Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-104 /2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Branki Guljaš, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Slatinske banke d.d., OIB:42252496579 iz Slatine, Vladimira Nazora 2, protiv I-ovršenika OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i II-ovršenika KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Kallay & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi ovrhe na nekretninama, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici , poslovni broj Ovr-869/2023-24 od 27. siječnja 2025., 12. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Virovitici , poslovni broj Ovr-869/2023-24 od 27. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određeno je:

"I. Odgađa se ovrha u ovom ovršnom predmetu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini pod poslovnim brojem P-465/2024.

II. Odgođena ovrha nastavit će se po službenoj dužnosti nakon isteka vremena na koje je odgođena."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom ovrhovoditelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), s prijedlogom da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz predmetnog je spisa razvidno da je ovrha u ovom predmetu određena na nekretninama ovršenika i to na temelju ovršne isprave – presude i presude na temelju priznanja Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P-362/2020-44 od 29. studenog 2022., sve radi naplate novčane tražbine u iznosu od 265.445,62 EUR-a, te naknade troškova ovršnog postupka, uvećane za zakonsku zateznu kamatu.

5. Nadalje je razvidno da je rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-502/2023-3 od 20. lipnja 2024. odbijena prethodno izjavljena žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi kao neosnovana, te je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Ovr-869/2023-3 od 23. listopada 2023., osim u pogledu žalbenih razloga uz čl. 7., 9. i 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 ; dalje OZ).

6. Razvidno je i da su zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-869/2023- 14 od 19. kolovoza 2024. ovršenici upućeni na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojeg su podnijeli prigovore pozivajući se na odredbe čl. 50. st. 1. točke 7., 9. i 10. OZ-a, uključujući i prigovor zaštite prava na dom, a koju su i pokrenuli iz navedenih razloga, te da se parnica i vodi kod Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, pod poslovnim brojem P- 465/2024.

7. U predmetnom prijedlogu za odgodu ovrhe od 27. rujna 2024. ovršenici su predložili odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja navedene parnice, te su naveli da bi provedbom ovrhe za njih nastupila nenadoknadiva šteta, budući bi zbog prodaje predmetne nekretnine, kao jedine nekretnine u vlasništvu ovršenika iz iste bili iseljeni, te bi ju i trajno izgubili. To stoga što predmetna nekretnina prema navodima ovršenika u naravi predstavlja jedan stan, a koji služi ovršenicima za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, te da bi provedbom ovrhe bila dovedena u pitanje i njihova životna egzistencija s obzirom da nemaju drugih nekretnina za stanovanje, a niti drugih mogućnosti da zadovolje svoje potrebe za stambenim zbrinjavanjem.

8. Ovršenici su u navedenom prijedlogu naveli i da postoji mogućnost da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi prije nego li se u parničnom postupku pod posl. br. P-465/2024 donese pravomoćna odluka, te da bi u tom slučaju ovršenici nepovratno izgubili predmetnu nekretninu, a svoju zaštitu bi eventualno naknadno mogli ostvariti u vidu novčane naknade štete, a koja zaštita bi za ovršenike u konkretnom slučaju bila nepotpuna i nedovoljna, odnosno u suprotnosti s načelom djelotvornosti i jednakosti sukladno čl. 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, čl. 4. Ugovora o Europskoj uniji, te čl. 141. c stavak 3. i čl. 141. d. Ustava Republike Hrvatske.

9. Prema navodima ovršenika na taj bi način došlo do narušavanja pravične ravnoteže između stranaka sukladno odredbi čl. 80.b st. 3. OZ-a, na način da bi se pogodovalo interesima i težnjama ovrhovoditelja čija tražbina u konačnici nije niti točno prikazana i dokazana, te veća od vrijednosti predmetne nekretnine.

10. Pored navedenog ovršenici su naveli i da ovrhovoditelj nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine, budući je mogao predložiti drugi prihvatljiviji predmet odnosno sredstvo ovrhe, te da bi u konkretnom slučaju došlo i do povrede prava zajamčenog člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN MU 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017.), odnosno prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života.

11. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, između ostaloga i ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili 53. tog zakona ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. OZ-a.

12. Kako su i prema stavu ovoga suda ostvareni zakonski uvjeti za odgodu predmetne ovrhe, to se istaknuti žalbeni navodi žalitelja u kojima ističe da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu ovrhe, ukazuju kao neosnovani, bez utjecaja na pravilnost odnosno zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja.

13. Naime, kako su ovršenici nesporno pokrenuli parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, te kako na temelju priloženog vještačenja proizlazi da predmetna nekretnina predstavlja jedinstvenu cjelinu - stambeni prostor površine 80,60 m2, u kojem ovršenici žive, to bi prodajom predmetne nekretnine prije pravomoćnog okončanja parničnog postupka u kojem bi se eventualno utvrdila predmetna ovrha nedopuštenom, ovršenicima i po mišljenju ovog suda nastala teško nadoknadiva šteta na način da bi im bilo povrijeđeno pravo na dom, jer bi trajno izgubili predmetnu nekretninu, te bi svoju zaštitu eventualno naknadno mogli ostvariti jedino u vidu novčane naknade štete, a koja bi za ovršenike mogla biti nedovoljna i nepotpuna.

14. Za istaći je pri tome i da odgodom ovrhe ovrhovoditelj Slatinska banka d.d. ne trpi štetu, je sukladno predmetnom rješenju o ovrsi, na ovrhovoditeljevu tražbinu teku zakonske zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 , 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) ,te da je na predmetnim nekretninama upisana zabilježba ovrhe.

15. Kako dakle žalbeni razlozi ne postoje, a niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti odlučeno je kao u izreci osnovom čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 12. lipnja 2025.

Sudac

Branka Guljaš