REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-32/2022-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u upravnom sporu tužiteljice ŽV, [adresa], koju zastupaju punomoćnici Vladimir Brkić i Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Karlovcu, Sarajevska 8A/1, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi ostvarenja prava na status njegovatelja, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-65/2022-7 od 13. listopada 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-616/22-2 od 8. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-664/2021-7 od 20. listopada 2021., u sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-616/22-2 od 8. ožujka 2022. odbijena je žalba tužiteljice te je potvrđena presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-664/2021-7 od 20. listopada 2021., kojom je odbijen zahtjev za poništenjem rješenja tuženika klasa: UP/II-555-05/21-02/55, ur.br.: 524-11-02/1-21-2 od 26. travnja 2021. (dalje: rješenje tuženika) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb Karlovac, klasa: UP/I-555-05/20-04/93, ur.br.: 2133-72-5-19-21-4 od 4. veljače 2021., kojim je odbijen njezin zahtjev da joj se prizna status njegovatelja radi njege sestre BV, s obzirom na to da je utvrđeno kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 63. st. 1. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi. (Narodne novine br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 i 64/20, dalje: ZSS).
3. Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 616/22-2 od 8. ožujka 2022. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje: DORH) podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (dalje: zahtjev) zbog pogrešne primjene materijalnog prava te je predložilo Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti zahtjev i preinačiti nižestupanjske presude te poništiti prvostupanjsko i drugostupanjsko upravno rješenje.
4. Tuženik nije podnio odgovor na zahtjev.
5. Zahtjev nije osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj se prizna status njegovatelja u odnosu na njezinu sestru BV za koju tvrdi da je osoba s težim invaliditetom.
7. Postupajući na temelju odredbe čl. 78. st. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, dalje: ZUS) Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u granicama predmetnog zahtjeva.
8. Prema odredbi čl. 78. st. 2. ZUS zahtjev može podnijeti DORH u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama.
9. U konkretnom slučaju pobijanom presudom odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-664/2021-7 od 20. listopada 2021. s obrazloženjem da se tužiteljici ne može priznati status njegovatelja u odnosu na sestru s obzirom na to da je u čl. 63. stavku 3. ZSS propisano da se pravo na status njegovatelja priznaje bračnom ili izvanbračnom drugu, formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom iz stavka 1. toga članka, pa s obzirom na to da tužiteljica i njena sestra ne spadaju u krug osoba obuhvaćenih citiranim stavkom članka 63. ZSS, nije bilo osnove da se udovolji njenom zahtjevu. Drugostupanjski sud naveo je i to da se „radi o odredbi koja ima prisilan značaj (ius cogens), tj. obvezuje pravne subjekte da ih se bezuvjetno pridržavaju, ne dopuštajući mogućnost odstupanja, odnosno neprimjenjivanja ili drugačijeg tumačenja.“
10. U zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude DORH navelo je kako je intencija zakonodavca bila da „proširi krug osoba kojima može biti priznat status njegovatelja, odnosno da se taj status prizna ne samo roditeljima i bračnom odnosno izvanbračnom drugu, odnosno partneru osobe s invaliditetom, već i drugim članovima obitelji s kojima ta osoba živi.“
11.1. Člankom 63. st. 1. ZSS propisano je da se pravo na status roditelja njegovatelja priznaje jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja ispunjava propisane, dok je u st. 2. istog članka propisano ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom iz st. 1. tog članka, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja. Stavkom. 3. istog članka propisano je da se pravo na status njegovatelja priznaje bračnom ili izvanbračnom drugu, formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom iz st. 1. tog članka. Čl. 64. st. 1. ZSS propisano je da se iznimno, kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, status njegovatelja može priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici. Stavkom 2. istog članka propisano je da pravo na status roditelja njegovatelja, umjesto roditelju, može se priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili roditelja osobe s invaliditetom iz članka 63. ovoga Zakona s kojim živi u obiteljskoj zajednici.
11.2. Neosnovan je prigovor DORH-a da su upravni sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zakonitim ocijenili upravno rješenje tuženika kojim je odbijen zahtjev tužiteljice da joj se prizna status njegovatelja radi njege sestre BV. Naime, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se pravo na status njegovatelja priznaje isključivo roditeljima osobe s invaliditetom iz čl. 63. st. 1. ZSS te bračnom ili izvanbračnom drugu, formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom iz čl. 63. st. 1. ZSS, a taj je stav zauzeo i Ustavni sud RH u svojoj odluci broj U-III/786/2019 od 4. svibnja 2021. Slijedom navedenog, mjerodavno pravo ne propisuje mogućnost priznavanja sestri prava na status njegovatelja, pa je samim time neosnovan navod DORH-a da je intencija zakonodavca bila proširiti krug osoba kojima se može priznati navedeni status i na druge članove obitelji.
11.3. Slijedom navedenog, ovaj sud je prihvatio kao pravilne razloge navedene u nižestupanjskim presudama te je temelju odredbi čl. 78. st. 3. i 6. ZUS odbio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, pa je odlučeno kao u izreci presude.
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
