Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2611/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Jasenke Grgić, sudac izvjestitelj i član vijeća Marijana Vugića te člana vijeća Renate Đaković Vranković, u izvanparničnom predmetu prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu osobe s duševnim smetnjama ND, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica po službenoj dužnosti Kristina Rakuša, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o žalbi prisilno smještene osobe, protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-172/2025-9 od 6. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 11. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba prisilno smještene osobe ND kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-172/2025-9 od 6. lipnja 2025. godine.

II Nalaže se računovodstvu Županijskog suda u Zagrebu da punomoćnici po službenoj dužnosti Kristini Rakuša, odvjetnici iz Zagreba, s osnove naknade troška postupka u povodu pravnog lijeka na njezin žiro račun isplati iznos od 156,25 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Određuje se prisilni smještaj ND, rođenoj **.**.2006., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, u trajanju do 30 (trideset) dana, počevši od 3. lipnja 2025."

2. Protiv ovog rješenja žali se prisilno smještena osoba (dalje žaliteljica) iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Službeni list SFRJ” br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) u vezi čl. 34. st. 8. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine", br. 76/14 – dalje ZZODS) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"U skladu s odredbom čl. 37. st. 2. ZZODS, sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Branki Vidrih, spec. psihijatru, koja je dostavila svoj pisani nalaz i mišljenje sudu 5. lipnja 2025. U svom nalazu i mišljenju prof.dr.sc. Branka Vidrih, spec. psihijatar, je navela da je pacijentica u diskontinuiranom ambulantnom psihijatrijskom tretmanu od adolescencije, da se unatrag godinu dana liječi pod dg. poremećaja prehrane, zlouporabe marihuane, te je bolnički liječena zbog psihotične dekompenzacije tijekom lipnja/srpnja 2004.g., a od prosinca 2024. ne uzima antipsihotičnu terapiju. Pacijentica ima pozitivan psihijatrijski hereditet (otac je koristio PAT, suicid, a majka psihotična dekompenzacija), da se radi o jedva punoljetnoj djevojci koja je po prvi put hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, pod kliničkom slikom psihotičnog poremećaja, što predstavlja težu duševnu smetnju. Liječena je i ranije u dječjoj dobi u Kukuljevićevoj, zbog konzumiranja psihoaktivnih supstanci, psihotičnog poremećaja i poremećaja prehrane. Aktualno je psihotično dekompenzirana, iznosi paranoidnu obradu realiteta, sa suspektnim obmanama osjetila, no pokušava disimulirati i prikazati se bez tegoba. U realnost svojih sumanutih interpretacija nema sumnje. Posve je nekritična i nema uvida u svoje stanje. Negira auto ili heteroagresivne misli i nakane, no svojim ponašanjem može se neizravno dovesti u ugrožavajuće situacije, pa stoga svojim ponašanjem ugrožava osobnu sigurnost i zdravlje te je prema mišljenju vještaka potrebno provesti prisilno bolničko liječenje u trajanju do trideset dana.

Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof.dr.sc. Branke Vidrih, spec. psihijatra, sud je u cijelosti prihvatio jer je izrađen u skladu s pravilima medicinske struke te je nalaz i mišljenje vještak prof.dr.sc. Branka Vidrih detaljno obrazložila, a za svoje mišljenje je dala jasne i uvjerljive razloge koje je obrazložila i u usmenom očitovanju na raspravi utvrdivši da se pacijentica ND liječi pod dijagnozom Bipolarni afektivni poremećaj (F31), što predstavlja težu duševnu smetnju, a obzirom je pacijentica manično dekompenzirana, nepredvidivog ponašanja, to svojim radnjama ugrožava osobnu, ali i sigurnost, zdravlje pa čak i život osoba u neposrednoj okolini. Zbog navedenog je pacijenticu NDE potrebno zadržati na bolničkom liječenju radi dijagnostičke obrade i određivanja adekvatne terapije, odnosno potrebno je provesti prisilnu hospitalizaciju u trajanju do trideset dana.

Razmatrajući činjenično stanje utvrđeno tijekom provedenog postupka, posebno nalaz vještaka prof.dr.sc. Branke Vidrih, spec. psihijatra, iz kojeg je razvidno da je pacijentici dijagnosticiran Akutni i prolazni psihotični poremećaj – nespecificirani F 23.9 i Politoksikomanija F 19, što predstavlja težu duševnu smetnju zbog koje ona ozbiljno i izravno ugrožava svoj život, zdravlje i sigurnost, ali i život, zdravlje i sigurnost osoba u neposrednoj okolini, kao i mišljenje vještaka da je potrebno provođenje psihijatrijskog liječenja u bolnici u trajanju do 30 dana, radi dijagnostičke obrade i određivanja adekvatne terapije, ovaj sud je utvrdio da su ispunjene pretpostavke za prisilni smještaj ND u psihijatrijsku ustanovu propisane odredbom čl. 27. ZZODS-a."

5. Žaliteljica u žalbi ni ne pobija utvrđenje prvostupanjskog suda, a koji proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka, da boluje od teže duševne smetnje čime je ispunjen jedan od kumulativno traženih uvjeta iz čl. 27. ZZODS.

6. U odnosu na drugi kumulativno traženi uvjet, a to je da žaliteljica zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava svoje zdravlje i sigurnost, treba reći da iz anamnestičkih podataka koji su navedeni u povijesti povijesti Klinike za psihijatriju Sveti Ivan kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka, jasno proizlazi da žaliteljica iznosi paranoidnu obradu realiteta, navodi da joj se preko radija i TV obraćaju, šalju poruke koje su ironične, da je konfuzna, smije se i plaće bez razloga kao i kad se uzme da konzumira razne PAT, kao i da ne uzima terapiju već je "pljuje" onda je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da zbog težiš duševnih smetnji postoji prijeka potreba za prisilnim smještajem žaliteljice sve dok se njezino destabilizirano psihičko stanje ne stabilizira i time otklone posljedice takvog stanja koji se manifestiraju u ugrožavanju vlastitoga zdravlja i sigurnosti, a i žaliteljica postane svjesna svoje bolesti i potrebe liječenja.

7. I ovaj sud smatra da prisilni smještaj predstavlja ozbiljnu mjeru kojom se narušavaju temeljena ljudska prava, te je ta mjera opravdana samo ukoliko su se druge blaže mjere razmotrile i pokazale nedostatnim za zaštitu žaliteljice kao pojedinca.

8. Međutim, uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti ovaj sud smatra da eventualno blaža mjera, kao što je ambulantno liječenje, ne bi bila dostatna za zaštitu žaliteljice, te da je njezin prisilni smještaj, u konkretnim okolnostima nužan, a što jasno proizlazi iz mišljenja vještaka koji je naveo da je potrebno da se žaliteljica hospitalizira kako bi se odredio adekvatna terapija, a kada njezino stanje bude dopuštalo, svakako da je preporuka da se nastavi sa ambulantnim liječenjem.

9. Da je dosadašnja hospitalizacija i uzimanje propisane terapije dalo rezultata već proizlazi iz očitovanja predstavnika Klinike za psihijatriju na zapisniku od 4. lipnja 2025. godine a iz kojeg očitovanja proizlazi da je žaliteljica bolje.

10. Također treba reći da sukladno čl. 47. st. 1. ZZODS, prisilno smještena osoba može se otpustiti iz psihijatrijske ustanove i prije isteka vremena na koji je određen prisilni smještaj ako se utvrdi da su prestali razlozi za prisilni smještaj iz čl. 27. tog Zakona, a takvu odluku s obrazloženjem o prijevremenom otpustu prisilno smještene osobe donosi voditelj odjela.

11. Zbog navedenog a temeljem čl. 43. st. 3. ZZODS odlučeno je kao u izreci (toč. I.).

12. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odgovarajućoj primjeni Tbr. 16 u vezi Tbr. 18. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br. 138/23 -Tarifa), pa je stoga odlučeno kao pod toč. II izreke.

U Zagrebu 11. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić