Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5260/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, Zrinsko-Frankopanska 38, protiv 1. tuženika ZE iz [adresa], J. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi 1. tuženika ZE protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-90/2022 od 1. veljače 2024., dana 16. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba I tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-90/2022 od 1. veljače 2024. u dijelu pod točkom I izreke kao i u dosuđujućem dijelu troška parničnog postupka pod točkom III izreke u odnosu na I tuženika.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:
I Tuženici ZE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali su tužitelja HE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem stvarnom i mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada, dvorište, vrt, livada, sveukupne površine 2502 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su tuženici dana 11. rujna 2022. godine nasilno ušli u nekretninu tužitelja, provalili vrata te promijenili bravu na ulaznim vratima koja se nalaze u prizemlju kuće, čime su tužitelja onemogućili u posjedu predmetne kuće pa se tuženima zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće.
II U preostalom dijelu preko dosuđenog, u kojem tužitelj traži utvrđenje smetanja posjeda promjenom brave na svim sobnim vratima na katu kuće, zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, te nalaganje uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja predajom ključeva brava u prizemlju kuće i sobnih vratiju na katu kuće, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.
III Nalaže se 1. tuženiku i 2. tuženiku da solidarno naknade tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 331,75 eura, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos koji predstavlja razliku preko dosuđenog do zatraženog iznosa, zahtjev odbija kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže 1. tuženik u dijelu pod točkom I izreke kao i u dosuđujućem dijelu troška parničnog postupka pod točkom III izreke ne navodeći zakonom predviđene žalbene razloge niti predlažući odluku drugostupanjskog suda.
3. Žalba 1. tuženika je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su ga tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su ga onemogućili u posjedu kuće koja se nalazi na predmetnoj čestici i to promjenom brave na ulaznim vratima koja se nalaze u prizemlju kuće čime su tužitelja onemogućili u posjedu predmetne kuće, zabranu smetanja ubuduće te uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja.
6. Dakle predmet ovog postupka jest pružanje posjedovne zaštite tužitelju te ako se dokaže da je bio posljednji mirni posjednik i da je u tom posjedu uznemiravan odnosno smetan tada uživa posjedovnu zaštitu bez obzira na pravo na posjed stoga u postupku smetanja posjeda nisu za razrješenje spora odlučna vlasnička prava niti pravo na posjed već posljednje stanje posjeda stoga žalbeni navodi 1. tuženika koji su usmjereni na dokazivanje vlasništva nisu odlučni u ovom postupku.
7. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
-da je presudom i rješenjem prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P- 1453/2012 od 16. srpnja 2015. odbijen tužbeni zahtjev HE usmjeren protiv tuženika ZE, FE, RE, IE, radi utvrđenja prava vlasništva čest. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina] za realni dio od 237 m2, prikazanog na skici sudskog očevida izrađenoj po ovlaštenom vještaku mjerniku,
-da je predmetnom odlukom odbijen prijedlog tuženika za osiguranje tražbine donošenjem privremene mjere predajom ključeva od ulaznih vrata na katu kuće izgrađene na predmetnoj čestici, uz ovlaštenje istima da u slučaju neizvršavanja te obveze, osobno ili putem treće osobe, na trošak tužitelja izvrše promjenu predmetne brave,
-da iz iskaza svjedoka TE (tazbinsko srodstvo sa tužiteljem) u bitnome proizlazi, da ima prebivalište u [adresa] te da ga je tog dana nazvao ovdje tužitelj zbog toga što mu provaljuju u kuću u [adresa] na kućnom broju 83 zamolivši ga da pozove policiju a što je i učinio te je policija izašla na teren protekom vremena od 1-2 sata te je u razgovoru sa policijom saznao da su bili na terenu i da će sačiniti izvješće o predmetnom događaju time da svjedok nije bio na licu mjesta, nadalje navodi da se u toj kući nalaze stvari tužitelja i njegove supruge i to od smrti majke tužitelja, da se radi o prizemnici s katom s unutrašnjim stepenicama te da se kuća gradila otprilike 70-tih-80-tih godina prošlog stoljeća,
-da iz iskaza svjedoka LE (suprug tužiteljeve sestre) u bitnome proizlazi da je susjeda koja pazi na kuću tužitelja nazvala predmetnog dana njegovu suprugu navodeći da netko provaljuje u kuću tužitelja, da misli da je to ZE i još netko, te je tada nazvao tužitelja a tada je svjedok H nazvao policiju da dođu na lice mjesta i policija je obavila očevid na kojem su zatekli tuženike ŠE i ZE, da je kasnije došao sa suprugom na lice mjesta i na vratima kuće je bilo sudsko rješenje te se susreo sa ZE i ŠE i ZE je rekao da je promijenio bravu na ulaznim vratima i da se uselio na kat kuće jer je to njegovo i da je stavio ključ za sve a na ulaznim vratima je bila nova brava a za kat ne zna time da njima nije ostavio nikakve ključeve,
-u svom iskazu tužitelj u bitnome navodi da predmetnog dana nije bio u RH već u [adresa] gdje inače živi i radi te je od LE saznao da mu netko provaljuje u kuću pa je nazvao H da pozove policiju da izađu na teren a kasnije su došli na lice mjesta njegova sestra i zet ovdje saslušan LE koji su se susreli sa ZE koji je rekao da je promijenio bravu na ulaznim vratima jer je kuća njegova, a nakon nekoliko dana po saznaje da je tuženik ZE vratio sve ključeve kuće rekavši da je pogriješio i da ga je odvjetnik prevario,
-da je u svom iskazu 2. tuženik ŠE, bratić tužitelja u bitnome naveo da ga je njegov stric, ovdje 1. tuženik ZE, zamolio da mu pomogne oko promjene brave na predmetnoj kući navodeći da za to ima sudsko rješenje, te su promijenili bravu nakon što je došla policija koja je provjeravala papire i nakon toga su rekli da mogu promijeniti bravu što je potom i 1. tuženik napravio a na katu kuće je povadio sve ključeve i zaključao sve sobe a od ulaznih vrata je jedan ključ dao nekoj susjedi koja živi preko puta a po mišljenju svjedoka ta je kuća tužiteljeva,
-da 1. tuženik ZE iako je uredno pozvan na ročište radi saslušanja nije na predmetno ročište pristupio a što je sud cijenio kao izbjegavanje 1. tuženika da odgovori na pitanja o predmetu spora (čl. 269. st. 2. ZPP-a).
9. Prvostupanjski sud je polazeći od naprijed navedenih utvrđenja te prihvaćajući iskaze saslušanih svjedoka i tužitelja kao logične uvjerljive i suglasne o bitnim činjenicama a iz čijih iskaza proizlazi da je tužitelj u posljednjem mirnom posjedu predmetne kuće u kojoj boravi kada dođe u RH i da su u toj kući njegove stvari a što u svom iskazu potvrđuje i 2. tuženik dok 1. tuženik iako nije saslušan u svom odgovoru na tužbu ne osporava da je postupao predmetnog dana na način da je promijenio brave, ali smatra da je za to imao pravni osnov (pravomoćnu sudsku odluku) a kasnije je vratio ključeve što potvrđuju i tužitelj i svjedok LE u svom iskazu a 2. tuženik u svom odgovoru na tužbu ne osporava navode iz tužbe.
10. Stoga je pravilan pravni zaključak prvostupanjskog suda da su ovdje tuženici počinili čin smetanja posjeda na način da su promijenili bravu na ulaznim vratima kuće u kojoj je tužitelj imao posljednji mirni posjed pa je stoga tužiteljev zahtjev za pružanjem posjedovne zaštite sudskim putem osnovan u smislu odredbe čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. - dalje: ZV-a).
11. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
12. Prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a je propisano, tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed a prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dok sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
13. Prema tome pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, a što jasno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, da su ovdje tuženici nasilno ušli i promijenili bravu na ulaznim vratima kuće i to dana 11. rujna 2022. a koja je bila u posljednjem mirnom posjedu ovdje tužitelja i na taj način su počinili samovlasan čin smetanja posjeda stoga žalbeni navodi 1. tuženika nisu odlučni za ovaj postupak jer ovdje se štiti posljednje stanje posjeda neovisno od prava na posjeda pri tome valja naglasiti da 1. tuženik se pogrešno poziva na sudsku odluku temeljem koje je smatrao da ima pravo promijeniti bravu jer je sa zahtjevom za donošenjem privremene mjere radi osiguranja tražbine predajom ključeva pravomoćno odbijen u tom parničnom postupku.
14. Žalbeni prigovor 1. tuženika, da nije došao na saslušanje zbog bolesti a da je njegov iskaz važan za rješenje ovog spora te da ima liječničku dokumentaciju da nije mogao pristupiti na ročište, su paušalni jer 1. tuženik nije zatražio odgodu rasprave osobno radi saslušanja zbog bolesti niti je o tome obavijestio sud.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a odbiti žalbu 1. tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku a kako je to odlučeno u ovoj drugostupanjskoj odluci.
U Zagrebu 16. lipnja 2025.
Sudac:
Ines Kovačević
