REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Pn-347/2020-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, na temelju prijedloga sudske savjetnice Valentini Čubrilo Šišić, u pravnoj stvari tužiteljice: NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tanja Bota, odvjetnica u Splitu, Put Mostina 8, protiv tuženika: Euroherc Osiguranje d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 29. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Tanje Bota, odvjetnice u Splitu i punomoćnika tuženika Ilije Krivića, odvjetnika u OD Grgić i Partneri d.o.o, 11. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. [adresa], OIB: 22694857747, u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 9.089,26 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a koje teku od 24. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 5.290,04 eura, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. [adresa], OIB: 22694857747, u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici NĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.307,28 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a koje teku od presuđenja, dakle od 11. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja tuđe njege i pomoći u iznosu od 132,72 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po ovoj osnovi od 24. siječnja 2020. do 10. lipnja 2025., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  je

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 5. veljače 2025.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana na ime parničnog troška isplatiti tužiteljici iznos od 3.138,37 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 11. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime troškova postupka u iznosu 10.219,80 eura tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 9. srpnja 2020. se navodi kako je dana 20. listopada 2018. u Splitu, tužiteljica stradala kao putnica u vozilu marke Mercedes, reg [registarska oznaka]. Za nezgodu da je odgovoran AĆ, vozač vozila marke BMW, reg. [registarska oznaka]. Vozilo štetnika, koje je isključivo odgovorno za prometnu nezgodu je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika, EUROHERC OSIGURANJE d.d. po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 08103424825. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC Split. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morala primati liječničku pomoć i prolaziti tretmane fizikalne terapije te trpjeti neugodnosti prilikom liječenja ( dva operativna zahvata, nošenje stome, rendgensko snimanje, posjećivanje ambulante, fizioterapije, trajanje rehabilitacijskog postupka, trošenje analgetika, privremena nesposobnost za rad i sl.). Radi predmetnog ozljeđivanja tužiteljica je trpjela te i dalje trpi intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Radi smanjenja životne aktivnosti koja je nastala kao posljedica štetnog događaja tužiteljica je ograničena u brojnim životnim aktivnostima koje je do sada ostvarivala i koje bi po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivala, odnosno od iste mora ulagati povećane napore u odnosu na vrijeme prije štetnog događaja. S obzirom na navedeno potražuje se naknada štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu, te troškove liječenja 80.300,00 kn.

1.2. Tužiteljica se u mirnom postupku obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom 16. travnja 2019. te podneskom dodatne dokumentacije 23. siječnja 2020. Tuženik je tužiteljici na ime naknade štete isplatio iznos od 38.300,00 kn pa s obzirom na navedeno tužiteljica potražuje naknadu umanjenu za nesporno isplaćeni iznos zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i tuđu pomoć i njegu u iznosu od 42.000,00 kn. Tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate od sljedećeg dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 24. siječnja 2020. pa do isplate.

1.3. Podneskom od 22. srpnja 2021., ističe se kako su povrede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj nezgodi značajno utjecale na smanjenje životne i radne aktivnosti tužiteljice. Navodi se kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede i to: natuk glave sljepoočno lijevo, natuk prsišta s natukom plućevine i manjim izljevom, natuk trbuha sa razdorom mezenterija te debelog crijeva (sigma) i posljedični razvojem upale potrbušnice uz krvni podljev oba jajnika, postavljanje privremene stome (dvije operacije) i stres. Posebno se naglašava kako je tužiteljica operirana dva puta zbog čega joj je postavljeno privremena stoma, te je provela 18 dana na bolničkom liječenju. Tužiteljica osporava navode o izračunu visine naknade za tuđu pomoć i njegu prema prosječnoj plaći NKV radnika te traži da se ista obračuna sukladno visini neto zarade osobe koja bi u mjestu u kojem je pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu, tj. prema cjeniku Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u visini od 40,00 kn. Tužiteljica ističe kako ima pravo na ovaj vid naknade s obzirom da se ista može pružati besplatno od stane članova obitelji. Nastavno na prigovor tuženika o dosuđenju zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ističe se kao je tužiteljica već u tužbi dostavila medicinsku dokumentaciju, a koju je predala i tuženiku u mirnom postupku, pa je tuženik još prije podnošenja tužbe bio u prilici na pravilan i objektivan način utvrditi postojanje i visinu štete tužiteljice.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 11. kolovoza 2020., tuženik priznaje pasivnu legitimaciju te pravnu osnovu odgovornosti za štetu. Tuženik ističe kako je tužiteljici prije podnošenja tužbe isplaćen iznos od 38.300,00 kn i to: na ime neimovinske štete 37.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege 1.000,00 kn te na ime troškova liječenja 300,00 kn. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) jer je isti postavljen značajno iznad uobičajenih kriterija sudske prakse. Slijedom navedenog tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava i zatraženi početak zateznih kamata u odnosu na potraživanje neimovinske i imovinske štete s obzirom da je po primitku odštetnog zahtjeva u cijelosti postupio sukladno svojim obvezama te tužiteljici plaćao ne spornu naknadu neimovinske i imovinske štete.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem: zapisnika o očevidu (listovi 5-10 spisa), medicinska dokumentacija tužiteljice (listovi 11-57 spisa), odštetni zahtjev (listovi 59-60 spisa), podnesak dodatne dokumentacije (list 61 spisa), zdravstveni karton tužiteljice, potvrde o izvršenim plaćanjima nespornog iznosa tuženika (listovi 70-71 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Vlatka Ledenka (listovi 72-73 spisa), pismeno Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj neto plaći NKV radnika (list 74 spisa), dopis doma za starije i nemoćne osobe Lovret od 17. veljače 2021. (list 91 spisa). U postupku je u svojstvu parnične stranke saslušana tužiteljica (listovi 146-148 spisa), izveden je dokaz vještačenjem po dr. Danči Tripalo, dr. Nenadu Iliću, dr. ŽĆ i dr. Nikoli Sikirici.

4. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete vezano za štetni događaj od 20. listopada 2018. u kojem je tužiteljica pretrpjela povrede.

4.1. Nisu sporne aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika ni osnova odgovornosti.

4.2. U ovom postupku je trebalo raspraviti i utvrditi visinu štete nastalu prilikom štetnog događaja za koji je odgovoran osiguranik tuženika.

5. Stranke su po punomoćnicima popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Člankom 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023., dalje: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

7.1. Prema članku 1046. ZOO-a je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

7.2. Prema članku 1100. stavak 1. ZOO-a Sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

7.2. U skladu sa člankom 1100. ZOO tužiteljici bi pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu pod uvjetom da povreda prava osobnosti, uzimajući u obzir posebno njezinu težinu i trajanje, nije neznatna.

7.4. Člankom 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtijeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

7.5. Člankom 1085. stavak 1. i 4. te člankom 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

8. Tužiteljica je u svom iskazu danom 26. siječnja 2023. u bitnom navela kako su ona i njezin suprug zbog prometne nesreće doživjeli više udaraca, odnosno da su se vozila više puta sudarila i odbila jedno od drugoga. U trenutku prometne nesreće vozilom da je upravljao njezin suprug dok se ona nalazila na suvozačevom mjestu. Nakon sudara da je izašla iz automobila i vidjela supruga koji je bio u nesvijesti zbog čega ju je uhvatila panika te je počela vrištati. Osjetila je bol u prsima, grlu i trbuhu. U međuvremenu da se njezin suprug osvijestio te izašao iz vozila. Navodi kako je hitna pomoć brzo došla na mjesto nesreće, a cijela vožnja do bolnice za nju je bila traumatična jer je morala imati ispružene noge, bila je vezana, a to joj je bilo naročito teško jer je prije doživjela dvije operacije kralježnice. Po dolasku u bolnicu da joj je rečeno kako joj uglavnom nije ništa već je samo pod stresom. Međutim, tužiteljica navodi kako je osjećala jaku bol u abdomenu te je povraćala nekakvu tamnu masu, zbog čega je upućena na CT pregled,a kasnije na intenzivni kirurški odjel. Operirana je po torakalom kirurgu jer u tom trenutku u bolnici nije bilo dostupno specijalista za abdomen. Navodi kako je kasnije saznala da joj je prilikom operacije ugrađena stoma, odnosno kesica za obavljanje velike nužde, a za koju joj je rečeno da će joj biti potrebna do kraja života. Zbog svega navedenog da je bila u šoku. Navodi kako su se desile razne komplikacije, pretrage, infekcije. Detaljno opisuje zahvate odnosno preglede koje je morala obaviti a koji su joj bili iznimno neugodni. Navodi kako je morala ostati u bolnici od prilike 20 dana, a nakon čega je po izlasku za nju započela prava borba s obzirom da je morala ponovo učiti hodati te vraćati snagu. U to vrijeme za nju da su se brinuli suprug, sin, majka i brat, te joj još uvijek pomažu jer neke osnovne stvari nije u stanju obaviti samostalno i to većinu fizičkih poslova. Na djelu gdje joj se nalazi stoma navodi kako nema mišića pa mora paziti kod podizanja teških tereta. Navodi kako je oporavak kod kuće trajao otprilike 4 mjeseca, a nakon čega joj je operacijom uklonjena stoma. Od drugih posljedica prometne nezgode navodi gastroenterološke probleme kao posljedicu uzimanja lijekova, te je nužno da pazi na prehranu. Navodi da ima psihičke probleme zbog prometne nesreće koju je doživjela,a kao primjer navodi kako se na semaforu i rasplače. Smatra da njezin oporavak još traje.

9. Prema nalazu i mišljenju vještakinje Danči Tripalo, dr.med.spec. ortopeda saslušanoj na ročištu za glavnu raspravu 20. travnja 2023., vještakinja u bitnom navodi kako je iz sudskog spisa te priložene medicinske dokumentacije vidljivo da je tužiteljica imala prometnu nezgodu 20. listopada 2018. nakon čega je primljena u KBC Split, u kliniku za kirurgiju. Tužiteljica je zadobila udarac u području trbuha zbog čega je došlo do perforacije debelog crijeva, zatim je došlo do upale trbušne stjenke, krvarenja u jajnicima te je hitno operirana. Godinu dana nakon prometne nesreće tužiteljica se javlja na pregled kod ortopeda jer je bole koljena, a što je povezala sa štetim događajem te joj je postavljena dijagnoza oštećenja hrskavice-patele obostrano. Tužiteljica se javila i fizijataru koji je ustanovio da su koljena bez znakova izljeva, da ima degerativne promjene, da su koljena tužiteljice u x položaju te joj je određena fizikalna terapija. Vještakinja je pregleda i karton sa fizikalne terapije. U svom nalazu i mišljenju vještakinja navodi kako smatra da su glavne ozljede trbuha te navedena ozljeda koljena nije uvjerljiva te se posljedice ne mogu sigurno povezati sa štetim događajem zbog izostanka kontinuiteta liječenja, odnosno činjenice da se tužiteljica s problemima u koljenima javlja na pregled nakon godinu dana od prometne nesreće te su utvrđene degenerativne promjene, te je pogoršanje subjektivne prirode slijedom čega vještakinja navodi da s ortopedske traumatološke strane nema umanjenja životne aktivnosti.

10. Stalni sudski vještak za kirurgiju prof. prim. dr. sc. Nenad Ilić dr. med., u svom nalazu i mišljenju od 25. rujna 2023. detaljno opisuje tijek liječenja tužiteljice te navodi kako je tužiteljica osoba mlađe životne dobi koja je u štetom događaju nastradala kao putnik u osobnom automobilu te je zadobila po život teže živote ozljede. S kirurške strane je zadobila prsnuće pripoja tankog i prsnuće završnog dijela debelog crijeva sa izlaženjem crijevnog sadržaja u slobodnu trbušnu šupljinu zbog čega je bila potrebna operacija. Navodi kako je tužiteljica liječena u jedinici intenzivnog liječenja na klinici za kirurgiju, ambulantno i rehabilitacijskim vježbama. Navodi kako je kao direktna posljedica navedenih zahtjeva bila potrebna druga operacija kojom je zbrinuta dvostruka stroma debelog crijeva. Tužiteljica je bolnički liječenja mjesec dana, a kasnije je liječena ambulantno uz stalne kontrole nadležnih liječnika specijalista. Zbog navedenih teških ozljeda s posljedičnom povremenim smetnjama crijevne pasaže manjeg stupnja, umanjenje životnih aktivnosti zbirno iznosi 25 %, te navodi kako se ovom umanjenju mogu priključiti ortopedsko- traumatološko ili ginekološko vještvo. Navodi kako će tužiteljica trajno morati izbjegavati fizičke napore te će imati povećanu mogućnost nastanka različitih infekcija te nadutosti trbuha te smetnje crijevne pasaže što će posebno biti izraženo tijekom promjene atmosferskih i životnih prilika. Morati će ulagati dodatne napore i posebnu pažnju kod prehrane. Navodi se kako je tužiteljica pretrpjela:

- bolovi jakog intenziteta: 7 dana

- bolovi srednjeg intenziteta: 4 tjedna

- bolovi slabog intenziteta: 12 tjedana

- bolovi manjeg intenziteta u trajanju od 2 sata dnevno mogući su trajno kroz cijeli život kao posljedica višestrukih ozljeda trbušnih organa i operacija osobito izraženih kod promjena atmosferskih prilika, pojačanih napora i sl. Gore navedeni bolovi da su zbirni za oba boravka u bolnici. Tuđa njega i pomoć da je bila potrebna 2 mjeseca nakon izlaska iz bolnice u trajanju po 2 sata dnevno. Zbog postoperacijskog ožiljka u predjelu velike medijalne laparatomije, dvostruke stome na trbušnoj stijenci te drenaže trbuha, naruženost se ocjenjuje kao naruženost srednjeg stupnja te se može pribrojiti eventualnoj naruženosti ocijenjenoj od strane drugih vještaka.

10.1. Nastavno na prigovor tuženika iz podneska od 22. studenog 2023. vještak se očitovao dopunom od 3. siječnja 2024. na način da umanjenje životnih aktivnosti zbirno iznosi 20 %, pritom napominjući da su posljedice trajne, a smetnje crijevene pasaže povremene. Pri ostalome je vještak ostao kao u prethodno danom nalazu i mišljenju uz napomenu da je naruženost srednjeg stupnja, vidljiva trećima ponekad odnosno kada je osoba u kupaćem kostimu ili neodjevena.

11. Prema nalazu i mišljenju vještaka Roberta Vulića dr.med. od 31. svibnja 2024. tužiteljica je u štetnom događaju zadobila teže i po život opasne ozlijede koje su kirurški akutno zbrinute. Zbog navedenih ozljeda tužiteljica je mogla trpiti fizičke bolove:

- jakog inteziteta 7 dana

- srednjeg inteziteta 4 tjedna

- u ginekološkom smislu trajni bolovi manjeg inteziteta su malo vjerovatni. Obzirom na okolnosti strah za unutarnji reproduktivni sustav opravdan je 1 godinu. Ginekološko tužiteljica nema trajne posljedice te joj zbog istog nisu bile potrebne tuđa njega i pomoć.

11.1. Nastavno na podnesak tužiteljice od 9. listopada 2024. vještak se dodatno očitovao dopunom od 20. studenog 2024. na način da navodi kako se bolovi jakog i srednjeg inteziteta mogu pribrojati u raniju procjenu inteziteta bolova od strane kirurga. Navodi kako smatra da se radilo o strahu srednjeg inteziteta.

12 . Dr. med. Nikola Sikirica, spec. psihijatar, u svom nalazu i mišljenju danom 29. siječnja 2025. u bitnom navodi kako je pregledao spis i medicinsku dokumentaciju tužiteljice iz čega je vidljivo da je ista 20. listopada 2018. bila sudionikom prometne nezgode te je tom prilikom zadobila teške tjelesne ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. kirurga ginekologa i ortopeda. Pregledom zdravstvenog kartona tužiteljice stekao je uvid u zapise koji se odnose na njezino psihijatrijsko liječenje te je iz istih vidljivo da je postavljena dijagnoza anksiozno depresivnog poremećaja te joj je preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva i anksiolitika. Posebni zapis u tom kontekstu uz zdravstvenom kartonu navodi vještak iz prosinca 2019. Imajući u vidu sve navedeno mišljenje je vještaka da je tužiteljica doživjela:

- primarni strah u trajanju od 2-3 minute,

- sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 tjedna

- sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 4 mjeseca

- sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 8 mjeseci.

S obzirom na procjenu opće funkcionalnosti tužiteljice koji je izražen postotkom umanjena životne aktivnosti od strane spec. kirurga smatra da će ista trpiti duševne boli zbog tog umanjenja a koje će se očitovati kao skup neugodnih emocija kao što su epizode sniženog raspoloženja, osjećaja vlastite inferiornosti, tjeskobe i anksioznosti. Vještak navodi i kako se period od 8 mjeseci trajanja straha slabog intenziteta ne odnosi samo na situaciju u prometu, već svakako uključuje i strah od komplikacija zdravstvenog stanja i neizvjesnosti samog liječenja i njenog ishoda.

13. Tužiteljica u podnesku od 5. veljače 2025. uređuje tužbeni zahtjev na način da ga usklađuje s provedenim vještačenjima te potražuje iznos od 15.819,30 eura na ime naknade štete, dakle i zbog povreda prava osobnosti i zbog tuđe njege i pomoći sa zateznim kamatama od 24. siječnja 2020.

13.1. Tuženik u svom podnesku od 21. ožujka 2025. ističe kako ne pristaje na preinaku tužbe u smislu povećanja tužbenog zahtjeva glede zatražene naknade štete, ističući da je preinaka izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka. Tuženik ističe i prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev za traženje naknade štete pa se predlaže zbog zastare odbiti tužitelja u odnosu na preinačeni povišeni tužbeni zahtjev po osnovi naknade štete.

13.2. Tužiteljica u svom podnesku od 10. travnja 2025. ističe kako je tužbeni zahtjev usklađen s nalazom i mišljenjem sudskih vještaka, dakle, bez svoje krivnje tužiteljica nije mogla preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja glavne rasprave. Tužiteljica je 20. listopada 2018. stradala u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika. Tužbu je pravovremeno podnijela 9. srpnja 2020., dakle unutar zastarnog roka od 3 godine. U međuvremenu, od podnošenja tužbe do kraja prvostupanjskog postupka, došlo je do jedne preinake tužbenog zahtjeva i to nakon provedenog vještačenja kada je tužiteljica, u skladu s nalazom i mišljenjem stalnih sudskih vještaka, preinačila tužbu te povećala postojeći tužbeni zahtjev sa 5.574,36 EUR na 15.819,30 EUR. Naime, preinaka tužbe rezultat je provedenog dokaznog postupka (nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka), ali i taj preinačeni dio tužbenog zahtjeva proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove kao i preostali dio tužbenog zahtjeva. Stoga, tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka zastare u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, a čijim podnošenjem je prekinuta zastara u odnosu na potraživanje naknade štete, budući se radi o potpuno istom potraživanju naknade štete (naknada neimovinske i imovinske štete).

14. Iz sveukupno provedenog postupka utvrđeno je:

- kako je tužiteljica kao suvozač stradala u prometnoj nesreći kada su se ona i suprug vozilom više puta sudarili i odbili s vozilom osiguranika tuženika,

- kako je vidjela kako joj je suprug pao u nesvijest zbog čega ju je uhvatila panika te je osjećala bol u prsima, grlu i trbuhu,

- kako je vozilom Hitne pomoći prevezena do bolnice, a ta vožnja joj je bila traumatična

- kako je dan nakon nesreće još uvijek osjećala bolove i povraćala tamnu masu zbog čega je operirana i to po torakalnom kirurgu

- kako joj je prilikom predmetne operacije ugrađena stoma i kako joj je rečeno da će je imati do kraja života,

- kako su nakon nesreće uslijedile razne komplikacije u vidu infekcija, bolnih pregleda i pretraga

- kako je u bolnici ostala 20 dana od nesreće,

- kako je morala ponovno učiti hodati,

- kako su se za nju brinuli suprug, sin, majka i brat

- kako je išla na operaciju skidanja stome čiji je ishod bio neizvjestan

- kako su joj ostale posljedice u vidu gastroenteroloških problema zbog uzimanja lijekova, ograničenost u prehrani, nagomilan višak kilograma te psihički problemi zbog kojih još uvijek ne može normalno funkcionirati,

- kako je ista kao posljedicu prometne nesreće trpjela intezivne bolove,

- kako je dva puta bila podvrgnuta operativnom zahvatu te kako je njeno liječenje bilo dugotrajno

- kako je tužiteljica po predmetnom štetnom događaju zadobila niz ozljeda kako na tjelesnom tako i na duševnom planu.

- kako je ukupno oštećenje zdravlja/ umanjenje životnih aktivnosti od 20%

- kako su fizički bolovi jakog intenziteta 14 dana, srednjeg 56 dana, te blagog 84 dana

- kako je naruženost u srednjem stupnju, uočljiva ponekad

- kako tuđa njega i pomoć potrebna 120 sati

- kako je primarni strah u trajanju od 2-3 minute, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 14 dana, sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 120 dana, sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 240 dana.

15. U postupku su saslušani liječnici vještaci medicinske struke koji su taksativno i kronološki naveli važne detalje i kronologiju liječenja tužiteljice te stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete radi kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske i imovinske štete, radi čega se njihova mišljenja u cijelosti prihvaćaju, a niti stranke nisu imale primjedbi na isto.

16. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, pri tom ocjenjujući vjerodostojnost svih dokaza provedenih u postupku, smatrajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka vjerodostojnim, a obzirom na to da su vještaci nalaz i mišljenje dali nakon što su pregledali relevantnu medicinsku dokumentaciju te su nalazi i mišljenja dana prema pravilima struke i valjano su argumentirani, vodeći računa o značaju i težini ukupnih posljedica na tužiteljičino zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, nadalje vodeći računa o aspektima tužiteljičine osobnosti, a posebno o životnoj dobi u vrijeme predmetne nezgode kada je imala 46 godina te pojavnih oblika kroz koje se isto manifestiralo, kao i vodeći računa o nelagodi liječenja, naruženosti u srednjem stupnju, uočljivoj ponekad te umanjenje životnih aktivnosti od 20 %, po stavu ovog suda pravična novčana naknada u tim okolnostima bi iznosila 14.000,00 eura.

17. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi. Oštećenik ima pravo na naknadu troškova tuđe pomoći i njege bez obzira na to tko je oštećeniku pružao usluge tuđe pomoći i njege, jer su to izvanredne usluge koje je prouzročio štetnik i koje ni najbliži srodnici oštećenika nisu dužni činit bez naknade. U situaciji kad oštećenik nije plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Izdatak koji bi oštećenik imao u vezi s pružanjem tuđe pomoći i njege ne predstavlja dio plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj, nego ono što bi on morao platiti da je angažirao osobu koja obavlja takve poslove, a to je upravo cijena usluge ustanove koja se bavi pružanjem nemedicinske pomoći.

17.1. Čitanje potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Ur. broj: 2181- 366-01/1-24-1 od 23. srpnja 2024. utvrđeno je da sat njege i pomoći u kući po ugovoru s korisnikom prema cjeniku Doma Lovret iznosi 12 eura.

17.2. Sukladno odredbi članka 1089. stavak 2. ZOO-a nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Dakle, cijenama koje su veće od cijena u vrijeme štetnog događaja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u času donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, tj. priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje. Stoga obveza naknade nenovčane materijalne štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete, kao novčana obveza u smislu odredbe članka 21. ZOO-a i članka 1163. ZOO/05. može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izračen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata).

17.3. Troškovi tuđe njege i pomoći predstavljaju imovinsku štetu. U konkretnom slučaju tužiteljica je u svom iskazu danom pred ovim sudom navela kako su joj pomoć i njegu pružali ukućani te nije predložila daljnje dokaze da bi primala pomoć i njegu plaćenu trećoj osobi, stoga se u konkretnom slučaju tužiteljici priznaje pravo na pomoć i njegu koju su joj pružili članovi obitelji sukladno iskazu tužiteljice kojem sud poklanja vjeru i drži ga istinitim. Kako nije sporno da je tužiteljici tuđa pomoć i njega trebala ukupno 120 sati, tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od 1.440,00 eura.

18. Ukupno, sud smatra da tužiteljici na ime naknade štete pripada iznos od 15.440,00 eura od čega na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 14.000,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.440,00 eura.

18.1. Kako je tuženik tužiteljici u mirovnom postupku na ime neimovinske štete isplatio iznos od 4.910,74 eura, a sud smatra da tužiteljici po ovoj osnovi pripada 14.000,00 eura, to je isplaćeni iznos trebalo oduzeti od onoga za koji sud smatra da pripada tužiteljici pa je po ovoj osnovi tužiteljici dosuđeno 9.089,26 eura.

18.2. Kako je tuženik tužiteljici u mirovnom postupku na ime tuđe njege i pomoći isplatio iznos od 132,72 eura, a sud smatra da tužiteljici po ovoj osnovi pripada 1.440,00 eura, to je isplaćeni iznos trebalo oduzeti od onoga za koji sud smatra da pripada tužiteljici pa je po ovoj osnovi tužiteljici dosuđeno 1.307,28 eura.

19. Prema članku 12. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014.; dalje: ZOOP) osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog odštetnog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Prema stavku 4. članak 12. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveza isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

19.1 Kako je tužiteljica nesporno podnijela odštetni zahtjev 24. siječnja 2020. sud je tužiteljici kamate na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti dosudio od 24. siječnja 2020., a sve na temelju članka 12. stavak 1. ZOOP-a. Pitanje početka tijeka kamata pitanje je dospijeća tražbine i ona dospijeva podnošenjem odštetnog zahtjeva tuženiku.

20. Tužiteljica je tijekom postupka uređivala tužbeni zahtjev sukladno nalazima i mišljenjima vještaka koji su vještačili u postupku, pa sud smatra da je svrsishodna preinaka tužbe izvršena podneskom od 5. veljače 2025. pozivom na odredbu članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/200 8, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/ 2023. dalje ZPP). Tužiteljica u konkretnom slučaju po mišljenju ovog Suda ne može snositi posljedice izazvane činjenicom da su vještaci u tijeku postupka procjenjivali štetu koja je nastala, te je uređivati i usklađivati tužbeni zahtjev po mišljenju Suda osnovano i svrsishodno. Također odlučivanje o svakoj pojedinačnoj preinaci tijekom postupka predstavlja nepotreban formalizam usmjeren isključivo na odlučivanje o visini troškova postupka što nije bit parničnog postupka.

Člankom 117. ZID ZPP/2019. propisano je da se navedena odredba primjenjuje na sve postupke u tijeku. Iako se tuženik usprotivio preinaci, sud smatra da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, preinaka je učinjena nakon provedenih vještačenja te je na temelju članka 190. stavak 2. i 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

20.1. U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva (Revd-1038/2023. od 5. lipnja 2024.)

Navedeno znači da bi po ovoj osnovi prigovor zastare bio neosnovan.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023 – u nastavku Tarifa).

Tužiteljici je priznat trošak sastava: odštetnog zahtjeva od 16. travnja 2019. 250 bodova, za sastav tužbe od 9. srpnja 2020. 100 bodova sastav podnesaka od 22. srpnja 2021., 2. rujna 2021., 14. listopada 2022., 25. studenog 2022., 27. veljače 2023., 12. rujna 2023., 26. siječnja 2024., 12. travnja 2024., 19. prosinca 2024. od po 25 bodova, za sastav podnesaka od 18. kolovoza 2021., 2. veljače 2023. i 17. listopada 2023. po 100 bodova, za sastav podneska 6. veljače 2025. 250 bodova, za sastav podneska od 7. veljače 2024., 9. listopada 2024., 5. prosinca 2024., 10. travnja 2025. po 50 bodova, za zastupanje na ročištima od 31. kolovoza 2021., 26. siječnja 2023., 20. travnja 2023., 4. rujna 2023., 18. prosinca 2024., 29. siječnja 2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 1. travnja 2025. 125 bodova, za zastupanje na ročištu od 29. travnja 2025. 250 bodova, odnosno ukupno 2225 bodova što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 2,00 eura daje iznos od 4.450,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodati 25 % PDV-a u iznosu od 1.112,50 eura, odnosno ukupno 5.562,50 eura.

Kako je tužiteljica uspjela u postupku 66 % (visina), a tuženik s 34 %, to postotak uspjeha tužiteljice koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici iznosi 32 %. Od iznosa od 5.562,50 eura tužiteljici pripada 32 % odnosno 1.780,00 eura. Na navedeni iznos trebalo je nadodati troškove vještačenja u iznosu od 1.153,77 eura, trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 102,20 eura (prema zatraženom) i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 102,20 (prema zatraženom). Dakle tužiteljici je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 3.138,37 eura, a za više traženih 10.219,80 eura zahtjev je odbijen kao neosnovan.

Nije priznat trošak sastava podneska od 2. lipnja 2022. jer isti nije bio nužan za vođene postupka ni trošak objave jer isti nije bio nužan za vođenje postupka, sve na temelju članka 155 ZPP-a.

Sud je uzeo u obzir vrijednost predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje.

21. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. i 114/2022.: dalje: ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 156/2022.).

22. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 11. lipnja 2025.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje,

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis