Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž R-205/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov, predsjednice vijeća , sutkinje Jasne Bratek, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i sutkinje Anđele Bošković Rajković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Srđanu Simiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika Opće bolnice Pula - Ospedale Generale di Pola, Pula, Zagrebačka 30, OIB: 16089706543, zastupanog po punomoćnici Tei Tončić, odvjetnici iz Pule, radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr- 8/2018-61 od 23. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbijaju se žalba tužiteljice i tuženika kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr-8/2018-61 od 23. studenog 2023.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadi troškova žalbenog postupka.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku Opća bolnica Pula - Ospedale Generale di Pola, OIB 16089706543 da tužiteljici NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.990,24 EUR1 / 14.995,43 HRK bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini iznos po stopi određenoj čl. 29. St. 2. Zakona o obveznim odnosima i to do 31.7.2015. godine (NN 35/05, 41/08, 125/11) po stopi od 12% godišnje, a od 1.8.2015. godine do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, te za razdoblje od 1. siječnja 2023. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim na iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, koja teče na iznose od: 78,98 EUR/ 595,07 HRK od 16.3.2013.
49,99 EUR/ 376,68 HRK od 16.4.2013.
22,08 EUR/ 166,39 HRK od 16.5.2013.
68,63 EUR/ 517,09 HRK od 16.6.2013.
127,04 EUR/ 957,20 HRK od 16.7.2013.
28,51 EUR/ 214,80 HRK od 16.8.2013.
67,06 EUR/ 505,27 HRK od 16.10.2013.
99,71 EUR/ 751,25 HRK od 16.11.2013.
117,42 EUR/ 884,68 HRK od 16.2.2014.
34,11 EUR/ 257,00 HRK od 16.3.2014.
91,08 EUR/ 686,25 HRK od 16.4.2014.
98,07 EUR/ 738,91 HRK od 16.5.2014.
66,56 EUR/ 501,50 HRK od 16.6.2014.
9,12 EUR/ 68,69 HRK od 16.7.2014.
139,46 EUR/ 1050,77 HRK od 16.9.2014.
4,92 EUR/ 37,04 HRK od 16.10.2014.
69,49 EUR/ 523,60 HRK od 16.11.2014.
5,43 EUR/ 40,93 HRK od 16.12.2014.
132,61 EUR/ 999,15 HRK od 16.1.2015.
0,41 EUR/ 3,06 HRK od 16.2.2015.
10,86 EUR/ 81,85 HRK od 16.3.2015.
10,49 EUR/ 79,05 HRK od 16.4.2015.
81,05 EUR/ 610,64 HRK od 16.5.2015.
70,40 EUR/ 530,44 HRK od 16.6.2015.
145,58 EUR/ 1096,88 HRK od 16.7.2015.
6,74 EUR/ 50,81 HRK od 16.8.2015.
7,45 EUR/ 56,16 HRK od 16.9.2015.
3,42 EUR/ 25,75 HRK od 16.10.2015.
78,20 EUR/ 589,22 HRK od 16.11.2015.
8,79 EUR/ 66,24 HRK od 16.12.2015.
4,01 EUR/ 30,24 HRK od 16.1.2016.
7,33 EUR/ 55,23 HRK od 16.3.2016.
3,51 EUR/ 26,46 HRK od 16.4.2016.
0,55 EUR/ 4,14 HRK od 16.5.2016.
3,67 EUR/ 27,67 HRK od 16.6.2016.
4,72 EUR/ 35,57 HRK od 16.7.2016.
21,43 EUR/ 161,47 HRK od 16.8.2016.
4,01 EUR/ 30,24 HRK od 16.9.2016.
4,20 EUR/ 31,61 HRK od 16.10.2016.
30,91 EUR/ 232,86 HRK od 16.11.2016.
17,38 EUR/ 130,98 HRK od 16.12.2016.
18,76 EUR/ 141,33 HRK od 16.2.2017.
15,47 EUR/ 116,59 HRK od 16.3.2017.
13,46 EUR/ 101,39 HRK od 16.4.2017.
30,57 EUR/ 230,34 HRK od 16.5.2017.
3,93 EUR/ 29,58 HRK od 16.6.2017.
18,76 EUR/ 141,33 HRK od 16.7.2017.
29,48 EUR/ 222,09 HRK od 16.8.2017.
4,57 EUR/ 34,47 HRK od 16.9.2017.
15,03 EUR/ 113,27 HRK od 16.10.2017.
4,80 EUR/ 36,20 HRK od 16.11.2017.
pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. U preostalom dijelu se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku OPĆA BOLNICA PULA, Zagrebačka 30, Pula, OIB: 16089706543, da isplati tužiteljici NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovogpostupka u iznosu od 1.045,41 EUR1/ 7.879,22 HRK zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove presude sve do isplate kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.
IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška."
2. Protiv ove presude, toč. II. i toč. III. izreke presude (u odbijajućem dijelu odluke o troškovima postupka), pravovremenu žalbu izjavila je tužiteljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01.,117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti uz obvezu tuženika na naknadu parničnog troška u cijelosti. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu izjavio je tuženik koji u žalbi navodi da presudu pobija u cijelosti iz svih žalbenih razloga propisanih u čl. 353. st. 1. i čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08, 57/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), iako sadržajno iz žalbe proizlazi da presudu pobija u dosuđujućem dijelu toč. I. i III. izreke. Predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužiteljica obveže na plaćanje troškova postupka tuženiku, podredno da se pobijana presuda ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak žalbenog postupka.
4. Odgovor na žalbe nije podnesen.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio te žalbene navode tužiteljice i tuženika, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
7. Suprotno žalbenim navodima, presuda suda prvog stupnja jasna je i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, a analiza činjeničnog stanja kao rezultata raspravljanja, prema ocjeni ovog suda, pravno opravdano upućuje na zaključak da su u postupku pred sudom prvog stupnja na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP-a) utvrđene sve pravno relevantne činjenice, na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
8. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tužiteljica i tuženik, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.
9. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.
10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu bruto iznosa od 21.185,83 kuna na ime razlike manje isplaćene plaće za razdoblje od 1. prosinca 2012. do 30. studenog 2017. i to po osnovi dodatka za otežane uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata za odrađene prekovremene sate, naknade plaće za prekovremeni rad odrađen u dane blagdana i neradnih dana te razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
11. Između stranka nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženice na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu ginekologije te da, ovisno o potrebama posla, radi subotom, nedjeljom i državnim blagdanima, o čemu tuženica vodi evidenciju koja je dostavljena u spis.
12. Sporno je obračunava li tuženica ispravno plaću tužiteljici, posebno u situacijama kada tužiteljica radi na državni blagdan koji "pada" u vrijeme radnog tjedna (od ponedjeljka do petka) i sukladno tome, obračunava li ispravno prekovremeni rad tužiteljice, kao i pripadaju li tužiteljici za vrijeme prekovremenog rada dodaci na plaću po osnovi odgovornosti za život i zdravlje ljudi i otežanih uvjeta rada, koje tuženica nesporno isplaćuje tužiteljici na sate odrađene u redovnom radu.
13. Sud prvoga stupnja prihvaćajući financijsko vještačenje, dopunu nalaza i mišljenja od 28. lipnja 2022. i na temelju iste utvrdio je da je tužiteljici po osnovi prekovremenog rada, neisplaćenih dodataka za prekovremeni rad te naknade za godišnji odmor isplaćena manja plaća u ukupnom iznosu od 14.995,43 kuna (na ime neisplaćenih prekovremenih sati iznos od 6.866,64 kuna, po osnovi neisplaćenih dodataka na sate ostvarene u prekovremenom radu iznos od 3.843,21 kuna te na ime naknade plaće za vrijeme korištenje godišnjeg odmora iznos od 4.285,58 kuna) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama prema priloženom izračunu stalnog sudskog vještaka.
14. Odredbom čl. 91. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17. i 98/19.) propisano je da se pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća kao i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. Odredbom čl. 94. ZR-a propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
15. Prekovremenim se radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, sukladno čl. 51. st. 9 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 143/13, 96/15 i 29/18, dalje: KU/13) odnosno sukladno čl. 49. st. 9 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 29/18., 16/19., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20., dalje KU/18).
16. Ujedno je odredbom čl. 47. st. 1 KU/13 odnosno čl. 45. st. 1 KU/18 propisano da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću a stavkom 2. istog članka je propisano da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete za rad, dodaci i uvećanja plaća.
17. O pravu tužiteljice na uvećanu plaću odlučeno je odgovarajućom primjenom mjerodavnih odredbi čl. 57. KU/13 odnosno čl. 55. KU/18 glede prava na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada kao i odredbe čl. 59. KU/13 odnosno čl. 57. KU/18 u vezi prava na dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi.
18. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-4911/2019-2 od 8. siječnja 2020. vezano na zauzeto pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 9. prosinca 2019., pod brojem Su-IV56/19-18, zaključeno je da zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kao što je pravilno odlučio i prvostupanjski sud.
19. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu koji se žalbom tužene osporava i u okviru razloga navedenih u žalbi, ovaj sud otklanja neosnovane žalbene navode tužene pogrešnoj primjeni materijalnog prava jer pravo na ostvarivanje povećane plaće proizlazi iz navedenih zakonskih odredbi, pri čemu se međusobno ne isključuju prava na povećanu plaću ostvarena po više od jedne od okolnosti navedenih u toj odredbi, već se mogu kumulirati. Ukoliko radnik u redovnom radnom vremenu radi u posebnim uvjetima rada i s iznimnom odgovornošću za život i zdravlje ljudi te ukoliko u istim okolnostima obavlja i prekovremeni rad, onda se i kao razumno ukazuje da radnik uz pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad ima i pravo na uvećanje plaće temeljem pripadajućih dodataka za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za sate prekovremenog rada kao i za odgovarajući izračunu naknade plaće za dane godišnjeg odmora.
20. U odnosu na žalbeno osporavanje pravilnosti i zakonitosti prvostupanjske presude u dijelu koji se odnosi na obračun razlike plaće s osnova dodatka za prekovremeni rad ostvaren radom na blagdan a vezano za obračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati, iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka, te iz dopune nalaza raspravljeno je u kojem razdoblju sudski vještak pri obračunu dodataka na sve prekovremene sate uključio i dane blagdana i neradnih dana.
21. Sud prvog stupnja pri odlučivanju o tražbini tužiteljice dao je jasne i valjano obrazložene razloge za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u pogledu primijene Zaključaka zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja br. 148. od 1. srpnja 2015. kao i br. 153. od 21. prosinca 2015. te je osnovanost tužbenog zahtjeva pravilno za razdoblje do 20. prosinca 2015. raspravio primjenom Zaključka 148. a nakon 21. prosinca 2015. do kraja utuženog razdoblja primjenom Zaključka broj 153. Stoga protivno žalbenim navodima nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 . ZPP-a na koju neosnovano upiru tužiteljica i tuženik.
22. Vezano uz žalbene razloge kojima se upire da je sud propustio odlučiti o dijelu zahtjeva za jubilarnu nagradu kojeg je tužiteljica povukla tijekom postupka, ističe se da je točno da je podneskom od 12. travnja 2022. (sukladno nalazu i mišljenju financijskog vještaka) tužiteljica povukla dio zahtjeva koji se odnosi na jubilarnu nagradu. O djelomičnom povlačenju tužbe tuženik je obaviješten 19. travnja 2022. (str. 302 spisa) kada mu je na ročištu održanom toga dana uručen podnesak tužiteljice. Dakle, tuženik je dostavom i primitkom podneska tužitelja od 12. travnja 2022. obaviješten o povlačenju tužbe 19. travnja 2022. te je bio je dužan u roku od 15 dana očitovati se na isti (čl. 193. st. 2. ZPP-a) ili eventualno istaći zahtjev za naknadu troškova da bi takav zahtjev bio pravovremen (čl. 164. st. 8. u vezi čl. 158. st. 1. ZPP-a) međutim tuženik se nije očitovao na djelomično povlačenje niti je istakao zahtjev za naknadu troškova, već se u međuvremenu upustio u raspravljanje, stoga u takvoj procesnoj situaciji, prvostupanjski sud nije niti bio dužan donositi odluku o djelomičnom povlačenju dijela zahtjeva.
23. Odluka o parničnom trošku pravilna je kako u pogledu osnove (čl. 154. st. 2. u vezi čl. 155. ZPP-a) tako i u pogledu visine primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.), a što žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje.
24. Odluka o troškovima žalbenog postupka tužiteljice i tuženika temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a.
25. Stoga kako je utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, to je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
Osijek,12. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Vesna Bjelousov