REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1415/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr.sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GASFIN S.A. Veliko Vojvodstvo Luxemburg, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, kojeg zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik u Rijeci protiv tuženika OPĆINA OMIŠALJ, Omišalj, Prikešte 11, OIB: 72908368249, kojeg zastupaju punomoćnik Igor Bezjak odvjetnik u Rijeci, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 36063948499, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Čolić, odvjetnik u Rijeci, radi ispravka upisa u zemljišne knjige, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3041/2024-2 od 27. studenoga 2024. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-110/2022-35 od 26. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3041/2024-2 od 27. studenoga 2024. (točke I. - III. izreke) kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-110/2022-35 od 26. travnja 2024. navodeći pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23, dalje: ZPP), ističući da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i zbog osobito teške povrede materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, odnosno pravo na pravično suđenje iz čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i jamstvo prava vlasništva iz čl. 48. Ustava Republike Hrvatske, odnosno čl. 1. iz Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Tuženica je u odgovoru na prijedlog predložila da se prijedlog odbaci, a podredno odbije. Traži naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
3.1. Postupajući u skladu s citiranom čl. 385.a st. 2. ZPP, revizijski je sud je ocijenio da tužitelj navodima prijedloga nije učinio vjerojatnim da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka odnosno pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pošteno suđenje i pravo vlasništva, zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). Razlozi koje je naveo u prijedlogu ne upućuju na postojanje osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i materijalnog prava tako da bi to imalo za posljedicu povredu prava na pravično suđenje i povredu prava vlasništva.
3.2. Navodne povrede temeljnog prava na pravično suđenje, i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku, nisu učinjene vjerojatnim, s obzirom da ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno da iznese svoje zahtjeve kao i odlučne činjenice, predloži dokaze te da se izjasni o navodima tuženika i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku, dok pobijana odluka upravo sadrži jasne, razumljive i dostatne razloge na temelju kojih je odbijen tužbeni zahtjev usmjeren na ispravak pogrešnog upisa u zemljišnoj knjizi, kao i razloge zbog čega je sud smatrao da za odluku o tako postavljenom zahtjevu nije bilo potrebno izvoditi druge po tužitelju predložene dokaze.
3.3. Što se pak tiče navoda o povredi prava vlasništva treba reći da tužitelj nikada nije bio vlasnik spornih nekretnina (već je na njega pravnim poslom prešlo založno pravo na tim nekretninama), već u prijedlogu govori o povredi prava vlasništva umješača na strani tuženika, a za koje smatra da nije moglo prestati napuštanjem, međutim, nižestupanjski sudovi i ne temelje svoju odluku na napuštanju odnosno odrereknuću od prava vlasništva.
4. Odluke ovog suda Gž-2316/71 i Rev-89/71 na koje se predlagatelj poziva ne mogu se dovesti u vezu s ovim sporom jer je u njima zauzet stav da se pravo vlasništva ne može izgubiti napuštanjem nekretnine pasivnim držanjem (nepoduzimanje radnji izvršavanja i zaštite prava vlasništva) već samo izričitim odricanjem). U ovom slučaju kako je već rečeno, sudovi nižeg stupnja ne temelje svoje odluke na činjenici da je vlasnik društvo KIJAC NEKRETNINE d. d. Zagreb napustio pravo vlasništva na spornim nekretninama ni na činjenici da je tužena stekla pravo vlasništva zbog toga što su te nekretnine napuštene. Riječ je o tome da je u ispravnom zemljišnoknjižnom postupku izvršena promjena upisa u zemljišnoj knjizi pošto je utvrđeno da su sporne nekretnine javno dobro u općoj upotrebi. Pritom, termin „javna dostupnost“ sudovi nisu upotrijebili u smislu da to predstavlja pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva (kako se navodi u prijedlogu), već da je riječ o šumskom putu i nerazvrstanim cestama pa je logično da su javno dostupne.
5. Zbog sveg navedenog odlučeno je kao izreci ovog rješenja pod točkom I. na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP.
6. Kako odgovor na prijedlog nije bila radnja potrebna za vođenje ovog postupka, na osnovi čl. 155. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa