REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U TROGIRU

Ovr-1548/2025-2

Obala bana Berislavića 1

21 220 TROGIR

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga više sudske savjetnice - specijalistice Mirande Marušić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A1 Hrvatska d.o.o., Zagreb, Vrtni put 1, OIB: 29524210204, zastupanog po punomoćnici Ermini Abdić Klisović, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika MJ iz [adresa].Česlava Novaka 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe radi naplate troškova postupka, 13.lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditelju u roku od 8 dana naknadi trošak izvansudske ovrhe u iznosu od 140,63 eura, dok se za više zatraženo, za iznos od 62,50 eura, zahtjev ovrhovoditelja odbija.

Obrazloženje

1.Ovrhovoditelj je dne 10.lipnja 2025. ovom sudu podnio zahtjev za naknadu troškova postupka jer ovršenik nije postupio po pravomoćnom i ovršnom rješenju rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovog suda broj Ovrv-3703/2025 ( javnobilježnički broj UPP/OS-Ovrv-124/2025). Ovrhovoditelj da je temeljem navedene ovršne isprave Financijskoj agenciji, sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, podnio Zahtjev za naplatu pa traži da mu ovršenik naknadi daljnje nastale troškove koji su mu nastali tijekom provedbe izvansudske ovrhu u iznosu od 203,13 eura.

2. Zahtjev ovrhovoditelja je djelomično osnovan.

3. Neupitno je da je postupak izvansudske ovrhe ovrha pa ovrhovoditelju pripadaju troškovi nastali u tom postupku.Iz spisa tj. dokumentacije koja je priložena u spis od strane ovrhovoditelja proizlazi da je ovrhovoditelj zahtjev za naplatu FINI podnio putem izabranog punomoćnika - odvjetnika.

4. Sud je s obzirom na vrijednost predmeta spora, a na temelju odredbe čl. 14. st. 4. ("Narodne novine broj " broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ) i na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23; dalje Tarifa) ovrhovoditelju priznao sljedeće troškove: za dostavu ovršne isprave FINI 37,5 bodova, temeljem Tbr. 11. toč. 6.Tarife i za sastav predmetnog zahtjeva za naknadom troška 18,75 bodova ( tbr.11.toč.10 Tarife), ukupno 56,25 bodova što pomnoženo s 2 eura, koliko iznosi vrijednost jednog boda, i uvećano za zatraženi PDV od 25 % ukupno iznosi 140,63 eura koji iznos je naloženo ovim rješenjem ovršeniku da naknadi ovrhovoditelju.

5. Ovrhovoditelju nisu priznati kao osnovani i potrebni troškovi zatraženi s osnova pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave u iznosu od 62,50 eura jer je u konkretnom slučaju ovršna isprava rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojeg je donio javni bilježnik u ovršnom postupku pokrenutog nakon 28. studenog 2020., a prema odredbama čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a javni bilježnik je dužan, i bez zahtjeva ovrhovoditelja, staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio te rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti dostaviti ovrhovoditelju.

5.1. Naime, u smislu odredbe čl. 14. st. 4. OZ-a, a i odredbe čl. 155. st. 1. ZPP- a, sud će na teret protivne stranke dosuditi samo naknadu onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka, a s obzirom na to da u smislu gore spomenutih odredbi čl. 283. OZ-a, nakon stupanja na snagu novele Ovršnog zakona iz 2020. godine („NN“ 131/20), postoji obveza javnog bilježnika da bez zahtjeva ovrhovoditelja stavi potvrdu ovršnosti i pravomoćnosti te primjerak takvog rješenja dostavi ovrhovoditelju, ovaj sud smatra da se isti troškovi ne mogu priznati ovrhovoditelju na teret protivne stranke kao potrebni za vođenje ovog postupka.

5.2. U prilog ovakvom tumačenju odredbi čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a ide činjenica da je javni bilježnik, prije stupanja na snagu novela Ovršnog zakona iz 2020. godine, bio u obvezi potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi staviti tek po zahtjevu ovrhovoditelja, kao i činjenica da je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona s konačnim prijedlogom zakona kao obrazloženje razloga donošenja odredbe članka 16. novele Ovršnog zakona iz 2020. kojim je izmijenjen članak 283. dotadašnjeg OZ-a navedeno sljedeće: „Predmetnom odredbom se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdaje javni bilježnik kada se za to steknu zakonski uvjeti a ne kao dosad na prijedlog ovrhovoditelja. Navedenim rješenjem trošak provedbe ovrhe se pojeftinjuje i pojednostavljuje, jer se iz poslovnog procesa ovrhe miče jedan korak.“

5.2.1. Slijedom ovoga, jasno je da je ratio legis bio smanjivanje troškova ovršnog postupka pa bi priznavanjem troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i nakon izmjena odredbi čl. 283. st. 1. i 4. OZ-a ratio legis, bio neostvaren.

5.3. Dakle, a u skladu s naprijed navedenim, naglašava se da zahtjev za naknadu ovog troška nije odbijen odnosno neprihvaćen iz razloga što ovrhovoditelj nije dokazao da je podneskom doista zatražio izdavanje i dostavu potvrde pravomoćnosti i ovršnosti već zbog toga što bi, i u slučaju da je ovrhovoditelj takav podnesak i podnio, takav trošak bio suvišan odnosno nepotreban jer je obveza javnog bilježnika, da u slučaju kada nije izjavljen prigovor protiv rješenja, da bez zahtjeva ovrhovoditelja izda potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti te rješenje o ovrsi s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti dostavi ovrhovoditelju.

6. Za kazati je kako pravno stajalište ovog suda po pitanju pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti nije u suprotnosti s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda zauzetog u revizijskoj odluci Rev -74/2023 na koju se i ovrhovoditelj poziva u svom zahtjevu za naknadu troška.

6.1. Naime, Vrhovni sud RH u predmetnoj odluci odlučuje samo o troškovima u postupku izravne naplate, ali ne i o troškovima u postupku izvansudske ovrhe, a koje postupke je potrebno razlikovati. Izvansudska ovrha kod Financijske agencije u smislu čl. 284. st. 1. OZ-a pokreće se na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, o čemu se radi u konkretnom slučaju, dok se izravna naplata pokreće na temelju ostalih sudskih odluka i ovršnih isprava pobrojanih u čl. 209. OZ- a. Stoga, kad se ima u vidu da se temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne pokreće izravna naplata već izvansudska ovrha, pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u potpunosti je logično i utemeljeno. Svako drugačije tumačenje tj. izjednačavanje izvansudske ovrhe i izravne naplate, koje bi za posljedicu imalo primjenu pravnog shvaćanja Vrhovnog suda i na izvansudsku ovrhu, bilo bi u suprotnosti s ciljem kojeg se htjelo postići izmjenama OZ- a 2020. godine.

7. Slijedom svega navedenoga, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Trogiru 13.lipnja 2025.

Sudac

Denis Dučić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana računajući od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

DNA:

- u spis

- ovrhovoditelju po punomoćniku

- ovršeniku uz zahtjev ovrhovoditelja od 10.lipnja 2025.