REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-769/2025-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudskog savjetnika Matije Vurneka, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice MV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Branimir Brečević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB: 18683136487, Zagreb, Frankopanska 1, radi poreza na dohodak, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-2004/2023-11 od 14. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-2004/2023-11 od 14. studenog 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/22-01/318, URBROJ: 513-04-23-2 od 11. kolovoza 2023. te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-410-14/22-01/318, URBROJ: 513-04-23-2 od 11. kolovoza 2023. odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Pula-Pola, KLASA: UP/I- 410-23/2022-12/2602, URBROJ: 513-007-18-01-2021-3 od 13. rujna 2022., kojim je tužiteljici utvrđen mjesečni predujam poreza i prireza porezu na dohodak od imovine za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. u iznosu od 1.721,43 kn/228,47 eura.
2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu iz svih žalbenih razloga. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud povrijedio njezino ustavno i konvencijsko pravo na pošteno suđenje jer nije izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i financijsko- knjigovodstveno vještačenje, iako je izvođenje tih dokaza predlagala. Nadalje navodi da je pravo građenja osnovano na neodređeno vrijeme i da traje i dalje pa da se ukupna naknada za pravo građenja iz koje se izvodi mjesečni iznos treba podijeliti sa svim mjesecima za koje je osnovano. U vezi s tim navodi da visina naknade za pravo građenja ovisi o volji ugovornih strana, a da se tek u izostanku ugovorne odredbe o visini naknade uzima naknada u visini prosječne zakupnine za takvo zemljište. Pojašnjava da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo visinu naknade za pravo građenja iz isprava koje nemaju veze s pravom građenja– Aneksa Ugovora o osnivanju prava građenja od 9. listopada 2017., Ugovora o prijenosu prava građenja od 9. listopada 2017., Aneksa Ugovora o pravu građenja od 23. ožujka 2018. i Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. rujna 2022. U odnosu na prosječnu zakupninu za takvo zemljište tužiteljica navodi da iznosi 756,12 kuna/m2 što bi u konkretnom slučaju iznosilo ukupno 776.705,68 kuna. Navodi da se ovdje ne radi o pravu građenja, nego o zajedničkom ulaganju, što znači da da je predmetnih 200.000,00 eura faktično vrijednost njezinog uloga, a ne vrijednost naknade za pravo građenja. Zaključno tvrdi da da je poslovno i tržišno neopravdano da prosječni mjesečni iznos zakupnine za građevinsko zemljište iznosi 19.498,22 kn. Predlaže da Visoki upravni sud prihvati ovu žalbu te da se pobijana presuda poništi. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno tvrdnji tužiteljice upravni sud je u tijeku spora pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24, dalje u tekstu ZUS). Stoga nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka. Upravni sud nije počinio ni jednu postupovnu pogrešku do koje bi došlo zbog neprimjenjivanja ili pogrešnog primjenjivanja postupovnih pravila propisanih odredbama ZUS-a.
6. Prema ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice uz obrazloženje s kojim je ovaj Sud suglasan.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica, kao vlasnica nekretnine 21. ožujka 2016. sklopila Ugovor o osnivanju prava građenja na nekretnini z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica], šuma površine 1014 m2, sa trgovačkim društvom Histria building d. o. o.; da je 9. listopada 2017. sklopljen Ugovor o prijenosu ugovora o osnivanju prava građenja kojim je nositelj ugovora o pravu građenja umjesto prijašnjeg društva, postalo društvo Resort Banjole d. o. o. . Tog je dana između tužiteljice i tvrtke Resort Banjole d. o. o. sklopljen i Aneks ugovora o osnivanju prava građenja na predmetnoj nekretnini, koje pravo je upisano u zemljišne knjige. Aneksom ugovora od 23. ožujka 2018. utvrđeno je da nakon parcelacije predmetne i susjednih nekretnina površina nekretnine na kojoj je osnovano pravo građenja iznosi 1027 m2. Utvrđena je ukupna naknada za pravo građenja u iznosu od 200.000,00 eura na način da se tužiteljici isplati 100.000,00 eura, a za preostalih 100.000,00 eura da će joj pripasti stan koji će se izgraditi na pravu građenja. Tužiteljica je 5. rujna 2022. sa tvrtkom Resort Banjole d. o. o. sklopila ugovor o kupoprodaji nekretnine (apartman Cl, etažno vlasništvo E-28), a kupoprodajna cijena je isplaćena iz naknade za pravo građenja.
8. Odredbom članka 56. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 115/16. – dalje: ZPD) propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
9. Odredbom članka 67. stavka 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 10/17. i 128/17. – dalje: Pravilnik o PD) propisano je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina te otuđenje posebnih vrsta imovine.
10. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da naknada koju je tužiteljica ostvarila na temelju ugovora o građenju predstavlja najamninu jer je to naknada ostvarena na temelju ugovora kojim tužiteljica drugoj osobi daje pravo uporabe na svom zemljištu. Prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje da se radi o naknadi koja je, sukladno prethodno citiranim odredbama ZPD i Pravilnika o PD, dohodak od imovinskog prava koji podliježe oporezivanju.
11. Neosnovan je prigovor u vezi visine utvrđene porezne obveze, jer je prvostupanjski sud valjano i detaljno obrazložio način na koji je obveza utvrđena. Prigovor u vezi razdoblja trajanja prava građenja ovaj Sud također ocjenjuje neosnovanim, a zbog razloga utvrđenih u upravnom postupku. S time u vezi, navedena stajališta upravnih tijela prihvaća i ovaj Sud u cijelosti.
12. Kako žalbeni navodi ne sadrže pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud je žalbu ocijenio neosnovanom.
13. Stoga je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a ovaj Sud žalbu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.
14. Odluka o troškovima se ne temelji na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu 12. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović
