Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-349/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja CH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Lidiji Rukavini, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Lacković & Rukavina iz Đurđevca, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJA d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-71/2016-114 od 25. travnja 2025., u sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 71/2016-114 od 25. travnja 2025 i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Nalaže se II-tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi na ime naknade neimovinske i imovinske štete nastale uslijed povređivanja daljnji iznos od 12.173,34 EUR, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom :

- od 16.05.2014.god. do 31.07.2015. u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % od dospijeća svakog pojedinog iznosa,

- od 01.08.2015. do 31.12.2022. u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena,

- od 01.01.2023. pa do 31.12.2023 po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- od 01.01.2024.god. do plaćanja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se II-tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi na ime naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade bruto iznos od 3.729,80 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom :

- 01.01.2016.god. do 31.12.2022. u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena,

- od 01.01.2023. pa do 31.12.2023.god. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena,

- od 01.01.2024.god. do plaćanja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se II-tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu do 625,00 eura u roku 15 dana.“

2. Protiv presude žali se tužitelj iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezinu preinaku, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Traži trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe tužitelja te ju predlaže odbiti. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete, koju isti trpi kao posljedicu ozljeđivanja na radnom mjestu 7. siječnja 2013. i za koju mu odgovara tuženik, kao osiguratelj poslodavca u vrijeme stradavanja (čl. 103. st. 1. Zakona o radu /„Narodne novine“, broj: 149/09, 6/11, 82/12, 88/12 i 73/13 u daljnjem tekstu: ZR-a/ i čl. 15. Zakona o zaštiti na radu /"Narodne novine", broj: 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12, daljnjem tekstu ZZR-a/ u svezi s čl. 19. st. 2., čl. 1045., čl. 1046. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima /"Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 125/11, u daljnjem tekstu: ZOO-a/); za isplatu zatezne kamate, radi kašnjenja u isplati (čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1103. i čl. 1086. ZOO-a) te za naknadu parničnog troška (čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23/).

6. Donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, to stoga što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a izneseni razlozi su nejasni i proturječni, kao što postoji i proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, radi čega pravilnost i zakonitost iste nije moguće ispitati.

7. Sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev uz obrazloženje:

„U konkretnom slučaju nesporno je da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu tijekom radnog vremena, ali ne obavljajući poslove svog radnog mjesta komisionara i izvršavanja radnih naloga, nego obavljanje poslova bez radnog naloga nadređenog pomažući drugom radniku u obavljanju njegovog posla, koje poslove je obavljao s nedostatkom pažnje, odnosno neadekvatnu pažnju uvjetima u kojima je trebao obaviti posao, nije se uvjerio da na siguran način može obaviti poslove na visini, da je košara u koju je ušao osigurana na propisan način i sl., u kojem slučaju do nezgode ne bi došlo. Dakle, tužitelj nije obavljao posao koji ulazi u opis poslova njegovog radnog mjesta, nije imao nalog za obavljanje posla na kojem se nezgoda dogodila, niti je upotrijebio bilo kakvu pažnju da posao može obaviti na siguran način, a koje djelovanje tužitelja i radnika ŽH poslodavac zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti samog događaja nije moglo predvidjeti, izbjeći, niti otkloniti, budući se ne radi o uobičajenim uvjetima rada.“

8. S takvim zaključkom se, bar za sada, ne može složiti ovaj viši sud.

9. Odredbom čl. 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 75/09), koji se primjenjuje u ovoj pravnoj stvari s obzirom na vrijeme nastanaka štetnog događaja (7. siječnja 2013.) izmijenjen dotadašnji članak 15. na način da isti glasi:

»(1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.«, slijedom čega je sud u ovoj pravnoj stvari dogovornost poslodavca tužitelja, odnosno njegovog osiguratelja, ovdje tuženika, morao procjenjivati primjenom citirane zakonske odredbe.

10. Naime, sud prvog stupnja, u odnosu na odlučne činjenice za prosudbu odgovornosti tuženika za naknadu štete tužitelju gubi iz vida činjenice koje proizlaze iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravlja i to:

-da je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio na ime naknade štete iznos od 73.600,00 kn[1] /9.768,45 eura ističući da je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja s 50%, da bi naknadno predlagao sklapanje nagodbe temeljem koje bi njegova suodgovornost bila smanjena na 30% i isplaćen daljnji iznos od 15.570,00 kn/2.066,49 eura koju nagodbu je tužitelj odbio potpisati;

-da poslodavac tužitelja, prvotno prvotuženik u ovome postupku, u odgovoru na tužbu priznaje svoju odgovornost za naknadu štete tužitelju, ali smatra da postoji doprinos tužitelja nastanku istoga u omjeru od 50%, odnosno 30% (sud se na ovu činjenicu ne osvrće u obrazloženju presude), s time da ne navodi da bi tužitelj nastradao prilikom obavljanja poslova koji ne potpadaju u poslove njegovog radnog mjesta;

-da iz Prijave o ozljedi na radu, koju je ispunjavao poslodavac tužitelja, također ne proizlazi da bi tužitelj nastradao prilikom obavljanja poslova koji ne potpadaju pod poslove njegovog radnog mjesta, niti da bi do štetnog događaja došlo krivnjom tužitelja;

-da se u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 19. ožujka 2013. opisuje nastanak štetnog događaja, pri čemu se navodi da je ŽH izjavio da je on osobno pričvrstio košaru (koja se otkvačila i iz koje je tužitelj pao s visine) za viljuškar te da je potom dovezao viljuškar s košarom na mjesto na kojem je bila otkinuta viseća tablica, koja se nalazila na visini te zamolio tužitelja da ga digne u košari na visinu da isto popravi, nakon čega je tužitelj ušao u košaru i za sobom zatvorio vrata;

-da iz Zapisnika nadalje proizlazi da su BH i NH, neposredno nadređena osoba tužitelju, u trenutku pada tužitelja bili u kancelariji te direktno kroz prozor vidjeli viljuškar te pad tužitelja;

-da iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje za zaštitu na radu Ane Šijaković proizlazi da se kao jedini uzrok stradavanja tužitelja navodi postupanje radnog kolege tužitelja MH, koji nije primijenio pravila zaštite na radu prilikom osiguravanja košare, radi čega se ista otkvačila te dodaje da na mjestu štetnog događaja nisu bili osigurani uvjeti za rad na siguran način;

-da sudska vještakinja u svom nalazu i mišljenju ne spominje da bi tužitelj bilo kakvim postupanjem uzrokovao nastanak štetnog događaja;

-da na nalaz i mišljenje nije bilo primjedbi;

-da tužitelj u svom iskazu navodi da se i prije štetnog događaja znao penjati u košaru u cilju obavljanja nekog radnog zadatka na visini, primjerice kod čišćenja paučine i sve to po nalogu neposredno nadređene osobe; da je imao dozvolu upravljanja viljuškarom; da je njegov kolega MH morao provjeriti da li je košara adekvatno pričvršćena te da on to prilikom ulaska u istu nije mogao vidjeti; da je uobičajeno da radi na visini; da je položaj viljuškara i položaj tužitelja (u košari) bio vidljiv svjedoku NH (nadređeni tužitelju), koji se nalazio u kancelariji (potvrđeno i u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru); da je uobičajeno da si radnici međusobno pomažu te da vozač viljuškara zamoli nekog od kolega za pomoć, što je sve svjedoku NH bilo poznato;

-da je svjedok MH iskazivao da je on bio dužan provjeriti da li je košara pravilno pričvršćena; da su svi radnici ulazili u košare da je isto u opisu poslova njihovih radnih mjesta; da je tužitelj stradao prilikom obavljanja poslova koji potpadaju pod poslove njegovog radnog mjesta, jer je i ranije obavljao neke radne zadatke na visini (popravak lanca ili špage na kojoj visi tabla).

11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na način da će ocijeniti provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, dati razloge o svim odlučnim činjenicama za prosudbu odgovornosti (podijeljene odgovornosti) tuženika za naknadu štete tužitelju te posljedično i zavisno i o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete te će potom donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a).

12. Radi neizvjesnog uspjeha stranka u sporu ukinuta je i odluka o parničnom trošku.

13. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 369. st. 1. i čl. 371. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 3. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 11. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac