Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-116/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa generalni direktor mr.sc. NR, a njega punomoćnica, zaposlenica PR, dipl.iur, protiv protivnika osiguranja NM d.d. [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa direktor ER, a njega punomoćnik Krešimir Raspudić, odvjetnik u Viškovu, Viškovo 26, radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr- 501/2021 od 29. siječnja 2025., 12. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba protivnika osiguranja NM i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-501/2021 od 29. siječnja 2025., osim u dijelu u kojem je žalba izjavljena iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona.

II Vraća se predmet Općinskom sudu u Rijeci da sa žalbom protivnika osiguranja NM u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog u čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona postupi u skladu s odredbom čl. 52. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja riješeno je:

"I Na osnovi izvršnih i konačnih rješenja predlagatelja osiguranja, KLASA: UP/l- 325-08/11-07/0000404, URBROJ: 374-3303-2-11-1 od 9.2.2011., KLASA: UP/i-325- 08/11-07/0000406, URBROJ: 374-3303-2-11- 1 od 9.2.2011., KLASA: UP/l-325- 08/13-07/0044137, URBROJ: 374-3303-2-14-3 od 6.2.2014. te KLASA: UP/l-325- 08/20-04/0000439, URBROJ: 374-23-3-20-1 od 17.3.2020., radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 70.676,68 kn, a koji se sastoji od glavnice u iznosu od 56.408,66 kn i zakonske zatezne kamate na dan 30.6.2020. godine u iznosu od 14.268,02 kn, određuje se uknjižba založnog prava za korist predlagatelja osiguranja ABC, ... za ... ..., [adresa], [osobni identifikacijski broj], na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja upisanih kod Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, u z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o. 320013 Oprič, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi 3 zgrade i dvorište, ukupne površine 1.104 m[2] te nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi ...", 3 gospodarske zgrade, dvorište, hotel, ukupne površine 1.752 m[2]

uz zabilježbu ovršivosti tražbine za korist

ABC, ... za ... ..., [adresa], [osobni identifikacijski broj].

Nalaže se Zemljišnoknjižnim odjelima Općinskog suda u Rijeci izvršiti uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršivosti tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (čl. 297. st. 2. OZ-a).

Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla."

2. Protiv navedenog rješenja o osiguranju žalbu je izjavio protivnik osiguranja, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi ističe da prvostupanjsko rješenje nije na zakonu utemeljeno. Prvostupanjski je sud prvenstveno propustio postupiti prema rješenju Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ovr-106/2021 od 19. travnja 2021. kojim je ukinuto prvostupanjsko rješenje posl. broj Ovr-651/2020 i predmet vraćen na ponovni postupak. Sud prvog stupnja u ponovljenom je postupku napravio isti propust i na temelju iste dokumentacije donio identično rješenje koje je već jedanput ukinuto. Protivnik osiguranja vidi nepravilnost pobijanog rješenja u činjenici da je predlagatelj osiguranja svojim prijedlogom pogrešno prikazao činjenično stanje o stanju svoga potraživanja, na način da u vođenju svojih poslovnih knjiga po pitanju uplata od strane protivnika osiguranja nije evidentirao uplate po gore navedenim rješenjima, pa konkretno i u skladu s tim dostavljeni obračun kamata. Stoga sud nije mogao pozorno analizirati dokazni supstrat na kojem temelji visinu, ali i osnov potraživanja, pa navodi predlagatelja nisu podvrgnuti analizi ni pravnoj kritici, sukladno odredbama čl. 7., u vezi čl. 4. Zakona o parničnom postupku. Nadalje, protivnik osiguranja nikada nije zaprimio rješenje Klasa: UP/l-325-08/20-04/0000439 od 17. ožujka 2020. na iznos od 26.297,46 kn, tako da isto rješenje ne može biti pravomoćno i izvršno, a predlagatelj nije podnio niti jedan dokaz koji dokazuje suprotno. Po pitanju potraživanja predlagatelja po osnovu rješenja Klasa: UP/l-325-08/11-07/0000404 od 9. veljače 2011., Klasa: UP/I- 325-08/11-07/0000406 od 9. veljače 2011. i Klasa: UP/l-325-08/13-07/0044137 od 6. veljače 2014., ističe da je po prva dva rješenja u cijelosti izmirio potraživanja, što da dokazuje izvacima o stanju i prometu po transakcijskim računima protivnika Istarske kreditne banke Umag d.d., i to na način da je od 4. veljače 2015. do 29. svibnja 2018. po oba rješenja uplaćeno ukupno 40.440,12 kn, a ostatak iznosa pokrivao je dug po rješenju Klasa: UP/l-325-08/13-07/0044137 od 6. veljače 2014., na iznos od 23.556,49 kn. Sam predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu u predmetu pod posl. brojem Ovr- 651/2020 navodi da je ostatak duga prema njegovom izračunu oko 8.220,80 kn, pa se, dakle, ne radi o dugu kojeg potražuje predmetnim rješenjima. Dalje ističe kako iz dostavljenih obračuna kamata nije vidljivo po kojim rješenjima i na koje iznose se odnose, pa stoga iste osporava kao osnov obračuna kamata jer se iz istih ne vidi na temelju čega se odnose pojedini iznosi na koje je obračunavana kamata. Iz navedenog nesporno je da predlagatelj svoj prijedlog temelji na neistinitim podacima u pogledu osnova i visine potraživanja prema protivniku. Uz takav pogrešan obračun glavnice i kamata nesporno je da predlagatelj nije imao zakonski uvjet da primijeni odredbi čl. 295.-298. Ovršnog zakona. Takvim obračunom uplata od strane protivnika osiguranja jasno proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 80.b Ovršnog zakona da bi predlagatelj izvršio eventualnu ovrhu na nekretnini, iako je mogao pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima protivnika, ali očito ima drugi pravni interes opterećenjem nekretnina koje višestruko premašuju potraživanje. Nadalje, to je vid zlouporabe prava gdje takvim prijedlogom na temelju nepotpune i netočne dokumentacije protivnik osiguranja nema pravo istaknuti prigovor, odnosno žalbu na rješenje o ovrsi, gdje bi dokazao netočnost podataka na kojima se zahtjev temelji. Predlaže uvažiti žalbu i pobijano rješenje preinačiti sukladno žalbenim navodima, naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe predloženog osiguranja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ujedno odlučiti o troškovima žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. - u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene.

6. Iz spisa predmeta je razvidno da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za osiguranje novčane tražbine u iznosu od 70.676,68 kn zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, na temelju izvršnih i konačnih rješenja, dakle, na temelju valjane ovršne isprave iz čl. 23. to. 7. OZ (isprava koja je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva određena kao ovršna isprava), te je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odredio predloženo osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja, i to k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Prvostupanjski je sud 19. travnja 2021. pod posl. brojem Ovr-651/2020-3 donio rješenje o osiguranju, koje je ukinuto od strane ovog drugostupanjskog suda rješenjem posl. broj Gž Ovr-106/2021-2 od 19. travnja 2021., iz razloga što je u konkretnom slučaju protivnik osiguranja prigovorio da je narušena pravična ravnoteža između interesa protivnika osiguranja i predlagatelja osiguranja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ prvi puta istaknuo u žalbi, uvažavajući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenoga 2020.: "da u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja". Sukladno uputama iz ukidnog drugostupanjskog rješenja u ponovljenom je postupku sud prvog stupnja trebao provjeriti osnovanost navoda žalbe protivnika osiguranja i utvrditi eventualno (ne)postojanje uvjeta za određivanje osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na predmetnim nekretninama po čl. 80.b st. 2. i 3. OZ, te uzimajući u obzir ostale žalbene navode ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja.

7.1. U ponovljenom je postupku prvostupanjski sud zaključkom od 6. srpnja 2021. pozvao predlagatelja osiguranja da u roku od 30 dana dostavi odgovarajuće isprave, odnosno predloži izvođenje odgovarajućih dokaza, vezano uz odredbu članka 80.b st. 2. i st. 3. u vezi s čl. 290. OZ i visinu glavnice predmetne tražbine radi čijeg se namirenja osiguranje traži, na temelju kojih će biti moguće ocijeniti bi li se donošenjem osiguranja narušila pravična ravnoteža između interesa stranaka, uzimajući u obzir konkretne okolnosti ovog postupka. Predlagatelj osiguranja se podneskom od 11. kolovoza 2021. očitovao na način da je naveo kako prijedlog za osiguranje temelji na izvršnim i konačnim rješenjima koja imaju svojstvo ovršne isprave u smislu odredbe čl. 23. OZ i svojstvo javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP, kojima je dokazao postojanje svoje tražbine, dok je financijskom karticom obveznika i obračunom kamata dokazao visinu potraživanja, a što je već potvrdio i precizirao u svom odgovoru na žalbu protivnika osiguranja, kada je dostavio i dostavnicu kojom je dokazao da je protivnik osiguranja uredno primio rješenje Klasa: UP/l-325-08/20-04/0000439 od 17. ožujka 2020., čiji primitak osporava, dok, s druge strane, protivnik osiguranja nije dostavio niti jedan dokaz u prilog svojim navodima.

8. Pobijanim je rješenjem o osiguranju sud u ponovljenom postupku odredio predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava.

9. Odredba čl. 296. OZ propisuje da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja. Prema čl. 297. st. 1. i 2. OZ, na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom. Pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena. Učinak uknjižbe i zabilježbe propisan je čl. 298. st. 1. OZ, a sastoji se u tome da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

10. Budući da je uz prijedlog za osiguranje podnesena valjana ovršna isprava iz čl. 23. toč. 7. OZ, koja i dalje egzistira, dok je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo, ispunjene su sve pretpostavke za određivanjem predmetnog osiguranja iz citirane odredbe čl. 296. OZ.

11. Po ocjeni ovog suda, žalitelj nije istaknuo navode koji bi doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o osiguranju, a na koje navode se ovaj drugostupanjski sud već očitovao u rješenju posl. broj Gž Ovr-651/2020-3 od 19. travnja 2021., pa je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje o osiguranju temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odnosno odlučiti kao pod toč. I izreke ove drugostupanjske odluke.

12. Međutim, žalbenim prigovorima da predlagatelj osiguranja u poslovnim knjigama nije evidentirao sve uplate protivnika osiguranja, navodeći da je po rješenjima od 9. veljače 2011. u cijelosti izmirio potraživanja, i to na način da je od 4. veljače 2015. do 29. svibnja 2018. po oba rješenja uplaćeno ukupno 40.440,12 kn, a ostatak iznosa pokrivao je dug po rješenju od 6. veljače 2014., žalitelj sadržajno ističe žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ (ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), povodom kojeg žalbenih razloga sukladno čl. 52. istog Zakona postupak provodi i odluku donosi prvostupanjski sud, pa je u tom dijelu trebalo predmet vratiti sudu prvog stupnja da postupi u smislu te odredbe, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke ove drugostupanjske odluke. Ovdje je za ukazati na to da je i sam predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu u predmetu pod posl. brojem Ovr-651/2020 naveo da je ostatak duga prema njegovom izračunu oko 8.220,80 kn (a ne 70.676,68 kn).

13. Naime, prema odredbi čl. 52. st. 1. OZ, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. tog Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, a ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja osiguranja nedopuštenim zbog razloga iz st. 1. tog članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3.), u kojem je smislu Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stav u odluci posl. broj Rev-538/2021-2 od 7. veljače 2024.

Zadar, 12. lipnja 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović