Poslovni broj: Usž-2770/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZE i CE, oboje iz [adresa], koje zastupa opunomoćenica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica u Rijeci, Žabica 2, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi obustave daljnjeg građenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2581/23-10 od 4. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2581/23-10 od 4. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/22-02/439, URBROJ: 443-02-02-12-23-42/NS od 8. studenoga 2023. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II.). Rješenjem, istog suda, odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

1.1. Pobijanim rješenjem tuženika utvrđeno je da je rješenje istog tijela, KLASA: UP/I-362-02/22-02/439, URBROJ: 443-02-02-12-22-14/NS od 1. kolovoza 2022., kojim je tužiteljima kao investitorima naređeno ukloniti u tom rješenju opisane građevine izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez potrebnog glavnog projekta, postalo izvršno 8. studenoga 2022. (točka 1.). Istim je rješenjem utvrđeno da kako su tužitelji nakon obustave građenja od 11. svibnja 2022. nastavili s bespravnim građenjem bez potrebnog glavnog projekta na bespravnoj strojarnici bazena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa se stoga prisiljavaju na obustavu građenja na predmetnoj građevini prvom novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 € (točka 3.), na način i pod uvjetima preciziranima točkama 4. do 6. rješenja.

2. Tužitelj su protiv osporene presude izjavili žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navode da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati da je izreka nerazumljiva i kontradiktorna u odnosu na stvarno i činjenično stanje. Mišljenja su da službena osoba u upravnom postupku nije uzela u obzir sve činjenice i okolnosti te da nije savjesno i brižljivo ocijenila svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. Naglašavaju da je prvostupanjski sud bio dužan prekinuti predmetni postupak do pravomoćnog okončanja predmeta koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod brojem Us I-955/2022, obzirom da isti predstavlja prethodno pitanje u ovom sporu. Ukazuju na činjenicu da sud nije proveo predložene dokaze (saslušanje svjedoka ĐE, saslušanje tužitelja i očevid na licu mjesta) već je navedene dokazne prijedloge ocijenio kao suvišne, a čime je počinio bitnu povredu odredaba upravnog spora. Tvrde da nije pravilno izrečena novčana kazna kojom se prisiljavaju na obustavu građenja, jer je gradnja, kao takva, bila obustavljena prije nego je novčana kazna izrečena.

2.1. Nadalje iznose da su obustavili radove i da nisu izvodili nikakve daljnje radove nakon što je tuženik prvi put izašao na teren, odnosno da nikakvi radovi nisu izvođeni još prije samog rješenja o uklanjanju te je poštivana mjera obustave daljnjeg građenja, a pri čemu su sami postavili traku koja i dalje stoji na predmetnoj građevini. Sud navedene okolnosti nije mogao utvrditi budući da nije proveo predložene dokaze. Opetovano naglašavaju da je u tijeku postupak pred Upravnim sudom u Rijeci koji se vodi pod brojem: Us I-955/2022 radi poništenja rješenja o uklanjanju te radi odgode izvršenja istog, a obzirom da je navedeno rješenje nezakonito i neosnovano (koje razloge su detaljno obrazložili u tom sporu), proizlazi da ni pobijano rješenje nije izvršno, a slijedom čega je i sama presuda nezakonita. Ukazuju na razloge zbog kojih smatraju da postoji realna opasnost i nemogućnost sigurnog uklanjanja započetih radova. Tvrde da navod tuženika sadržan u točki 2. pobijanog predmetnog rješenja - da su tužitelji nastavili s radovima na predmetnoj građevini bez potrebnog glavnog projekta nakon obustave građenja - ne odgovara činjeničnom stanju budući tužitelji raspolažu glavnim projektom te su predmetni radovi, odnosno gradnja, prijavljeni. U odnosu na navode tuženika, iznesene u smjeru da je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, ističu da iz dokumentacije dostavljene u predmetu koji se vodi pod brojem Us I-955/2022, a koja je i ovdje dostavljena, proizlazi da je projekt čijom je izradom predmetna građevina, uključivo s radovima na rekonstrukciji, u potpunosti usuglašena s propisima, tj. s prostornim planom i da su tom smislu takvi navodi tuženika neosnovani.

2.2. U odnosu na iznos kazne tvrde da je sam iznos kazne određen pukim pozivanjem na Naputak o načinu rada građevinske inspekcije, iako ničim nije obrazloženo postojanje zakonskih uvjeta za primjenu konkretnih parametara iz Naputka. Slijedom svega navedenog smatraju da je došlo do povrede načela materijalne istine, a da iz rješenja tuženika ne proizlaze jasne okolnosti na temelju kojih bi se bez dvojbe dalo utvrditi da je isto na zakonu osnovano te da nisu cijenjeni relevantni dokazi na kojima se ono u svom pobijanom dijelu temelji, a što je u suprotnosti s odredbom članka 19. Ustava Republike Hrvatske. Tvrde da prvostupanjski sud nije cijenio ključne činjenice niti je brižljivo razmatrao sve dokaze posebno i zajedno, već je odluku donio isključivo na temelju neosnovanog i paušalnog utvrđenja građevinskog inspektora. Budući je predmetna presuda nezakonita i neosnovana u pogledu odluke o tužbenom zahtjevu, smatraju da je ista neosnovana i nezakonita i u dijelu u kojem se tužitelji odbijaju sa zahtjevom za naknadom troškova upravnog spora.

2.3. Ukazuju na to da su podnijeli prijedlog iza odgodu izvršenja rješenja od 8. studenoga 2023., odnosno da predmetna tužba ima odgodni učinak u skladu s člankom 26. Zakona o upravnim sporovima, a sve s obzirom na činjenicu da bi se provedbom istog, tj. izvršenjem pobijanog rješenja, tužiteljima učinila šteta velikih razmjera, a i riječ je o građevini koja je već usklađena s propisima, stoga predložena odgoda izvršenja rješenja ni na koji način ne bi bila protivna javnom interesu. Upiru i na povredu načela "jednakosti oružja" za vrijeme upravnog spora. Slijedom svega navedenog predlažu preinačiti pobijanu presudu, a podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu uz naknadu troškova sastava žalbe tužiteljima.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost presude prvostupanjskog suda u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, tako i u pogledu primjene materijalnog prava te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka. Naime, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), a prvostupanjski sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela te je za svoju odluku dao argumentirano obrazložene razloge utemeljene na zakonu.

6. Prije svega navodi se da Sud nalazi neosnovanim prigovore postupovne naravi usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza, jer prvostupanjski sud, sukladno odredbi članka 33. stavka 3. ZUS-a nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi. Međutim sud je dužan u obrazloženju presude u smislu članka 60. stavka 4. istog Zakona izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio, osnovano ocijenivši da se odluka može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza (saslušanje svjedoka ĐE, saslušanje tužitelja i očevid na licu mjesta). Ovo osobito u konkretnom slučaju, koji se odnosi isključivo na kontrolu postupanja po naloženoj mjeri obustave građenja, a koju činjenicu je i po ocjeni ovoga Suda, moguće pravilno utvrditi već i temeljem spisu priloženih dokaza.

7. Predmetno rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 119. stavka 5. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18 i 117/21, 67/23., dalje: ZDI) kojom odredbom je propisano da ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je dana 11. svibnja 2022. izvršen nadzor građenja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojom prilikom je nadležni inspektor utvrdio da se na dijelu okućnice, koji prema etažnom elaboratu predstavlja vlasništvo tužitelja, na kojoj se nalazi postojeća građevina (stambena zgrada), gradi bazen sa strojarnicom, kao i nadogradnja potpornih zidova, sve bez potrebnog glavnog projekta. Spisu predmeta prileži zapisnik sačinjen tom prilikom, kao i fotografije zatečenog stanja. Tom prilikom je postavljanjem službenog znaka "zatvoreno gradilište" obustavljeno građenje na navedenoj katastarskoj čestici. Dopisom od 8. lipnja 2022. tužitelji su o navedenom obaviješteni te su u očitovanju od 19. srpnja 2022. potvrdili da su investitori, kao i da su gradnji pristupili bez glavnog projekta i prijave gradilišta, slijedom čega im je rješenjem tuženika od 1. kolovoza 2022. naređeno ukloniti u tom rješenju opisane građevine. Točkom 3. izreke navedenog rješenja od 1. kolovoza 2022. tužitelji su upozoreni da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni.

8.1. Ponovljenim inspekcijskim pregledom izvršenim 1. veljače 2023. viši građevinski inspektor je utvrdio da investitori nisu postupili po rješenju od 1. kolovoza 2022. već da su nakon naređene obustave građenja od 11. svibnja 2022. nastavili s građenjem na način da su na stropnu armirano-betonsku ploču maksimalnih vanjskih veličina 5,00 x 5,80 m ugrađene kamene ploče debljine 3 cm. Po obodima te ploče strojarnice ugrađene su čelično staklene ograde duljine 5,00m + 5,80 m visine 1,10 m. Po podu strojarnice bazena je izbetonirana nulta armirano-betonska ploča, tako da je sad unutarnja visina 1,73 m do 1,77 te je u tu prostoriju ugrađena strojarnica bazena s instalacijama (elektroinstalacije i vodoinstalacije), ugrađena su i ulazna vrata u tu prostoriju širine 1,02 m i visine 1,75 m, aluminijska s izolacijom. Budući je ovakvo utvrđenje potkrijepljeno i fotografijama zatečenog stanja, to se i po ocjeni ovog Suda pravno odlučno činjenično stanje moglo tijekom upravnog postupka i spora utvrditi iz dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta, odnosno iz zapisnika od 1. veljače 2023., kojem prileže fotografije, a iz kojih je, suprotno žalbenim navodima, jasno vidljivo što je predmet nastavljenih radova.

9. Napominje se tužiteljima da je za vrijeme obustave građenja na zatvorenom gradilištu zabranjeno svako građenje, neovisno o razlozima poduzimanja, osim radova izvedenim u svrhu izvršenja rješenja o uklanjanju, u skladu s odredbom članka 119. stavka 4. ZDI-a, a o kakvim radovima se u konkretnom predmetu ne radi.

10. Žalbenim navodima, tužitelji u suštini, ističu prigovore koji su usmjereni na zakonitost rješenja koje se ovdje izvršava, međutim takve prigovore u ovom postupku izvršenja rješenja tužitelji ne mogu s uspjehom isticati, budući se u postupku izvršenja mogu isticati prigovori koji se odnose samo na vrijeme, mjesto i način izvršenja. Također, riječ je o identičnim žalbenim navodima koji su bili predmet preispitivanja upravnog spora pokrenutog protiv rješenja o uklanjanju od 1. kolovoza 2022., a uvidom u upisnik ovog Suda utvrđeno je da je tužba protiv navedenog rješenja o uklanjanju odbijena presudom prvostupanjskog suda poslovni broj: UsI-955/2022-17 od 28. rujna 2023., a žalba izjavljena protiv naprijed navedene presude prvostupanjskog suda odbijena je presudom ovog Suda poslovni broj: Usž-476/2024-2 od 24. srpnja 2024.

11. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud, obrazložio da je izrečena kazna donesena na temelju članka 119. stavka 1., stavka 2. i stavka 7. ZDI- a, a provedena na temelju članka 119. stavka 3. Zakona te je ista odmjerena u skladu s odredbom članka 21. Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine", broj: 109/23), a sukladno kojim odredbama je tužitelju određena najniža novčana kazna i koja je u potpunosti usklađena s navedenim zakonskim odredbama.

12. Osim navedenog, ovdje se napominje da neosnovano tužitelji upiru i na povredu načela "jednakosti oružja" zbog nemogućnosti sudjelovanja u postupku, jer im je mogućnost izjašnjavanja pružena tijekom upravnog spora na raspravi održanoj 27. ožujka 2024., a na kojoj su tužitelji, putem punomoćnice, sudjelovali i na kojoj su imali mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari.

13. Budući je odbijen tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom članka 79. stavka 4. ZUS-a, odlučio o zahtjevu tužitelja za naknadu zatraženih troškova upravnog spora, s obzirom na to da prema navedenoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano, a odlučivanje o zakonitosti odluke o odgodnom učinku u smislu odredbe članka 26. stavka 2. ZUS-a je bespredmetno s obzirom da je spor sada pravomoćno dovršen.

14. Slijedom navedenog, kako tužitelji sa žalbenim navodima nisu doveli u sumnju zakonitost odluke prvostupanjskog suda to je i po mišljenju ovog Suda pravilna ocjena tuženika da su u konkretnom slučaju, ostvareni uvjeti za prisilnu obustavu daljnjeg građenja izricanjem novčane kazne tužiteljima.

15. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona jer tužitelji sa žalbom nisu uspjeli.

U Zagrebu, 12. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić