Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-930/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Klemm Sigurnost d.o.o. i okrivljenika CŠ kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 94. stavak 1. točke 20. i stavak 4. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj 16/2020. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite Rijeka, Služba civilne zaštite Gospić, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu od 20. travnja 2023., broj: 1. Pp - 2826/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite Rijeka, Službe civilne zaštite Gospić, kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu od 20. travnja 2023., broj: 1. Pp - 2826/2022-7, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljena pravna osoba Klemm Sigurnost d.o.o. i okrivljenik CŠ kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, oslobođeni su optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 94. stavak 1. točke 20. i stavak 4. Zakona o privatnoj zaštiti.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj iz sadržaja koje proizlazi da se žali zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava od strane prvostupanjskog suda smatrajući da je pogrešno prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio optužbe jer opisano djelo nije djelo budući da nije navedeno koji su se točno zaštitarski poslovi obavljali i na koji način, a što je pogrešno jer je nesporno da su okrivljenici zaposlili odnosno dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano ovlaštenje sukladno članku 17. Zakona o privatnoj zaštiti, a što je vidljivo i iz Ugovora o radu kojim se radnik obvezuje rad obavljati prema pravilima struke za posao koji obavlja, poštujući odredbe Zakona o privatnoj zaštiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Suprotno tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koja je protiv okrivljene pravne osobe C Sigurnost d.o.o. i okrivljenika CŠ kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 94. stavak 1. točke 20. i stavak 4. Zakona o privatnoj zaštiti.
4.2. Naime, kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, okrivljenici su proglašeni krivima da su na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 94. stavak 1. točke 20. i stavak 4. Zakona o privatnoj zaštiti, na način da je navedeno „…na objektu ulaz u klub „Nomad“, na plaži Zrće, suprotno odredbama članka 17. stavak 1. Zakona o privatnoj zaštiti, dopustili obavljanje poslova privatne zaštite HŠkoji nema propisano dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite“.
4.3. Takav opis, u biti, predstavlja isključivo samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja i to članka 94. stavak 1. točke 20. Zakona o privatnoj zaštiti, budući da ne sadrži koje konkretne poslove privatne zaštite je obavljao HŠ a.
4.4. Naime, člankom 94. stavak 1. točka 20. u vezi sa stavkom 4. Zakona o privatnoj zaštiti, propisano je;
„Novčanom kaznom u iznosu od 5.300,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
20. zapošljava odnosno dozvoli obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje (članka 17. stavak 1., članak 19., članak 20. stavak 1., članci 21., 22. i 23.)
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite.“.
4.4.1. Odredbom članka 17. Zakona o privatnoj zaštiti, propisano je:
„(1) Poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite te za poslove izrade prosudbe ugroženosti.
(3) Poslovi privatne zaštite, ovisno o razini složenosti te ovlastima osoba koje ih obavljaju, razvrstavaju se na poslove:
1. čuvara
2. zaštitara
3. zaštitara specijalista
4. zaštitara tehničara
5. zaštitara IPU-a.“.
4.5. Imajući u vidu naprijed navedeno, po ocjeni ovog suda, činjenični opis prekršaja na način kako je naznačen u izreci pobijane presude (a, jednako je i u optužbi) nije dovoljno određen, budući da nedostaje opis poslova privatne zaštite koje su okrivljenici dopustili obavljati osobama koje nemaju propisano dopuštenje. Da bi se moglo raditi o prekršaju, djelo prekršaja u izreci presude mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja koja se okrivljenicima stavlja na teret.
4.6. Budući da zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to, između ostalog, poslovi privatne zaštite koje su okrivljenici dopustili obavljati osobama koje nemaju propisano dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, moraju biti jasno i izrijekom navedeni u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.7. U odnosu na žalbene navode tužitelja kojima ukazuje na odluke ovog drugostupanjskog suda broj: Jž-2177/2019 i Jž-2390/2019 iz kojih proizlazi da je za ispunjenje bića prekršaja dovoljna sama činjenica da je zaposlenik u svojem radnom vremenu bio na svojem radnom mjestu i da njegovo radno mjesto podrazumijeva postupanje sukladno Zakonu o privatnoj zaštite, ističe se da se radi o odlukama iz 2021. i početka 2022., dok se prema novijoj sudskoj praksi za ispunjenje bića predmetnog prekršaja traži konkretizacija odnosno opis poslova privatne zaštite koje je određena osoba obavljala.
5. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud za djelo za koje je protiv okrivljenika pokrenut prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izdanom prekršajnom nalogu tužitelja od 28. ožujka 2022., Klasa: 217-02/22-18/34, Urbroj: 511-01-376-22-2 (a koji se, povodom prigovara okrivljenika smatra optužnim prijedlogom), na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe, obzirom da djelo na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj.
6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 12. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
