Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: P-1/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Ane Grbavac i Nediljke Radić kao članica vijeća u pravnoj stvari tužitelja KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnicima Draganu Mijoču i Andrei Bakić, odvjetnicima u Splitu protiv tuženika Radničkog vijeća Centra za pružanje usluga u zajednici Split, OIB:553056464, iz Splita Hercegovačka 65, radi poništavanja izbora kandidata za radničko vijeće, nakon održane glavne i javne rasprave dana 11. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Andree Bakić odvjetnice u Splitu i predstavnika tuženika ŽR, **.**.2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Poništavaju se kao nezakoniti izbori za Radničko vijeće od Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održani dana 25.02.2025. godine, objavljeni dana 05.03.2025. godine.
2. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 (petnaest) dana naknadi tužitelju troškove ovog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."
Obrazloženje
1. Tužbom zaprimljenom 5. lipnja 2025. godine tužitelj je ustao zahtjevom naspram tuženika radi poništenja izbora za radničko vijeće održanih 25. veljače 2025., a objavljenih 5. ožujka 2025.
2. U tužbi se ističe kako su izbori nezakoniti:
- jer je suprotno od odredbe 142. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023 – u daljnjem tekstu ZR) biran samo jedan predstavnik u radničko vijeće, a trebala su biti birana tri predstavnika,
- jer se u zapisniku o konačnim rezultatima izbora pogrešno poziva na odredbu članka 146. ZR-a,
- jer se nigdje ne navodi na koje se vrijeme bira radničko vijeće.
3. Naknadno je dodatno tužitelj istaknuo i kako zapisnik o konačnim rezultatima izbora nije objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca.
4. Tuženik se u odnosu na tužbu usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, te je posebno naveo kako je tužitelj sudjelovao u organizaciji izbora za radničko vijeće, kada je određeno da će se radničko vijeće birati po jednom predstavniku.
5. U provedenom postupku ovaj sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja, te je izveo dokaz pregledom: Zapisnika o konačnim rezultatima izbora od 05.03.2025., Zapisnika sa sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 25. veljače 2025.g., Zapisnika o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 25.02.2025., Očitovanja tajnice Centra Split LR od 6. lipnja 2025. Zapisnika sa 1. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split održane 06. veljače 2025.g. Zapisnika sa 2. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 14.veljače 2025.g., Liste kandidata za članove radničkog vijeća od 10.2.2025., Zapisnika sa 4. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 26. veljače 2025.g., Zapisnika sa 4. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 05. ožujka 2025.g.,
6. Tužba je pravovremena.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan
8. Odredbom članka 162. stavak 1. ZR-a, propisano je da radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće mogu, u roku od 90 dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovog zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
9. Ovaj sud je pregledavši zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 5. ožujka 2025. utvrdio da je isti i objavljen, a tužitelj je podnio tužbu unutar roka od 90 dana, 5. lipnja 2025. godine., a što znači da je tužitelj pravovremeno podnio tužbu.
10. Pregledom Zapisnika sa 1. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 06. veljače 2025.g., ovaj sud je utvrdio kako je Izborni odbor imenovan od ranijeg radničkog vijeća u svrhu provođenja redovnih izbora za radničko vijeće, te je postupao u skladu s odredbama 5. i 6. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća ("Narodne novine" broj 3/16, 53/17 i 138/20 – u daljnjem tekstu Pravilnik). Tako je Izborni odbor s obzirom da poslodavac redovito (rad na neodređeno vrijeme) zapošljava 69 radnika utvrdio da će radničko vijeće kao i do tada imati jednog predstavnika.
11. Pregledom Zapisnika sa 2. sjednice Izbornog odbora za provođenje izbora za radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, održane 14. veljače 2025.g., ovaj sud je utvrdio kako Izborni odbor konstatira da svi zaposlenici jesu na popisu birača osim ravnateljice tako da popis birača sadržava 80 zaposlenika.
12. Pregledom Zapisnika o konačnim rezultatima izbora ovaj sud je utvrdio kako je isti podudaran sa Zapisnikom o prethodnim rezultatima izbora te je tako ustanovljeno kako je:
- glasovanje održano 25. veljače 2025. i trajalo je od 7 do 19 sati,
- bilo 73 važeća glasačka listića, 2 nevažeća glasačka listića i 5 neupotrijebljenih listića,
- ŽR dobio 50 glasova; a KR (tužitelj u ovom postupku) 23 glasa,
- na temelju odredbe članka 146 ZR-a u radničko vijeće izabran ŽR.
13. Odredba članka 162 ZR-a jasno propisuje tko je aktivno legitimiran tražiti poništenje izbora, te tako i radničko vijeće koje nema pravnu osobnost može biti tužitelj u postupku te mu sud i priznaje svojstvo stranke u postupku ("ius standi in iudicio").
14. Naravno da primjenom analogije radničko vijeće može biti i tuženik u postupku no da bi zaista radničko vijeće bilo pasivno legitimirano isto je trebalo i počiniti povrede izbornog procesa. Naime na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 2. prosinca 2005. godine (Su IV 293/2006) zauzeto je pravno shvaćanje po kojem pasivno legitimiran u postupku radi poništenja izbora za članove radničkog vijeća može biti svatko tko krši izborno pravo.
15. Povodom ovog pravnog shvaćanja koje je obvezujuće kako sukladno tada važećem Zakonu o sudovima („Narodne novine“ broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09, 116/10, 27/11 i 130/11), tako i sukladno sada važećim Zakonom o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) mnogobrojnim odlukama se Vrhovni sud Republike Hrvatske izjasnio kako u situaciji kada se tvrdi da je Izborni odbor počinio nepravilnosti u postupku izbora da je upravo Izborni odbor pasivno legitimiran te da istom treba priznati svojstvo stranke u postupku.
16. Iako je Izborni odbor taj koji je bio zadužen za ustanoviti koji je broj predstavnika u radničkom vijeću, koja se odredba navodi u zapisniku o konačnim rezultatima izbora i gdje sve točno treba objaviti zapisnik ipak zbog specifičnosti tužbe ovaj sud smatra kako je tuženik pasivno legitimiran u sporu jer se u ovaj konkretni slučaj svodi na tumačenje odredbe članka 142 ZR-a.
17. Naime, kako je to već i ranije navedeno odredbom članka 162. stavak 1. ZR-a propisan je prekluzivni rok od 90 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.
18. Ujedno je citiranom odredbom propisano da između ostalih i kandidat (konkretno tužitelj) može od nadležnog suda zatražiti da u slučaju teške povrede obveze iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
19. Kako je tužitelj poštivao rok, to eventualni tuženikov propust objave rezultata na svim oglasnim mjestima nije mogao utjecati na rezultate izbora. Tužitelj je učinio nespornim na ročištu održanom 11. lipnja 2025. kako su svi radnici uredno bili obaviješteni o izborima, a to potvrđuje i činjenica kako je od 80 birača glasovalo 75 (od toga 73 važeća glasa), time da je razlika između kandidata čak 17 glasova pa je jasno kako eventualno ne objavljivanje zapisnika o konačnim rezultatima izbora nije moglo utjecati na rezultate izbora, pa je zato ovaj sud i odbio izvesti dokaz na okolnost objave zapisnika, uz saslušanje svjedoka na ovu okolnost, na svim oglasnim mjestima kao suvišan.
20. Pogrešno pozivanje u Zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće na od odredbu članka 146. ZR-a umjesto na odredbu članka 147 ZR-a isto ne predstavlja povredu koja je mogla utjecati na rezultat izbora.
21. Propust navođenja roka na koji je izabrano radničko vijeće nije pravno odlučujući jer se radničko vijeće po sili zakona u smislu odredbe članka 144 stavak 1. ZR-a bira na izborno razdoblje od četiri godine od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora, pa ne navođenje ovog roka u zapisniku nema utjecaja.
22. Dakle kako je to ranije već navedeno uzimajući u obzir kako pregledane isprave tako i činjenični opis tužbe jasno proizlazi kako tuženik nije počinio nikakvu nepravilnost u postupku izbora koja je mogla utjecat na rezultate izbora osim tumačenja odredbe članka 142 ZR-a.
23. Odredbom članka 142. ZR-a propisano je:
(1) Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to:
1) do sedamdeset pet radnika, jedan predstavnik
2) od sedamdeset šest do dvjesto pedeset radnika, tri predstavnika 3) od dvjesto pedeset jedan do petsto radnika, pet predstavnika 4) od petsto jedan do sedamsto pedeset radnika, sedam predstavnika 5) od sedamsto pedeset jedan do tisuću radnika, devet predstavnika. (2) Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika povećava se broj članova radničkog vijeća za dva.
(3) Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).
24. Između stranaka nije sporno kako poslodavac ima zaposlenih 80 radnika s pravom glasa od čega je 69 radnika zaposleno na neodređeno vrijeme, a 11 radnika na određeno vrijeme. Pored radnika koji imaju pravo glasa je zaposlena i ravnateljica koja nema biračko pravo u smislu odredbe članka 145 stavak 2. ZR-a.
25. Odredbom članka 12 ZR-a propisan je rad na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, dok su odredbom članka 13 ZR-a propisani uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.
26. Iz zakonskih odredaba nedvojbeno proizlazi kako radnici koji su zaposleni na određeno vrijeme ne smiju biti zakinuti za radnička prava.
27. Jedno od radničkih prava je svakako pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s radničkim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim ZR-om.
28. Međutim ovom sud se kao krucijalno pitanje nameće pitanje je li u temeljnom radničkom pravu sudjelovati u odlučivanju inkorporirano i pravo na broj predstavnika u radničkom vijeću.
29. Tako na primjer i nadležni ministar donoseći Pravilnik je u Obrazac broj 3 za prikupljanje potpisa podrške skupine radnika kao predlagatelja naznačio stavku da na dan sastavljanja popisa poslodavac redovito (na neodređeno vrijeme ) zapošljava određeni broj radnika, jer skupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca ima pravo predložiti svoga kandidata (kandidacijske liste) za radničko vijeće. Stoga po mišljenju nadležnog ministra izraženog u citiranom Pravilniku (koje mišljenje ni na koji način ne obvezuje ovaj sud ) za potporu skupine birača se gleda 20 posto od radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme, a ne 20 posto od svih radnika.
30. Ovaj sud dovodeći odredbu članka 142 ZR-a u svezu odredaba članaka 12 i 13 ZR-a ciljnim tumačenjem razmatra broj predstavnika u radničkom vijeću. Tako je očito zakonodavac procijenio da će radnici biti više uključeni u proces suodlučivanja ako im se kod poslodavaca koji zapošljavaju veći broj radnika razmjerno poveća broj predstavnika u radničkom vijeću. S obzirom da članovi radničkog vijeća imaju povlastice pri uvjetima za rad propisanim odredbom članka 156 ZR-a jasno je i da se očekuje rad – angažman u djelovanju radničkog vijeća.
31. Jasno je da radnici na određeno vrijeme uživaju dobrobiti koje im može osigurati radničko vijeće pa tako baš na primjer po odredbi članka 149 stavak 1 točka 5. ZR-a Poslodavac dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, na daljinu, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika), strukturi zaposlenosti po spolu te o razvoju i politici zapošljavanja, a ujedno nema dvojbe i kako se mjere zaštite na radu i zaštite zdravlja u kojem ulogu ima radničko vijeće tiču svih radnika neovisno o statusu.
32. Ipak, po pravnom shvaćanju ovog suda, kako je to navedeno odredbu članka 142 ZR-a ne može se odvojiti od odredaba članka 12 i 13 ZR-a. Rad na određeno vrijeme nije zakonski pravilo, već iznimka, te bi fluktuacija radnika na određeno vrijeme morala postojati. Zatim se postavlja pitanje što u situaciji da se broj radnika kroz četverogodišnje razdoblje stalno mijenja zbog radnika koji su zaposleni na određeno vrijeme. Također je moguće da se zaključuju ugovori na određeno vrijeme za sezonske poslove u smislu odredbe članka 16 ZR-a, a što bi značilo da praktično poslodavac već unaprijed očekuje da će u određenom vremenu u godini zapošljavati više odnosno manje radnika.
33. Zaključno ovaj sud smatra kako nije nerazumno tumačenje Izbornog odbora da radničko vijeće Centra za pružanje usluga u zajednici Split, nastavi (po redovnim izborima) imati i dalje jednog predstavnika.
34. Nadalje ovaj sud primjećuje kako za razliku od klasičnih izbornih zakona ZR ne predviđa nedostatnost lista s jedne strane, a s druge strane ZR izrijekom propisuje da broj članova radničkog vijeća mora biti neparan. Stoga izbor jednog predstavnika u radničko vijeće nije sam po sebi nezakonit.
35. Kako su izbori za radničko vijeće provedeni valjano, jer je svim radnicima omogućeno ostvarenje biračkog prava, kako su povrede na koje ukazuje tužitelj beznačajne, a nisu zasigurno zbog razlike u broju ostvarenih glasova mogle utjecati na rezultate izbora, te kako je ovaj sud zaključio da izbor jednog predstavnika u radničko vijeće nije protupravan, time da se uvijek može ako se ostvare pretpostavke tražiti raspuštanje radničkog vijeća, to je ovaj sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
36. S obzirom da je odbijen tužbeni zahtjev, a tuženik nije zatražio naknadu troška to u smislu odredbe članka 154 stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje ZPP) istom nije ni dosuđen.
U Splitu, 17. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Miho Mratović
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude. Žalba se izjavljuje Vrhovnom sudu Republike Hrvatske putem ovog suda u tri primjerka.
