REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Posl. broj: Pp-1226/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Arijani Mance, uz sudjelovanje Zvjezdane Mateša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe Hrvatska komore fizioterapeuta i II okr. odgovorne osobe ŽŠ, zbog prekršaja iz odredbe čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, klasa: 116-02/24- 01/2587, ur. broj: 443-02-05-14-25-18 od 3. veljače 2025., nakon javne glavne rasprave održane 10. lipnja 2025., bez nazočnosti stranaka, na temelju odredbe čl.183., čl. 182. st. 1. toč. 1. i toč. 3. Prekršajnog zakona, 11. lipnja 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I/ I okr. pravna osoba: HRVATSKA KOMORA FIZIOTERAPEUTA, sjedište u [adresa], predmet poslovanja: pravna osoba s javnim ovlastima za izdavanje licencije za rad, OIB: 48223065486, imovno stanje dobro, 7 zaposlenih i II okr. odgovorna osoba: ŽŠ, zastupnik komore, kći DŠ i Ž pok. ŽŠ, djevojačko prezime majke D, rođena **.**.1963. u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, magistra fizioterapije, zaposlena u I okr., mjesečna primanja u iznosu od 3.800,00 eura, razvedena, majka jednog djeteta

k r i v i  s u

1. što su 16. veljače 2024. s radnicom ĆŠ sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme u razdoblju od 16. veljače 2024. do 31. svibnja 2024. za rad na poslovima potreba organizacije prve faze kongresa na radnom mjestu stručni suradnik u kojem nisu sukladno čl. 90b. st. 1. Zakona o radu plaću ugovorili u bruto iznosu, 2. što nisu radnici ĆŠ kojoj je na dan dospjelosti 31. svibnja 2024. nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2024. godinu do kraja mjeseca u kojem dospijeva isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor tj. najkasnije do 31. svibnja 2024. jer je isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor dospjela na dan prestanka radnog odnosa, dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koju su bili dužni isplatiti sa sadržajem u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor,

čime su pod toč. 1. počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 45. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), a pod toč. 2. počinili djelo prekršaja iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 46. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23),

pa se temeljem cit. odredbi, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

I okr. pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.400,00 €

(tisućučetristoeura) za djelo pod 1.,

I okr. pravnoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.400,00 €

(tisućučetristoeura) za djelo pod 2.,

II okr. odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 €

(četristoeura) za djelo pod 1.,

II okr. odgovornoj osobi utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 € (četristoeura) za djelo pod 2.

Temeljem odredbe čl.39 st.1. toč.2. Prekršajnog zakona I okr. pravnoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.800,00 € (dvijetisućeosamstoeura), a II okr. odgovornoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 € (osamstoeura).

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I i II okr. su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. I i II okr. se upozoravaju da ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II/ Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, I i II okr. su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 € (pedeseteura) – svaki, u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Pravna osoba i odgovorna osoba novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaćaju putem priloženih uplatnica.

III/ Na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba Hrvatska komora fizioterapeuta i II okr. odgovorna osoba ŽŠ,

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

da ne bi radnici ĆŠ u propisanom roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema posebnom propisu dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje tj. da ne bi najkasnije 24. veljače 2024. dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje jer je propisani rok za dostavu prijave nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja istekao na dan početka rada 16. veljače 2024. te najkasnije dana 4. ožujka 2024. dostavili primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje jer je propisani rok za dostavu prijave nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja istekao po proteku roka od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe tj. dana 24. veljače 2024.,

čime da bi počinili prekršajno djelo iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 4. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23).

IV/ Na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba Hrvatska komora fizioterapeuta i II okr. odgovorna osoba ŽŠ,

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

da bi 16. veljače 2024. s radnicom ĆŠ sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme za rad na poslovima potreba organizacije prve faze kongresa na radno mjesto stručni suradnik u razdoblju od 16. veljače 2024. do 31. svibnja 2024. u kojem ne bi sukladno čl. 12. st. 3. Zakona o radu bio naveden objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,

čime da bi počinili prekršajno djelo iz odredbe čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23).

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Ispostava Bjelovar, podnio je optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. U pisanim obranama od 31. ožujka 2025. koje su sadržajno identične I i II okr. poriču prekršaje. U odnosu na prekršaj iz toč. 1. optužnog prijedloga navode kako je točno da su 16. veljače 2024. s radnicom ĆŠ sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme do 31. svibnja 2024. radi obavljanja poslova potreba organizacije prve faze kongresa na radno mjesto stručni suradnik kao sezonski poslovi, a u toč. 2. Ugovora se detaljno specificiraju njezini poslovi: pronaći ponude hotela, dvorane za organizaciju kongresa i posebnog prostora za obljetnicu Komore, iskomunicirati putem maila i sastanka izvan ureda isto te dostaviti prijedloge dvorana coffe breakova, dogovoriti s hotelom sve predradnje za potpisivanje ugovora, organizirati sastanke s predstavnicima državnom arhiva, pisanje pripremnih dopisa i dokumentacije u svezi kongresa i obljetnice te izraditi i poslati pozive na kongres i obilježavanje obljetnice s svim dionicima i pozvanim gostima. Suprotno navodima tužitelja ugovorom se jasno definiraju objektivni razlozi sklapanja istog. Naime, I okr. je radnicu zaposlila za potrebe obavljanja poslova prve faze organizacije kongresa fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem povodom 15 godina svog osnivanja i 25 godina članstva Hrvatskih fizioterapeuta u World Physiotheraphy na temu "od kliničke prakse do znanosti" koji se održao u trajanju od 6. do 8. prosinca 2024. u hotelu International u Zagrebu i to s jasno definiranim radnim zadacima i opisom radnog mjesta. Dakle, u ugovoru su jasno definirani radni zadaci koji podrazumijevaju obavljanje poslova čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja – organizacija navedenog kongresa. U odnosu na toč. 2. optužnog prijedloga navodi kako je ugovorena osobna neto plaća u visini 2000 bodova uz vrijednost boda od 0,5 € te se poziva na mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 31. siječnja 2023. prema kojem je moguće da se umjesto podatka o bruto plaći uputi na neki drugi izvor prava odnosno na neki drugi izvor prava, odnsono na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja iz čega proizlazi da plaća radnika može biti određena ili odrediva odnosno moeže biti ugovorena ugovorom o radu ili određena nekim drugim izvorima prava pri čemu se u oba slučaja radi o određivanju plaće u bruto iznosima. Prema podacima iz ugovora ugovorena je plaća od 1.000,00 € u neto iznosu. Nadalje, ugovorena plaća utvršena je u brutu temeljem podataka iz ugovora uz primjenu važećeg Zakona o doprinosima te je plaća u bruto iznosu radnici u potpunosti obračunata i isplaćena i izdate su joj isplatne liste. U odnosu na prekršaj iz toč. 3. optužnog prijedloga navode da je radnici u zakonskim rokovima dostavljen ugovor o radu te primjerak prijave na mirovinsko osiguranje i to dana kad je potpisan ugovor o radu joj dostavljen jedan primjerak na ruke, a primjerak prijave na HZMO joj je uručen 19. veljače 2024. U odnosu na prekršaja iz toč. 4. optužnog prijedloga navode da su 14. lipnja 2024. radnici putem pošte dostavili isplatnu listu za mjesec svibanj. Dana 16. rujna 2024. joj je na ime naknade za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku 2024. isplaćen iznos od 318,18 € uvećano za pripadajuće poreze i doprinose odnosno ukupno u iznosu od 606,69 € te su joj neposredno po izvršenoj uplati dostavljeni i obračuni naknade što sama radnica koji primitak iznosa naknade sama radnica potvrđuje u svom iskazu. I i II okr. ističu da su poduzeli sve mjere radi otklanjanja posljedica terećenih prekršaja odnosno izvršili uplate i izvršili sve propisane obveze pa i prije pokretanja postupka. Predlažu da ih sud sukladno čl. 38. PZ- oslobodi od kazne.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao Ugovor o radu sa radnicom ĆŠ od 16. veljače 2024., Zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŠ od 24. listopada 2024., snimku zaslona službene stranice I okr. o održanom Kongresu fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem, Potvrdu o izvršenoj uplati za neiskorišteni godišnji odmor, povijesni izvadak iz sudskog registra i prekršajnu evidenciju.

4. Ugovor o radu s radnicom ĆŠ je I okr. poslodavac sklopio 16. veljače 2024. za rad na određeno vrijeme do 31. svibnja 2024. za radno mjesto stručni suradnik radi obavljanja poslova potreba organizacije prve faze kongresa, a koji poslovi organizacije obuhvaćaju pronaći ponude hotela, dvorane za organizaciju kongresa i posebnog prostora za obljetnicu Komore, iskomunicirati putem maila i sastanka izvan ureda isto te dostaviti prijedloge dvorana coffe breakova, dogovoriti s hotelom sve predradnje za potpisivanje ugovora, organizirati sastanke s predstavnicima državnom arhiva, pisanje pripremnih dopisa i dokumentacije u svezi kongresa i obljetnice te izraditi i poslati pozive na kongres i obilježavanje obljetnice s svim dionicima i pozvanim gostima. Početak primjene ugovora je 16. veljače 2024. na nepuno radno vrijeme od 15 sati tjedno. U toč. 9. i 10. Ugovora je navedeno da će radnik temeljem Ugovora primati osnovnu mjesečnu neto plaću u visini od 2000 bodova uz vrijednost boda od 0,5 €.

5. Zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĆŠ sastavljen je 24. listopada 2024. u prostorijama Državnog inspektorata u Zagrebu, Šubićeva 29, ispitivanje je obavila RŠ, viša inspektorica rada te se u Zapisniku konstatira da je svjedokinja, nakon što je upozorena u skladu sa zakonom, između ostalog izjavila: "… Isplaćene su mi sve plaće za moj rad, a 16.09.2024. i 318,18 € na tekući račun. Ne znam na šta se točno odnosi ta isplata, ali uvidom u transakcije na mom tekućem računu vidjela sam da je to naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Točno je da u razdoblju rada u Hrvatskoj komori fizioterapeuta nisam koristila niti jedan dan godišnjeg odmora. Nikada do danas mi nisu dostavljeni ni obračuni plaća, niti obračun navedene naknade koja mi je uplaćena 16.09.2024….7.6.2024. sam pogledala u sustav e-građanin i vidjela da sam odjavljena tj. da mi je radni odnos prestao s danom 31.05.2024." Zapisnik je svjedokinja potpisala vlastoručno bez primjedbi.

6. Prema sadržaju službene stranice I okr. Kongres Hrvatske komore fizioterapeuta održan je u trajanju od 6. do 8. prosinca 2024. radi obilježavanja 25 godina članstva Hrvatskih fizioterapeuta u Svjetskoj konfederaciji za fizikalnu terapiju i 15 godina osnivanja Komore.

7. Prema izvatku po transakcijskom računu I okr. kod Privredne banke Zagreb vidljiva je uplata na račun primatelja ĆŠ u iznosu 318,18 € dana 16.09.2024. pod opisom transakcije: neiskorišteni godišnji odmor.

8. Iz povijesnog izvatka iz Sudskog registra za I okr. je vidljivo da je II okr. u vrijeme počinjenja prekršaja bila upisana kao osoba ovlaštena za zastupanje s funkcijom zastupnika i ovlaštenjem da zastupa Komoru pojedinačno i samostalno.

9. Prema prekršajnoj evidenciji I i II okr. do sada nisu prekršajno kažnjavani radi kršenja propisa o radu i zapošljavanju.

10. Branitelj je u završnoj riječi izjavio da tijekom provedenog postupka nije dokazano da bi I i II okr. počinili djela koje im se stavlja na teret. Prvenstveno se ističe kako obrana smatra da tužitelj u optužnom prijedlogu suviše striktno i rigorozno tumači propise temeljem kojih optužuje okrivljenike. Naime, na temelju dokumentacije koja prileži spisu jasno proizlazi kako je u Ugovoru o radu detaljno opisan razlog sklapanja istog na određeno vrijeme, također iznos plaće lako je odrediv. Također se ističe kako su okrivljeni dostavili ĆŠ cjelokupnu dokumentaciju u vidu isplatnih listi i prijava na Zavodu, valja istaknuti kako sama prijaviteljica ĆŠ nema primjedbi na isplatu neto i bruto iznosa plaće. I i II okrivljeni obavljaju djelatnost u skladu sa pozitivnim propisima. Slijedom svega navedenog predlaže se I i II okrivljene osloboditi od optužbe, a podredno, s obzirom da nisu nastale nikakve posljedice, osloboditi od kazne.

11. Analizirajući obranu I i II okr. i provedene dokaze sud je našao nedvojbeno utvrđenim da I i II okr. u Ugovoru o radu na određeno vrijeme, kojeg su 16. veljače 2024. sklopili s radnicom ĆŠ za radno mjesto stručnog suradnika, nisu plaću radnice ugovorili u bruto iznosu čime su ostvarili obilježje prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 45. i st. 2. Zakona o radu činjenično i pravno opisanog u toč. I/1. izreke presude te da nisu radnici ĆŠ, kojoj je radni odnos prestao 31. svibnja 2024. i koja nije koristila godišnji odmor u kalendarskoj 2024. godini za vrijeme trajanja radnog odnosa razdoblju od 16.02.2024. do 31.05.2024. i kojoj na dan 31.05.2024. nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, nisu do kraja mjeseca u kojem je isplata naknade dospjela, tj. do 31. svibnja 2024. dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koju su bili dužni isplatiti sa sadržajem u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, čime su ostvarili obilježje prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 46. i st. 2. Zakona o radu činjenično i pravno opisanog u toč. I/2. izreke presude. Ovako utvrđeno činjenično stanje temelji se na provedenim dokazima. Naime, iz sadržaja Ugovora od 16.02.2024. vidljivo je da je plaća nije ugovorena u bruto iznosu već kao osnovna mjesečna neto plaća u visini od 2000 bodova uz vrijednost boda od 0,5 €, a odredbom čl. 90b st. 1. Zakona o radu propisano je da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu. Pozivanje I i II okr. na mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nije od nikakve važnosti u ovom slučaju, jer prema sadržaju tog mišljenja zamjena podatka o bruto plaći je moguća samo ako se uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja, a koje upute, međutim u Ugovoru o radu od 16.02.2024. nema. Pritom sud ističe kako i unatoč tome sud nije niti vezan mišljenjem bilo kojeg drugog tijela nego svoje odluke donosi nakon provedenog postupka temeljem slobodne ocjene svih provedenih dokaza.

11.1. Nadalje iz sadržaja zapisnika o ispitivanju svjedokinje ĆŠ, koji je sastavljen u skladu s odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku te predstavlja valjan dokaz u smislu odredbe čl. 158. st. 8. u svezi st. 7. Prekršajnog zakona, nedvojbeno proizlazi da joj do dana kad je dala svoj iskaz 24. listopada 2024. nisu dostavljeni obračuni naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koja naknada joj je, međutim ipak isplaćena 16. rujna 2024. Stoga navod obrane da su radnici obračuni naknade dostavljeni neposredno po izvršenoj uplati sud nije prihvatio ocjenjujući ga neuvjerljivim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, a pogotovo što o svom navodu nisu sudu pružili nikakav dokaz već u spis samo dostavljaju dokaz da su radnici dostavili 14.lipnja 2024. putem pošte, isplatnu listu za mjesec svibanj, a što nije niti predmetom raspravljanja po ovoj točki. Stoga sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 93. st. 2. i st. 6. Zakona o radu kojim je propisana obveza poslodavca koji na dan dospjelosti ne isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor da do kraja mjeseca u kojem je isplata dospjela radniku dostavi obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju i obračun iznosa naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, a koji sadržaj obračuna propisuje pravilnikom ministar.

12. Stoga je sud I i II okr. proglasio krivima za prekršaje iz toč. I/1. i 2. izreke presude i izrekao im novčane kazne.

13. Za ove prekršaje propisana je za I okr. novčana kazna od 8.090,00 € do 13.270,00 €, a za odgovornu osobu od 920,00 € do 1.320,00 €.

14. Prilikom odmjere novčane kazne sud je vodio računa o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, te je olakotnim cijenio da I i II okr. do sada nisu prekršajno kažnjavani radi kršenja propisa o radu i zapošljavanju te da su radnici naknadno i to 16. rujna 2024. isplatili iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor u 2024. godini, dok otegotnih okolnosti u postupku nije bilo. Zbog navedenog, sud je sukladno odredbi čl. 37. Prekršajnog zakona ublažio propisane novčane kazne smatrajući da su navedene olakotne okolnosti takvog značaja da se svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih i da su i ublažene kazne primjerene počinjenim prekršajima, te da će se njihovim izricanjem postići svrha kažnjavanja i da će one dovoljno utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

15. I i II okr. se pod toč. 3. optužnog prijedloga terete za počinjenje prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 4. i st. 2. Zakona o radu tj. da radnici ĆŠ Culi nisu u propisanim rokovima dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tj. da primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje nisu dostavili radnici najkasnije 24. veljače 2024. jer je propisani rok za dostavu prijave na dan početka rada 16. veljače 2024., a da primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje nisu dostavili najkasnije 4. ožujka 2024. jer je propisani rok za dostavu prijave nadležnog tijela obveznog zdravstvenog osiguranja istekao po proteku roka od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojeg se stječe status osigurane osobe. Materijalnom odredbom iz čl. 14. st. 5 Zakona o radu je propisana obeza poslodavca da radniku dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osigurnja prema posebnom propisu. Iz toga proizlazi da je posebnim propisom propisan rok za prijavu na obvezna osiguranja, a time onda i rok za dostavu primjerka prijave na obezno zdravstveno osiguranje, radi čega je taj propisa sadržaj koji čini biće prekršajnog djela iz cit. odredbe Zakona o radu, a kojeg činjeničnog opisa u toč. 3. optužnog prijedloga nema, radi čega djelo koje je I i II okr. pod tom točkom optužnog prijedloga stavljeno na teret ne predstavlja prekršaj iz cit. kažnjive odredbe. Stoga dati činjenični opis nije dostatan činjenični opis jer u njemu nije naveden propis temeljem kojeg je određen rok za dostavu primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a bez koje odlučne činjenice se u konkretnom slučaju se ne može raditi o inkriminiranom prekršaju jer mu nedostaje njegovo bitno obilježje. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti naveden isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Sud je vezan činjeničnim opisom djela prekršaja i ne može ga mijenjati niti dopunjavati na štetu okrivljenika jer bi na taj način povrijedio optužno načelo. Slijedom iznesenog sud je temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona I i II okr. radi ovog prekršajnog djela oslobodio od optužbe, pri čemu njihovu obranu u tom dijelu nije niti razmatrao, a dokazni prijedlog I i II okr. da se kao svjedoci ispitaju IŠ i ŽŠP na okolnost prijave na HZMO i HZZO odbio kao nevažan.

16. Pod toč. 1. optužnog prijedloga okrivljenici se terete da u Ugovoru o radu na određeno vrijeme s radnicom ĆŠ sklopljenog 16. veljače 2024. nisu naveli objektivan razlog sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme čime da su počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu. Odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o radu propisano je da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanje posla privremena pri čemu se sukladno st. 3. cit. odredbe pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovorom o radu sa radnicom ĆŠ sklopljenim 16. veljače 2024. poslodavac je s radnicom zasnovao radni odnos na određeno vrijeme od 16. veljače 2024. do 31. svibnja 2024. na radnom mjestu stručni suradnik, a radi obavljanja poslova organizacije prve faze kongresa fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem koji će se održati od 6. do 8. prosinca 2024. te su u ugovoru poimence navedeni poslovi koje će radnica obavljati u svrhu organizacije kongresa iz čega proizlazi da je u ugovoru o radu jasno naveden objektivni razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, a to je posao na organizaciji kongresa koji je zbog prirode posla ograničenog trajanja, tj. završava se izvršenjem poslova koji su u ugovoru taksativno navedeni i koji kad su obavljeni okončavaju prvu faza organizacije toga kongresa, dakle poslovi koji počinju pronalaskom ponude hotela u kojem će se kongres održati pa sve do slanja gostima poziva na kongres čime se poslovi okončavaju a to bi po procjeni poslodavca bio dan 31. svibnja 2024. kada je u ugovoru utvrđen njegov prestanak. Slijedom iznesenog sud je radi ovog prekršajnog djela I i II okr. temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

17. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka.

U Zagrebu 11. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Zvjezdana Mateša

Arijana Mance

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj.

Dostaviti:

1. I okr. – Hrvatska komora fizioterapeuta, [adresa]

2. II okr. – ŽŠ, [adresa]

3. branitelj – odvjetnik DŠ, [adresa]

4. tužitelj - Državni inspektorat RH, PU Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, Bjelovar,

Ivana Gundulića 1/II

5. Pismohrana