Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Gž-202/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sucu Ani Bosančić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Danijelu Juriću, odvjetniku iz Rijeke protiv tuženika: 1. Grad Opatija, [adresa], OIB: 99455464348, zastupan po punomoćniku Petru Petriniću, odvjetniku iz Rijeke i 2. Komunalac d.o.o. Jurdani, Jurdani 50 b, OIB: 30295003016, zastupan po punomoćnici NA, dipl. pravnici, radi smetanja posjeda, a odlučujući o žalbi 1. tuženika Grad Opatija, Opatija protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Psp-37/2022-30 od 19. siječnja 2024., 11. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba 1. tuženika Grad Opatija, Opatija uvažava se kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Psp- 37/2022-30 od 19. siječnja 2024. u pobijanim točkama I., II., III. i IV. u odnosu na oba tuženika i predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. Odbacuje se žalba 1. tuženika Grad Opatija, Opatija u odnosu na pobijanu točku V. izreke rješenja kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

" I-Utvrđuje se da je 2.tuženik po prethodnom nalogu 1.tuženika, dana 11.travnja 2022.g. u jutarnjim satima samovlasno smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu puta i na njemu montirane željezne ograde, koji se nalaze na dijelu z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],a koja je u katastru označena kao k. č. [katastarska čestica] i i na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na način da su bez ranijeg dopuštenja tužitelja, radnici 2.tužitelja ušli u posjed tuženika te demontirali željeznu ogradu – portun, ukrcali ga u kombi vozilo u vlasništvu 2.tuženika te odvezli na nepoznatu lokaciju.

II-Nalaže se tuženima da uspostave prijašnje posjedovno stanje i to na način da na ranijoj poziciji montiraju identičnu željeznu ogradu – portun, a sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III-Tuženima se zabranjuje svako buduće takvo ili slično smetanje i uznemiravanje tužitelja u posjedu, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe. IV-Nalaže se tuženima da tužitelju solidarno naknade prouzročeni parnični trošak u visini od 935,69 € (slovima: devetsto trideset i pet eura i šezdeset i devet centi) skupa sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja teče od presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana.

V-Odbija se tužbeni zahtejv u dijelu koji glasi: "... a koji po novoj izmjeri odgovaraju oznaci k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]..."."

2. Rješenje suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik Grad Opatija zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP) sa prijedlogom da se žalba prihvati i donese drugostupanjsko rješenje kojom se tužbeni zahtjev odbija, a podredno vrati predmet na ponovno postupanje prvostupanjskom sudu. Sadržajno tuženik žalbom ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba 1. tuženika Grad Opatija je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio te žalbene navode tuženika, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, kao i da je prvostupanjski sud dao razloge zbog kojih je donio pobijanu odluku, ali je ocijenjen osnovanim žalbeni navod tuženika u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te posljedično pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je utvrdio da je 2. tuženik po prethodnom nalogu 1. tuženika, 11. travnja 2022.g. u jutarnjim satima samovlasno smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu puta i na njemu montirane željezne ograde, koja se nalazi na dijelu z.k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u katastru označena kao k. č. [katastarska čestica] i na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da su bez ranijeg dopuštenja tužitelja, radnici 2. tužitelja (pravilno bi bilo 2. tuženika) ušli u posjed tuženika (pravilno bi bilo tužitelja) te demontirali željeznu ogradu – portun, ukrcali ga u kombi vozilo u vlasništvu 2.tuženika i odvezli na nepoznatu lokaciju, s time da je naložena uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranjeno svako buduće takvo i slično smetanje i uznemiravanje tužitelja u posjedu.

6.1. Odluku je prvostupanjski sud nakon provedenog postupka donio pozivom na odredbe članka 22. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst) koje glase: "1. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. 2. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu."

6.2. Također utvrđuje i kako se predmetni pristupni put nalazi u evidenciji Grada Opatije kao cesta, kao i da se radi o nekretnini u vlasništvu 1. tuženika Grada Opatije, naglašavajući kako se radi o evidenciji 1. tuženika s time da u odnosu na činjenicu radi li se zaista o nerazvrstanoj cesti navodi kako nije nedvojbeno utvrđena.

6.3. Nadalje, prvostupanjski sud konstatira i kako je u tijeku postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], te spornu česticu, a hoće li ista biti upisana kao javno dobro u općoj uporabi smatra kako u ovome postupku nije odlučno jer takav upis još uvijek ne egzistira. Prvostupanjski sud također zauzima stav kako se radi o pristupnom putu samo do kuće tužitelja i o portunu koji je onemogućavao pristup svim drugim osobama i vozilima tijekom 30 godina i koji je nedvojbeno bio u posjedu tužitelja.

7. Osnovano tuženik [adresa] u žalbi, ali i tijekom postupka ističe kako tužitelj ne može imati pravo na posjedovnu zaštitu, i to na nekretnini gdje je samovlasno postavio portun kojim je onemogućio korištenje drugima puta, ako se utvrdi da isti predstavlja nerazvrstanu cestu, odnosno posljedično tome javno dobro u općoj uporabi.

8. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da se na nerazvrstanoj cesti ne može stjecati pravo vlasništva, koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima obuhvaća i pravo posjedovanja, pa se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed, s time da ovdje valja istome ukazati na odredbe članka 131. stavak 7. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23. – dalje ZC) gdje je propisano kako su nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, te u odnosu na takve nekretnine nije odlučan upis u zemljišne knjige kao javnog dobra u općoj uporabi.

9. Dakle, u predmetu je ostalo nejasno na temelju čega prvostupanjski sud zaključuje da predmet spora nije nerazvrstana cesta o čemu je 1. tuženik u spis dostavio Potvrdu izdanu 17. svibnja 2022., koja je izdana, istina, od 1. tuženika, ali i 1. tuženika kao tijela jedinice lokalne samouprave. U tom kontekstu prvostupanjski sud je propustio cijeniti i izjave svjedoka EA, koji navodi kako je predmetni put tu preko 40 godina, kao i svjedoka SA koja jasno navodi kako ima saznanja da se u konkretnom predmetu radi o nerazvrstanoj cesti kao i da Grad Opatija vodi evidencije od 1997. .

10. Naime, prvostupanjski sud u odluci navodi kako nije nedvojbeno utvrdio radi li se o nerazvrstanoj cesti, odnosno o javnom dobru u općoj uporabi, te je isto potrebno raspraviti u svjetlu naprijed rečenog, kao i navedenih zakonskih odredbi i dopuniti činjenično stanje, a zatim pravilno primijeniti materijalno pravo kako bi se raspravila odlučna okolnost o kojoj ovisi status sporne nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi.

11. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a valjalo je prihvatiti žalbu 1. tuženika, ukinuti pobijano rješenje i to u odnosu na oba tuženika primjenjujući odredbe članka 201. ZPP-a i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

12. U odnosu na točku V. izreke rješenja žalba 1. tuženika Grad Opatija, [adresa] je odbačena na temelju odredbe članka 380. točka 1. u svezi sa člankom 358. stavak 1. i 3. ZPP-a obzirom da isti nema pravni interes pobijati dio odluke u kojem je tužitelj odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva.

U Vukovaru, 11. lipnja 2025.

Sudac

Ana Bosančić