljenju vještaka, ako se ispred nje kretalo kombi vozilo zbog kojega nije mogla pravovremeno percipirati suprotno nailazeći motocikl, onda je optuženica bila dužna odustati od radnje lijevog skretanja i pričekati da se kombi vozilo ispred nje udalji na potrebnu udaljenost, na koji način bi i postigla potrebnu preglednost u smjeru sjeveroistoka radi pravovremenog uočavanja suprotno nailazećih vozila. Kada bi optuženica postupila na taj način u kritično vrijeme onda bi sasvim sigurno bila i u mogućnosti pravovremeno percipirati nailazeći motocikl oštećenika čijim bi propuštanjem onda i nesreća bila izbjegnuta. Pošto je zaustavni put motocikla koji je vozio brzinom od oko 47 km/h, kod kočenja u pravcu sa obje kočnice te bez skretanja i naginjanja, u konkretnim uvjetima iznosio bi oko 21,4 m. Kako je pak radnju kočenja i kretanja poduzeo na udaljenosti od oko 21,5 m od mjesta sudara, proizlazi zaključak da je vozač motocikla i oštećeni FZ ovu prometnu nezgodu mogao izbjeći na način da je umjesto istodobno poduzete radnje skretanja i koćenjem poduzeo forsiranu radnju pravocrtnog kočenja motocikla bez zakretanja i naginjanja, na koji bi se način zaustavio do linije kretanja osobnog vozila optuženice. Međutim, vještak je napomenu kao bitno da prosječni vozači u ovakvim i sličnim prometnim situacijama reagiraju instinktivno, ne mogu unaprijed znati kakvim ishodom bi rezultirala koja od poduzetih radnji, niti imaju mogućnost unaprijed znati posljedice bilo od kojih poduzetih radnji pa je u tom smislu vještak konačnog mišljenja da se na strani vozača motocikla ne nalaze propusti koji bi bili uzročno vezani sa nastankom ove prometne nezgode.
7.1. Iskazujući na raspravi 15. travnja 2025. vještak dipl. ing. Daniel Sikirić (l.s. 98-101) je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja.
7.2. Na upit branitelja okrivljenika naveo je da se oštećenik umjesto istodobno poduzete radnje kočenja i skretanja svog motocikla poduzeo pravocrtnu kosiranu radnju kočenja bez skretanja odnosno bez naginjanja motocikla da ne bi došlo do destabilizacije motocikla, i pri stanju suhog kolnika uz usporenje od oko 7 m2/s koja vrijednost je mogla biti realizirana zaustavio bi svoj motocikl do mjesta sudara do kojeg onda ne bi došlo. Međutim, na upit suda pojasnio je da za ovaj zaključak o mogućem izbjegavanja sudara od strane motocikla, na način da se nije naginjao već da je samo kočio, nije odlučno kretanje kombija ispred vozila optuženice, dakle taj zaključak vrijedi i za slučaj da se kombi vozilo kretalo odnosno nije ispred vozila okrivljene te kako se način reagiranja vozača motocikla ne može smatrati propustom u tehničkom smislu već se radi o refleksnoj radnji vozača pri čemu isti ne može unaprijed znati kako bi koja od poduzetih radnja utjecala na mogućnost izbjegavanja sudara pri čemu je riječ o radnji koja je u praksi dosta česta. Na upit optužbe vještak je kazao da nema nikakvih materijalnih podataka od strane oštećenika o kombi vozilu koje bi se kretalo ispred osobnog vozila optuženice. Dakle nema nikakvih materijalnih elemenata da vještak utvrđuje način, brzinu i sl. po kretanju tog kombi vozila. U ovom smjeru, u kojem se kretala optuženica, koja se kretala iz smjera jugozapada prema sjeveroistoku na raskrižju, se moglo skrenuti u lijevo ili nastaviti ravno u smjeru sjeveroistoka. Na dijelu gdje se kretao oštećeni dozvoljena brzina je 50 km/h, prema prometnom pravilu. Oštećenik da je reagirao oko dvije sekunde prije sudara, u kojem trenutku je osobno vozilo okrivljene svojim prednjim lijevim dijelom započelo prelaziti preko središnje crte kolnika pa se može zaključiti da je oštećenik reagirao pravodobno.
8. Stalna sudska vještakinja specijalist sudske medicine izv. prof. dr. sc. LZ, dr. med. prema medicinskoj dokumentaciji u spisu utvrdila je za oštećenika FZ ozljedu-prijelom čunjaste kosti lijeve šake koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu koja ozljeda je nastala padom uz dočekivanje na lijevu ruku. Vještakinja je utvrdila kako mehanizam nastanka ove ozljede jest u skladu sa dinamikom prometne nezgode kako proizlazi iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja u kojem se navodi pad motora na lijevu stranu. Ozljeda kod oštećenika da je utvrđena 25. ožujka 2022. dok se predmetni događaj desio 8. ožujka 2022. Kako iz prometnog dijela vještačenja proizlazi da dinamika prema kojoj je vozač motora pao na lijevi bok kao i da se u radiološkom nalazu opisuju karakteristike koje govore o starijem prijelomu slijedi da je ovaj prijelom oštećenik, po svemu sudeći, zadobio u predmetnom događaju.
8.1. Iskazujući na raspravi 15. travnja 2025. vještakinja specijalist sudske medicine izv. prof. dr. sc. LZ, dr. med. (l.s. 98-101) je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja, a na njen iskaz nije bilo primjedbi.
9. Nalaze i mišljenje te iskaze vještaka prometne i sudskomedicinske struke sud je u cijelosti prihvatio jer su dani jasno i precizno, na temelju pravila znanosti, struke i iskustva nepristranog stručnjaka, i jer su u skladu s drugim dokazima provedenim tijekom ovog postupka koje sud prihvaća kao vjerodostojne i to posebice medicinskom dokumentacijom, iskazom žrtve te dokumentacijom koja je sačinjena nakon nezgode odnosno zapisnikom o očevidu, situacijskim planom i niti jednom okolnošću nisu dovedeni u sumnju.
10. Ovaj sud stoga smatra da je slijedom svega gore navedenog optuženica svojim postupanjem ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11, kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11, a koje je počinila sa svjesnim nehajem jer je bila svjesna da kršenjem propisa o sigurnosti prometa može izazvati opasnost za život ili tijelo ljudi, olako držeći da se to neće dogoditi, naime optuženici je isto bilo predvidivo u okviru standarda dužne pažnje uzimajući u obzir okolnosti slučaja pri čemu se optuženica u tom slučaju lakomisleno ponijela prema mogućem nastupu posljedice.
10.1. Naime, prvenstveno provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno je da se pouzdano može zaključiti da optužena ČZ bila dužna odustati od radnje lijevog skretanja i pričekati da se kombi vozilo ispred nje (o kojem svjedoče i optuženica i žrtva) udalji na potrebnu udaljenost, na koji način bi i postigla potrebnu preglednost u smjeru sjeveroistoka radi pravovremenog uočavanja suprotno nailazećih vozila i kada bi optuženica postupila na taj način u kritično vrijeme onda bi sasvim sigurno bila i u mogućnosti pravovremeno percipirati nailazeći motocikl oštećenika čijim bi propuštanjem onda i nesreća bila izbjegnuta dok se po mišljenju vještaka način reagiranja vozača motocikla ne može smatrati propustom u tehničkom smislu već se radi o refleksnoj radnji vozača pri čemu isti ne može unaprijed znati kako bi koja od poduzetih radnja utjecala na mogućnost izbjegavanja sudara pri čemu je riječ o radnji koja je u praksi dosta česta te da se kod vozača motocikla ne nalaze propusti koji bi uzročno bili vezani uz nastanka nezgode.
10.2. Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, a st. 2. propisuje da ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ovo kazneno djelo spada u kategoriju tzv. "blanketnih" kaznenih djela, gdje se zakonska obilježja, pored onih propisanih Kaznenim zakonom, određuju i u posebnom zakonu – Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Bića blanketnih kaznenih djela čine obilježja navedena u kaznenoj normi i obilježja na koju norma upućuje, a to bi u konkretnom slučaju bile odredbe Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Ovakvim postupanjem, optuženica je prekršila odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020 – dalje ZSPC) iz čl. 43. st. 1. i 2. ZSPC koje propisuju da (1) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. (2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Također, prekršila je i odredbu iz čl. 57. st. 2. ZSPC koja propisuje da vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.
10.3. Napominje se da se optužba u optužnici pogrešno pozvala na postupanje i blanketnu normu iz čl. ZSPC i to navodeći čl. 57. st. 4. ZSPC koja glasi: vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom; a koji se ne odnosi na predmetnu situaciju niti je to odlučno za prouzročenje ove nezgode jer je optuženica u trenutku kada je započela radnju skretanja u lijevo već bila na glavnoj cesti odnosno već se kretala istom, a kako to proizlazi iz situacijskog plana koji je u spisu i u skladu s kojim je vještak prometne struke izradio nalaz i mišljenje koji sud prihvaća u cijelosti. Poradi navedenoga, sud je izmijenio činjenični opis u optužnici kako je to pobliže navedeno u izreci i to na način da se umjesto na odredbu iz čl. 57. st. 4. ZSPC pozvao na odredbu iz čl. 57. st. 2. ZSPC koja propisuje: vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno; slijedom čega je umjesto teksta: „te kada ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, da je dužna propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom“ naveden sljedeći tekst:„ te da je kao vozač vozila koje skreće ulijevo bila dužna propustiti motocikl koji, dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer svojeg kretanja“ jer je upravo vještak ocijenio da optuženica nije smjela u okolnostima ovog slučaja poduzeti radnju skretanja u lijevo i time oduzeti prednost vozaču motocikla koji se kretao ravno svojom prometnom trakom čime bi nezgoda bila izbjegnuta.
10.4. Navedenim postupanjem suda nije prekoračena optužba jer je isto u skladu sa opisom postupanja optuženice u izmijenjenoj optužnici koja u sebi sadrži postupanje protivno odredbi čl. 57. st. 2. ZSPC s čime je optuženica bila upoznata tijekom postupka pa joj je u tome smjeru bilo dopušteno iznijeti obranu kao konačno i u skladu sa utvrđenjima u ovom postupku.
10.5. Prije svega, treba naglasiti i da se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari u smislu čl. 12. st. 1. ZKP. Naime, bez obzira na značajno preklapanje između činjeničnog opisa prekršaja za koji je optuženica pravomoćno proglašeni krivom i predmetnog činjeničnog opisa kaznenog djela, u činjeničnom opisu prekršaja nije bila opisana posljedica, teška tjelesna ozljeda žrtve, koja je obuhvaćena optužbom u kaznenom postupku, što ukazuje da je se u kaznenom postupku tereti za znatno veću količinu neprava u odnosu na prekršajni postupak.
11. Prilikom odmjeravanja i individualizacije kaznenopravne sankcije sud je optuženici kao olakotnu okolnost cijenio njezinu dosadašnju (kaznenu i prekršajnu) neosuđivanost, činjenicu da je ostala na licu mjesta dok se nije uvjerila da je žrtva dobro, da se raspitivala za žrtvino stanje i kasnije preko zajedničkog poznanika čime je pokazala empatiju, da je u trenutku nesreće bila trudna kao i da je već sankcionirana u prekršajnom postupku iz istog događaja. Sud nije našao posebnih otegotnih okolnosti. Cijenio se i stupanj krivnje te okolnosti pod kojima je počinio kazneno djelo, ali se isto tako cijenila i težina posljedice ove prometne nesreće odnosno nastala teška tjelesna ozljeda kod žrtve. Napominje se da svijest o protupravnosti nije osporena, ubrojivost optuženice nije dovedena u pitanje niti sud nalazi ispričavajuće razloge.
12. Sud je stoga mišljenja da je optuženoj ČZ moguće pružiti još jednu priliku i zaključiti da i bez izvršenja kazne zatvora ubuduće neće činiti kaznena djela, te joj je za kazneno za kazneno djelo iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11. izrekao kaznu zatvora od šest mjeseci, istodobno joj na temelju čl. 56. KZ/11 izrekavši uvjetnu osudu, po kojoj se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci neće izvršiti ako optuženica u roku od dvije godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
13. Optuženici je sud izrekao uvjetnu osudu, stekavši uvjerenje da i bez izvršenja kazne zatvora ubuduće neće činiti kaznena djela, suočena i s mogućnošću opoziva uvjetne osude. Sud navedenu kaznenopravnu sankciju smatra u cijelosti primjerenom osobi optuženice, njezinoj krivnji i težini kaznenih djela, te smatra da bi ovakva sankcija trebala utjecati na optuženicu da ne čini kaznena djela i da svoje ponašanje uskladi s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uz postizanje i primjerenog generalno preventivnog učinka.
14. Temeljem čl. 544. stavka 1. ZKP, obzirom je donesena nova presuda, trebalo je staviti izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Zadru broj:2 K- 552/23-2 od 6. prosinca 2023.
15. Kako je optuženica proglašena krivom naloženo joj je i naknaditi trošak kaznenog postupka u vidu paušalne svote u iznosu od 60,00 EUR čija visina je određena s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovinske prilike optuženice kao i troškove pisanog nalaza i mišljenja u iznosu od 447,00 eura i 350,38 eura te troškove pristupa vještaka na raspravu u iznosu od 64,76 eura i 349,34 eura, sveukupno 1.271,48 eura, a koji trošak je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
U Zadru 16. lipnja 2025.
Sutkinja
Vera Miočić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, broj KO-DO-561/2023
2. Optužena ČZ
3. Branitelj Ivan Skoblar, odvjetnik u Zadru
PO PRAVOMOĆNOSTI: žrtva FZ
