Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1132/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje dr. sc. Sanje Zagrajski predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Anđele Bošković Rajković i sutkinje Snježane Androš članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv 1. tuženika VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tuženika RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženika ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (dalje: tuženici), koje zastupa punomoćnica Anamarija Biočić Siničić, odvjetnica u Solinu, radi zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4536/2018 od 28. lipnja 2023. ispravljene rješenjem poslovni broj P-4536/2018 od 16. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužitelja se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4536/2018 od 28. lipnja 2023. ispravljena rješenjem poslovni broj P-4536/2018 od 16. kolovoza 2023.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''Zabranjuje se tuženicima kao nevlasnicima nekretnine oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ulazak na privatno vlasništvo tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i parkiranje vozilima na prostoru nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz razloga smetanja tužitelja u mirnom i normalnom korištenju svog posjeda.''

II. Dužan je tužitelj KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti tuženicima pod 1) VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 3) ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova postupka iznos od 2.538,32 EUR/19.125,00 kn."

2. Navedena je presuda ispravljena rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P- 4536/2018 od 16. kolovoza 2023. u odnosu na naznaku osobnih identifikacijskih brojeva tuženika, te je navedeno rješenje postalo pravomoćno.

3. Protiv prvostupanjske presude pravovremenu žalbu podnio je tužitelj zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži, prvostupanjska presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Tuženici nisu podnijeli odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno su i pravilno utvrđene sve činjenice, te je na takvo utvrđeno činjenično stanje dijelom pogrešno primijenjeno materijalno pravo, no i pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je donijeti jednaku odluku.

8. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za zabranom tuženicima ulaska na nekretninu u vlasništvu tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zabrana parkiranja vozila na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi smetanja tužitelja u "mirnom i normalnom" korištenju njegova posjeda.

9. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj nekretnini ima sagrađene četiri garaže, da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči s nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju put (potok koji nije u funkciji) preko kojeg tužitelj pristupa svojim nekretninama (u bitnom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). I sam tužitelj tijekom postupka navodi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Grada Solina, odnosno Hrvatskih voda iz razloga što u javnom registru ima funkciju potoka. Tužitelj tvrdi da ga tuženici šikaniraju na način da mu priječe ulazak u garažu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ostavljaju kombi vozila, pa se prednjim dijelom vozila pačaju i u samu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je da:

- je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana kao potok, javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih voda,

- da je provedeno vještačenje uz očevid na licu mjesta i izrađen nalaz i mišljenje vještaka Petra Garmaza, dipl. ing. geod. kojim je utvrđeno mjesto na kojem su tuženici običavali parkirati automobile, koje je vještak na skici mjesta označio točkama CDEFGC i koji dijelom zahvaćanju kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a niti jednim dijelom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je dopunom nalaza i mišljenja vještak označio dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojima tuženici parkiraju vozila oznakama HIJKDCH, površine 6 m2, dok je u preostalom dijelu ranije označene površine CDEFGC parkiraju na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da zbog konfiguracije terena tužitelj ne može pristupiti automobilom u zadnju, krajnje zapadno položenu garažu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je ispred garaže strmi zemljani nasip i električni stup,

- da se na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina predstavlja dio ispred garaže tužitelja, istočno od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi parkirana kamp kućica u vlasništvu tužitelja,

- da tuženici nisu ni na koji način ulazili na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na taj način uznemiravali tužiteljevo vlasništvo,

- da tužitelj ne može tražiti sudsku zaštitu uznemiravanja prava stvarne služnosti prolaska automobilom preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi prilaska zapadnoj garaži.

11. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev uz zaključak da tužitelj nije dokazao da bi na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na bilo koji način bio uznemiravan u svom pravu vlasništva te nekretnine od strane tuženika. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tuženici dijelom vozila parkiraju i na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što nije utvrđeno u postupku. Osim toga, dio zahtjeva koji se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski je sud odbio uz obrazloženje da iz navoda tužitelja u dijelu da mu tuženici parkiranjem vozila na toj nekretnini onemogućajavu pristup garaži (kojoj se neovisno o parkiranim vozilima tuženika ne može pristupiti zbog nasipa i stupa), zaključuje da tužitelj traži sudsku zaštitu od uznemiravanja njegova prava stvarne služnosti prolaska automobilom preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (do garaže) koju kako je ta nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ne može tražiti.

12. Žalbenim navodima da tuženici kao nevlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na toj nekretnini parkiraju vozila neodlučna je pored činjenice da tužitelj na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakvo stvarno pravo. Osim toga, u postupku je utvrđeno da tuženici samo manjim dijelom, od 6 m2, povremeno parkiraju vozila, što niti žalbenim navodima tužitelj nije doveo u pitanje. Navedeno je utvrđeno provedenim vještačenjem, na koje tužitelj nije imao nikakvih primjedbi, i koje je provedeno na očevidu.

13. Neodlučni su žalbeni navodi tužitelja o šikaniranju od strane tuženika zbog tužiteljeva građenja objekta na međi s nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i (nesporna) činjenica da je navedena nekretnina potok koji nije u svojoj funkciji. Nadalje, navodima da mu parkiranjem automobila na kč. br. [katastarska čestica] tuženici ne priječe samo pristup garaži, već ga "onemogućavaju u pogledu i sl." tužitelj iznosi nove činjenice, koje nije iznosio tijekom prvostupanjskog postupka, niti se o njima raspravljalo, pa nedopušteno iste sada iznosi u žalbi (čl. 352. st. 1. ZPP).

14. Ponavljajući u žalbi navode iznesene tijekom postupka tužitelj iznosi svoje zaključke koji se ne mogu suprotstaviti zaključcima prvostupanjskog suda. Za odluku o postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti su neodlučni navodi o tuženikovom posjedovanju drugih nekretnina koje nisu predmetom tužbenog zahtjeva u ovom postupku. I sam tužitelj u žalbi navodi da je cilj postupka onemogućavanje njegova šikaniranja na nekretnini koja nije u njegovu vlasništvu, pri tome naglašavajući da ne traži nikakvo stvarno pravo na javnom dobru. Takvu pravnu zaštitu tužitelj ne može ostvariti u ovom postupku.

15. Odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st. 1.). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2.).

16. Sud je vezan činjeničnim navodima tužbe, iz kojih proizlazi da tužitelj traži od tuženika da ne parkiraju vozila na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu tužitelj izričito tužbenim zahtjevom traži "zabranu ulaska na privatno vlasništvo tužitelja nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zabranu parkiranja vozila na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". Obzirom na sadržaj i stilizaciju tužbenog zahtjeva (prestanak uznemiravanja), tužba se temelji na odredbi čl. 167. ZV jer tužbenim zahtjevom tužitelj zahtijeva zaštitu od uznemiravanja. Vlasnička tužba iz čl. 167. ZV može se podnijeti u slučaju ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika u vlasništvu njegove nekretnine na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, tako da vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. U postupku po vlasničkoj tužbi iz čl. 167. ZV vlasnik mora dokazati vlasništvo svoje nekretnine i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u odnosu na vlasništvo stvari, a ako je takvim uznemiravanjem prouzročena šteta, ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima za naknadu štete.

17. Tužitelj nije vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i nema, niti može imati nikakvo stvarno pravo na toj nekretnini, radi čega je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prigovor nedostatka aktivne legitimacije za traženje zaštite od uznemiravanja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijenio neosnovanim. Naime, samo je vlasnik nekretnine ovlašten tužbom iz čl. 167. ZV tražiti zabranu od uznemiravanja, pa kako tužitelj nije vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja za traženje zaštite od uznemiravanja na toj nekretnini.

18. Stoga, prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je cijenio neosnovanim tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u odnosu na dio zahtjeva za zabranu parkiranja vozila na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no kako je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen iz drugih razloga, to je i pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

19. Pri tome su neodlučni žalbeni navodi da su garaže tužitelja sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svega nekoliko centimetara udaljene od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno uz samu među, jer je u prvostupanjskom postupku valjano utvrđeno da tuženici ni na koji način ne ulaze, niti uznemiravaju tužitelja u njegovu pravu vlasništva kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. No, uz to, obzirom na opširne žalbene navode, koji se u svojoj biti svode na tvrdnju da tuženici parkiranjem vozila na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sprječavaju ulazak u tužiteljeve garaže sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz samu među s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nužno je odgovoriti da je (neovisno o nedostatku aktivne legitimacije tužitelja) utvrđeno da tuženici, samo povremeno, na manjoj površini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parkiraju vozila i to ispred posljednje (od četiri) garaže tužitelja, kojoj se, neovisno o (povremeno) parkiranim vozila tuženika ne može pristupiti automobilom zbog postojećeg nasipa i betonskog stupa ispred garažnih vrata.

21. Pravilno je prvostupanjski sud u provedenom dokaznom postupku utvrdio da tuženici nisu ni na koji način ulazili vozilima na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa tužitelj ne iznoseći konkretne činjenice za suprotno, u žalbi neosnovano osporava tako utvrđene činjenice.

22. Neprihvatljivi su žalbeni navodi da su stranke susjedi, pa da bi bilo opravdano nastali spor razriješiti primjenom čl. 100. ZV, jer sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti (čl. 5. st. 3. ZPP), niti su takve činjenice iznesene tijekom prvostupanjskog postupka. K tome, tužitelj i tuženici nisu vlasnici susjednih nekretnina, obzirom njihove nekretnine dijeli između ostalih i nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 33 spisa).

23. U konačnici, primjeri neovlaštenog i protupravnog korištenja javnih dobara izneseni u žalbi ne dovode u pitanje pravilnost odluke prvostupanjskog suda. Dužnost je suda suditi na temelju iznesenih činjenica (koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio) i na tako utvrđene činjenice primijeniti zakonske norme. Tužitelj nije vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i svako daljnje tumačenje njegovih prava u odnosu na tu nekretninu (odnosno negiranje prava tuženika) ne dovodi u pitanje pravilnost prvostupanjske presude.

24. Iako tužitelj osporava u cijelosti prvostupanjsku presudu, pa tako i u dijelu odluke o trošku, u žalbi ne konkretizira žalbene razloge, pa kako odlučujući o trošku prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to je ista u cijelosti pravilna i zakonita.

25. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i 2. ZPP.

Osijek, 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

dr. sc. Sanja Zagrajski