Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-237/2023-10

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Anđele Bošković Rajković predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća dr. sc. Sanje Zagrajski i sutkinje Snježane Androš članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Mercedes-benz leasing Hrvatska d.o.o. Zagreb, Kovinska 5, OIB 17080997510, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Emer, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženice UI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača na strani tuženice LI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupa punomoćnica Vedrana Čabrijan, odvjetnica u Rijeci, radi: isplate, odlučujući o žalbi tuženice i umješača na strani tuženice protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj Povrv-15/2021-20 od 19. prosinca 2022., 12. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženice i umješača na strani tuženice se uvažava kao osnovana, presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Povrv-15/2021-20 od 19. prosinca 2022. ukida u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč.I. izreke i odluci o troškovima postupka pod toč. III. izreke i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II. Naređuje se da ponovljeno suđenje provede drugi sudac suda prvog stupnja.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se prvog stupnja u konačnoj odluci kojom završava ovaj spor.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

" I Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Javnog bilježnika Miljenke Katunar Zrinski poslovni broj: Ovrv-95/14 od 13.5.2014. u dijelu kojim se tuženoj UI iz [adresa] nalaže da tužitelju Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o. iz Zagreba, Kovinska 5 isplati iznos od 44.610,50 kn / 5.920,83 € (četrdeset i četiri tisuće šesto deset kuna i pedeset lipa / pet tisuća devetsto deset eur i osamdeset i tri cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos koja teče od 2.6.2022. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, u roku 15 dana.

II Za iznos glavnice od 3.794,02 kn / 503,55 €, zakonske zatezne kamate na iznos glavnice za razdoblje od 5.4.2014. do 1.6.2022. i troškova ovršnog postupka platni nalog se ukida.

III Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 29.626,25 kn / 3.932,08 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, računajući ovu od 19.12.2022. do isplate, sve u roku 15 dana."

2. Presudu suda prvog stupnja žalbom pobijaju tuženika i umješač na strani tuženice u dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke i odluku o troškovima pod toč. III. izreke zbog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13.,89/14., 70/19., 80/22, 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se preinači u smislu žalbenih navoda i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan i troškovi postupka naknade tuženici i umješaču na strani tuženice, s tim da potražuje trošak za sastav žalbe. U žalbi navodi da odluka suda prvog stupnja nije zakonita i da je zakon povrijeđen na štetu tuženice.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke i odluku o troškovima postupka pod toč. III. izreke, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tuženice i umješača na strani tuženice, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuju tuženica i umješač na strani tuženice.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženice za isplatu na temelju utuženog iznosa na temelju vlastite mjenice izdane 21. svibnja 2018.

7. U ovom predmetu sud prvog stupnja donio je međupresudu poslovni broj Povrv- 1612/2015 koja je u povodu žalbe tuženice potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-1716/2016-2 od 29. siječnja 2018. kojom je utvrđeno da je tuženica obvezna isplatiti tužitelja na temelju vjerodostojne isprave – vlastite mjenice izdane 21. svibnja 2018., a odluka o visini tužbenog zahtjeva i troškovima postupka ostavljena je za kasnije.

7.1. U međupresudi je sud prvog stupnja utvrdio da su prednik tužitelja kao davatelj leasinga i Oleal d.o.o. kao najmoprimatelj sklopili 21. svibnja 2008. Ugovor o poslovnom najmu a predmet najma je bilo vozilo Chrysler Grand Voyager 3,3 i da je tuženica sa prednikom tužitelja sklopila ugovor o jamstvu kojim se obvezala kao jamac prema davatelju leasinga da će izvršiti dospjele obveze najmoprimca iz Ugovora o poslovno najmu za koju svrhu je predala tužitelju mjenicu kao instrument osiguranja.

7.2. Drugostupanjski je u presudi kojom je potvrdio međupresudu suda prvog stupnja naveo da je prihvatio utvrđeno činjenično stanje i zaključke suda prvog stupnja u vezi osnovanosti tužbenog zahtjeva jer da je pravilno utvrđeno u tijeku postupka pred sudom prvog stupnja da je potpis tuženice ispred navoda "prihvaćeno" i da je stoga tuženica izdala akceptiranu mjenicu i da se u konkretnom slučaju radi o vlastoručno potpisanoj bjanko akceptiranoj mjenici, a da je tuženica i trasat i trasant i akceptant.

7.3. U odnosu na prigovore tuženice da tužitelj nije obračunskom zavodu podnio na isplatu vlastitu mjenicu koja dospijeva na određeni dan u zakonskom roku, jer je odredbom čl. 37. Zakona o mjenici („Narodne novine“ broj 74/94. i 92/10., u daljnjem tekstu: ZM) propisano da se mjenica koja je plativa na određeni dan mora podnijeti na isplatu na sam dan plaćanja ili u dva sljedeća radna dana, a kako je vlastita mjenica dospjela 4. travnja 2014. da je tužitelj propustio poduzeti strogo propisanu zakonsku radnju, drugostupanjski sud (koji je odlučivao o žalbi na međupresudu) prihvatio je stajalište suda prvog stupnja da je u konkretnom slučaju tuženica trasat, trasant i akceptant.

7.4. Akcept je mjenična radnja kojom neka treća osoba (trasat ili intervenijent) svojim potpisom potvrđuje da prihvaća isplatu mjenične obveze (čl. 27. st. 1. ZM-a). Budući da je tuženica i trasat i akceptant a prema odredbi čl. 52. st. 1. ZM-a protekom rokova za podnošenje mjenice na isplatu imatelj mjenice gubi svoja prava protiv indosanta, protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta.

7.5. Iz mjeničnog očitovanja proizlazi da je tuženica dala ovlaštenje imatelju mjenice da može bianco akceptiranu mjenicu (bez protesta) u svako doba ispuniti po svojoj volji i učiniti dospjelom te tražiti naplatu. Budući da je tužitelj koji je imatelj mjenice istu popunio s datumom 4. travnja 2014. i prijedlog za ovrhu podnio 2. svibnja 2014. (koji dan se smatra danom pokretanja postupka naplate) a po prigovoru tuženice postupak je prešao u parnicu, pa je drugostupanjski sud zaključio da je tužitelj to učinio u zakonskom roku iz čl. 45. i 78. ZM-a te da je sud prvog stupnja prigovor tuženice da tužitelj mjenicu nije podnio na isplatu u roku pravilno ocijenio kao neosnovan.

8. Zaključno je drugostupanjski sud (Županijski sud u Slavonskom Brodu) u povodu žalbe tuženice utvrdio da je sud prvog stupnja pravilnom primjenom materijalnog prava pravilno odlučio o osnovanosti osnove tužbe i sukladno odredbi čl. 330. ZPP-a donio međupresudu i odbio žalbu tuženice kao neosnovanu.

9. U ponovljenom postupku nakon što je presuda suda prvog stupnja ukinuta sud prvog stupnja morao je raspraviti visinu tužbenog zahtjeva jer je već pravomoćno odlučeno (međupresudom) o osnovanosti pravne osnove tužbe.

10. Sud prvog stupnja na temelju provedenih dokaza utvrdio je da potraživanje tužitelja iznosi 5.920,83 EUR sa zateznom kamatom od 2. lipnja 2022. do isplate (toč. I. presude suda prvog stupnja) kao i da neosnovano tužitelj potražuje iznos od 503,55 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom (toč. II. izreke) s tim da tužitelj ne osporava odbijajući dio pod toč. II. izreke, a tuženica i umješač na strani tuženice osporavaju dosuđujući dio pod toč. I. izreke i odluku o troškovima postupka (toč. III. izreke).

11. U odnosu na prigovor ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o poslovnom najmu i Općih uvjeta tužitelja sud prvog stupnja taj prigovor odbija uz obrazloženje da nije utvrdio da bi pojedine odredbe bile ništetne pozivom na odredbe čl. 270. st. 1. i čl. 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01., u daljnjem tekstu: ZOO).

11. 1. Osnovano žalitelji ukazuju da sud prvog stupnja nije uopće raspravio prigovor tuženice i umješača na strani tuženice o ništetnosti odredbi Općih uvjeta poslovanja tužitelja iako su u podnesku od 13. siječnja 2022. detaljno obrazložili koje odredbe i iz kojih razloga su ništetne i tvrde da na temelju tih ništetnih odredbi tužitelj neosnovano potražuje od tuženice utuženi iznos.

12. U toč. 21. obrazloženja sud prvog stupnja navodi da "ne nalazi ništetnost na temelju gore navedenih odredbi ZOO i stoga o istom zahtjevu nije niti odlučivao".

12.1. Dakle, sud prvog stupnja istovremeno navodi da o prigovoru ništetnosti nije odlučivao a potom, da je utvrdio da odredbe za koje su tuženica i umješač na strani tuženice obrazloženo prigovorili da su ništetne, da nisu ništetne, pa je u tom dijelu odluka suda prvog stupnja kontradiktorna, nejasna i nerazumljiva.

12.2. Odredbe za koje tuženica i umješač na strani tuženice tvrde da su ništetne sud prvog stupnja je dužan raspraviti istaknuti prigovor ništetnosti i za svaku odredbu dati suvislo i valjano obrazloženje zašto je pojedina odredba ništetna odnosno zašto nije ništetna. Pravo na obrazloženu odluku jedno je od aspekata prava na pošteno suđenje koje jamči čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine”, Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., u daljnjem tekstu: Konvencija) a kada sud odluku ne obrazloži u skladu sa ovim zajamčenim pravom čini povredu navedenog članka Konvencije.

13. Nadalje, sud prvog stupnja poziva se na Nalaz i mišljenje vještaka u kojem je navedeno da je tuženica priznala ugovorne obveze u odnosu na najamninu za dospjele neplaćene rate, jednokratni trošak i jednokratnu naknadu radi štete koja je nastala zbog prijevremenog raskida ugovora, a da je nejasno kada i u kojem je obliku tuženica priznala dugovanje po navedenim osnovama.

14. Glede provedenog vještačenja niti sud prvog stupnja niti vještak nisu postupili prema uputi suda drugog stupnja iz ukidbene odluke a time je sud prvog stupnja postupio protivno odredbi čl. 377. st. 2. ZPP-a i to na štetu tuženice.

15. Sud drugog stupnja je u žalbenom postupku tražio da sud prvog stupnja provede određene dokaze da bi se utvrdilo je li mjenica ispravno popunjena odnosno je li iznos koji je tužitelj naveo u mjenici kao mjeničnu obvezu tuženice na dan popunjavanja mjenice tražbina glavnog dužnika iz osnovnog ugovora kao i da se utvrdi na što se odnose pojedine stavke koje čine mjenični dug.

16. Budući da sud prvog stupnja nije postupio prema uputi iz ukidbene odluke i uputa u tijeku žalbenog postupka, a nedostaci se ne mogu otkloniti provođenjem rasprave pred sudom drugog stupnja, a koja rasprava bi, da se i provede uzrokovala dodatne značajne troškove za obje stranke, presuda suda prvog stupnja je ukinuta u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke i predmet će biti vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

17. U ovom predmetu presuda suda prvog stupnja je već bila ukinuta, a u čl. 366. a ZPP-a propisana je zabrana ukidanja presude dva puta. No, ovaj sud kao sud drugog stupnja nije imao drugih procesnih ovlasti nego presudu suda prvog stupnja ukinuti po drugi put.

17.1. Naime, zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i Konvencije koje je sud prvog stupnja učinio može se primijeniti samo čl. 369. st. 1. ZPP-a te presudu suda prvog stupnja ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Drugih procesnih ovlasti kojima bi ovaj sud sanirao povredu procesnih pravila sukladno ZPP-u nema. U takvim okolnostima, ovaj sud ne bi mogao primjenom čl. 373. b st. 6. ZPP-a niti potvrditi niti preinačiti presudu suda prvog stupnja. Kada bi ovaj sud bio apsolutno onemogućen u tome da još jednom ukine presudu suda prvog stupnja, došlo bi do povrede tuženikovog prava na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ((„Narodne novine” broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 5/14., u daljnjem tekstu: Ustav RH) kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom i čl. 6. Konvencije koja je kao međunarodni ugovor po svojoj pravnoj snazi iznad zakona i ima prednost u primjeni u odnosu na ZPP-a. Pravo pošteno suđenje skup je postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupka i ima tako važno mjesto u demokratskom društvu da ne može biti nikakvog opravdanja za restriktivno tumačenje tih jamstava (v. US RH broj U-III-3538/2017 od 18. travnja 2019., www. usud. hr). Dakle, pravo na pošteno suđenje mora uključivati i mogućnost sudova da postupovnim jamstvima (uvijek) provedu pravičan postupak. Pri tome treba imati u vidu da pravo na pošteno suđenje ima više aspekata (pravo na pristup sudu, zabrana arbitrarnog postupanja, pravo na dokaz, pravo na obrazloženu odluku, pravo na pravnu sigurnost i dr.). Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, već i pravo na "rješavanje" spora od strane suda.

18. Naime, kada presuda suda prvog stupnja ne bi ponovo ukinula, došlo bi do nesankcioniranja postupovnih nezakonitosti suda prvog stupnja, odnosno spor ne bi bio riješen sukladno zakonu, a to predstavlja povredu prava na pravnu sigurnost.

19. Osim prava na pošteno suđenje, neukidanjem presude suda prvog stupnja bilo bi povrijeđeno i pravo tuženika na jednakost pred zakonom jer bi u odnosu na sve druge stranke u parničnim postupcima u procesnoj situaciji u kojoj su se našle stranke ovog spora zakon bio drugačije (ispravno) primijenjen.

20. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka pod toč. III. izreke presude suda prvog stupnja, jer će nova odluka o trošku postupka ovisiti o novoj odluci o glavnoj stvari, a u toj novoj odluci o troškovima postupka sud prvog stupnja odlučiti će i o troškovima žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

21. Naređeno je da ponovljeno suđenje provede drugi sudac pojedinac (čl. 371. ZPP- a).

22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja provest će novu glavnu raspravu i raspraviti prigovor ništetnosti pojedinih odredbi Općih uvjeta poslovanja tužitelja, potom utvrditi visinu tužbenog zahtjeva pri čemu će voditi računa da je tužitelj u žalbenom postupku djelomično povukao tužbu a da nije jasno na koje stavke se odnosi iznos za koji je tužba djelomično povučena. S obzirom na prigovore tuženice i umješača na strani tuženice od odlučnog je značaja utvrditi iznos dugovanja glavnog dužnika na dan popunjavanja mjenice i koje stavke čine ukupnu tražbinu. Pitanje prava na naplatu poreza za cestovna vozila za koji porez nije izdano rješenje, troška dva vještačenja vrijednosti vozila, "troška uslijed" i dr. što žalitelji navode u žalbi treba raspraviti sa strankama i valjano utvrditi visinu dugovanja tuženice, na koje dugovanje nije od utjecaja naplata tužitelja od glavnog dužnika u drugom postupku. Te okolnosti da se naplatio od glavnog dužnika tuženica može isticati u ovršnom postupku ako do njega dođe, jer je međupresudom utvrđeno da tužitelj osnovano potražuje od tuženice naplatu na temelju vjerodostojne isprave – mjenice. osim toga, u vezi utvrđivanja dugovanja glavnog dužnika a time i tuženice kao mjeničnog dužnika sud prvog stupnja primijeniti će odredbe mjerodavnog prava iz Zakona o leasingu koji je važio u vrijeme sklapanja pravnog posla leasinga.

23. U nepobijanom dijelu pod toč. II. izreke presuda suda prvog stupnja ostaje neizmijenjena.

24. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbi čl. 369. st. 1. ZPP- a.

Osijek, 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Anđela Bošković Rajković