Poslovni broj: Usž-2361/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Mire Kovačić članica vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BU iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Dejan Đerić, odvjetnik u Bjelovaru, Strossmayerova 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi obiteljske mirovine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2387/2024-7 od 29. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2387/2024-7 od 29. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom poništeno je rješenje tuženika, klasa: UP/II-140-03/24- 01/03002022157, urbroj: 341-99-05/3-24-2257, broj spisa: 764984 od 9. svibnja 2024., te je naloženo tuženiku da o žalbi tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Bjelovaru, klasa: UP/I 141-02/24- 01/03002022157, urbroj: 341-02-05/3-24-7877, broj spisa: 70079 od 22. ožujka 2024. odluči u roku od 60 dana od dana dostave te presude. (točke I. i II. izreke). Točkom III. izreke tuženik je obvezan prilikom odlučivanja o žalbi postupiti sukladno pravnom shvaćanju i primjedbama suda izraženim u obrazloženju odluke.

2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog službe u [adresa] od 22. ožujka 2024., kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznanje prava na obiteljsku mirovinu.

3. Tuženik podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je izvanbračna zajednica između tužiteljice i pok. ĆU trajala od 1985. do njegove smrti 11. veljače 2004. pa s obzirom da nije postojala na dan 28. ožujka 2008., da ne postoji pravna osnova za priznanje prava na obiteljsku mirovinu prema članku 46. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 33/15, dalje: ZID ZOMO). Smatra da ni intencija zakonodavca nije bila da pravo na obiteljsku mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13 do 84/21., dalje: ZOMO) mogu ostvariti izvanbračni drugovi čija izvanbračna zajednica nije postojala na dan 28. ožujka 2008., od kada je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 35/08) omogućeno da izvanbračni drugovi ostvare pravo na obiteljsku mirovinu. Mišljenja je da bi se podnošenjem prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 46. ZID ZOMO-a otklonile sve dvojbe oko primjene te odredbe. Predlaže Visokom upravnom sudu da uvaži žalbu, te poništi pobijanu presudu.

4. Tužiteljica u odgovoru na žalbu navodi da je presuda donesena pravilnom primjenom materijalnog prava. Predlaže Sudu da žalbu odbije.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), ovaj Sud smatra da je pobijana presuda donesena pravilnom primjenom materijalnog prava.

7. Odredbom članka 46. stavka 1. ZID ZOMO-a propisano je da članovi obitelji iz članka 22. stavka 3. ZOMO-a mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz ZOMO-a ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine.

8. Budući da prema podacima spisa predmeta proizlazi da je prema pravomoćnom rješenju Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: R1 Ob-272/2023-11 od 1. prosinca 2023. utvrđena izvanbračna zajednice između tužiteljice i pok. ĆU, u razdoblju od 31. svibnja 1985. do 11. veljače 2004., pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik osporenim rješenjem povrijedio zakon na štetu tužiteljice. I prema ocjeni ovoga Suda, tuženik pogrešno zaključuje da s obzirom da izvanbračna zajednica nije postojala na dan 28. ožujka 2008., ne bi bili ispunjeni uvjeti za priznanje prava na obiteljsku mirovinu primjenom odredbe članka 46. stavka 1. ZID ZOMO-a. Naime, prvostupanjski sud osnovano se pozvao na pravno stajalište izraženo u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-3947/2018. od 23. veljače 2021. i broj: U-III-2287/2017 od 14. studenog 2018., prema kojima je suprotno svrsi zakona, odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih udovica/udovaca) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu samo zato što su s osobom od koje se izvodi pravo živjele prije datuma 28. ožujka 2008., a unatoč ispunjenju ostalih pretpostavku (trajnost, rođenje zajedničkog djeteta, postojanje sudske odluke donesene u izvanparničnom postupku), koje pretpostavke nedvojbeno daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice.

9. U odnosu na ostale navode napominje se da prema odredbi članka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 49/02, pročišćeni tekst) svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom.

10. Žalbeni navodi nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

11. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odbiti žalbu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 11. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska