Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-884/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku Vedranu Pajiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženog ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Radojici Vučkoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu odvjetnik Radojica Vučković i odvjetnik Marko Cerovac u Osijeku, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-1134/2023-12 od 24. siječnja 2025., dana 13. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-1134/2023-12 od 24. siječnja 2025. pod točkom I, II i IV izreke.

II Odbijaju se stranke sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Odbacuje se u cijelosti tužba tužiteljice ŠM zaprimljena kod ovog suda 11. kolovoza 2023., kao nedopuštena.

II. Nalaže se tužiteljici ŠM da tuženom ZM isplati iznos od 750,00 EUR (sedamstopedeseteura), u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Djelomično se odbija zahtjev tuženika za naknadnom parničnog troška u iznosu od 750,00 EUR (sedamstopedeseteura), kao neosnovan.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužiteljice za naknadnom parničnog troška u iznosu od 734,96 EUR (sedamstotridesetčetirieuraidevedesetšestcenti), kao neosnovan."

2. Protiv ovog rješenja pod točkom I, II i IV izreke žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine, uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

2.1. U odgovoru na žalbu tuženik osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka. Pobijano rješenje u svemu je sačinjeno sukladno čl. 338. st. 4. ZPP pa nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

5. Prvostupanjski sud u bitnom navodi sljedeće:

"U ovom postupku utvrđeno je sljedeće da je tuženik pokrenuo ovršni postupak prvotno protiv BM. Da je, nakon pokretanja ovršnog postupka, isti otuđio nekretninu, a na način da je istu prodao tužiteljici. Da je tužiteljica, a nakon što je predmetno rješenje o ovrsi potvrđeno podnijela prigovor kao treća osoba. Da je Općinski sud u Osijeku (sukladno uputi Županijskog suda u Vukovaru) donio rješenje broj Ovr-541/2020-24 od 24. studenog 2021., a kojim dopušta subjektivnu preinaku i utvrđuje kako umjesto ovršenika BM kao novi ovršenik stupa tužiteljica. Navedeno rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj Gž Ovr-317/2022-2 od 19. siječnja 2023. Da je nakon što je ista stupila na mjesto ovršenika u predmetnom ovršnom postupku ovršni sud je istu uputio u parnicu, a radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, sukladno nalogu II. stupanjskog suda i članku 52. i 55. OZ-a.

Sud je iz ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja utvrdio da je ovršenik upućen u parnicu, a radi odlučivanja o prigovoru koji je ranije podnio kao treća osoba. Kako se u ovršnom postupku iz kojega je tužiteljica upućena u parnicu dogodilo to da treća osoba je pravomoćno postala ovršenica, pa valja stoga istaknuti kako se u procesnom smislu dogodilo sjedinjenje treće osobe i ovršenika. Treća osoba koja smatra da glede predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Međutim taj prigovor ne može podnijeti ovršenik (tako u svojoj odluci i Visoki trgovački sud broj Pž-1305/08 od 20. kolovoza 2008., te Pž-341/06 od 20. veljače 2006.).

Kako je slijedom navedenog ovaj sud utvrdio da je ovršenik upućen u ovu parnicu kao treća osoba, a sukladno stavu Visokog trgovačkog suda s kojim stavom se slaže i ovaj sud da prigovor glede predmeta ovrhe ne može podnijeti ovršenik, već samo treća osoba, valjalo je iz tog razloga i predmetnu tužbu ovršenika odbaciti, kao nedopuštenu. Naime, ovršenik je tužbu podnio nakon što je Županijski sud u Vukovaru pravomoćno odlučio o subjektivnoj preinaci, budući je i tek nakon odluke o subjektivnoj preinaci ovršni sud uputio ovršenika na pokretanje ove parnice."

6. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

7. Iz stanja ovršnog spisa proizlazi da je ovrhovoditelj ZM podnio protiv ovršenika BM prijedlog za ovrhu, da je rješenjem od 11. rujna 2020. odbijen prijedlog ovrhovoditelja za provedbu ovrhe na nekretninama kao neosnovan, da u povodu žalbe ovrhovoditelja Županijski sud u Vukovaru svojim rješenjem od 29. rujna 2020. ukinuo je pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratio istom sudu na ponovno odlučivanje, a nakon čega je prvostupanjski sud dana 5. ožujka 2021. donio novo rješenje o ovrsi te Zaključkom od istog dana odredio zabilježbu rješenja o ovrsi na nekretninama ovršenika.

8. U povodu žalbe ovršenika Županijski sud u Vukovaru svojim rješenjem od 26. svibnja 2021. odbio je kao neosnovanu žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenje o ovrsi upućujući prvostupanjski sud da, a obzirom da je ŠM na nekretninama upisana kao vlasnica, da će prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 84. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje OZ) odlučiti o nastavku postupka protiv novog vlasnika nekretnine.

9. U vezi takve upute, ŠM je (list 102 ovršnog spisa) stavila prigovor treće osobe, a u povodu prijedloga ovrhovoditelja da se dopusti subjektivna preinaka tužbe u odnosu na osobu ovršenika, prvostupanjski sud je svojim rješenjem od 24. studenog 2021. dopustio te utvrdio subjektivnu preinaku ovršnog prijedloga na način da umjesto ovršenika BM je novi ovršenik ŠM te je nastavio postupak.

10. Protiv tog rješenja žalbu je podnio samo ovršenik, a ne i ŠM te je Županijski sud u Vukovaru svojim rješenjem od 19. siječnja 2023. potvrdio prvostupanjsko rješenje navodeći da, a kako je ŠM prije donošenja pobijanog rješenja podnijela prigovor treće osobe da ju je sud dužan uputiti u parnicu u skladu s njezinim prijedlogom, a što je prvostupanjski sud i učinio svojim rješenjem od 2. kolovoza 2023. podnošenjem ove tužbe radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe.

11. Načelno treba reći da odredba čl. 84. OZ odnosi se na stjecanje vlasništva nekretnine, a koje vlasništvo je stečeno nakon zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi, odnosno nakon što je ovrhovoditelj stekao pravo da svoju tražbinu namiri iz te nekretnine, te načelno govoreći, u konkretnoj situaciji kada je prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama nove vlasnice zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda prije nego što je u zemljišnoj knjizi bila upisana zabilježba ovrhe tada ne bi bilo mjesta primjeni odredbe čl. 84. st. 5. OZ.

12. Međutim, u konkretnoj situaciji, a ovaj sud ne može preispitivati pravilnost i zakonitost pravomoćnih sudskih odluka, kada je pravomoćnim rješenjem od 24. studenoga 2021. dopuštena subjektivna preinaka ovršnog prijedloga na način da kao novi ovršenik je ŠM (protiv tog rješenja ŠM nije podnijela žalbu), nije odlučno to kada je ŠM kao treća osoba podnijela prigovor, nego je odlučno što prvostupanjski sud a nakon što je postalo pravomoćno rješenje o subjektivnoj preinaci kojom je kao ovršenik označena ŠM, prvostupanjski sud je više nije mogao svojim kasnijim rješenjem od 2. kolovoza 2023. upućivati u parnicu kao treću osobu jer je već u tom trenutku došlo do, a u procesnom smislu, do sjedinjenja ŠM kao treće osobe i ovršenika, a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

13. Kako se posebno ne obrazlaže pobijanje odluke o trošku, onda je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I.).

14. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP (točka II.).

U Zagrebu, 13. lipnja 2025.

Sudac:

Marijan Vugić