REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1595/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZČ, vlasnika obrta [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Vidov, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov i partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženice ĆČ, vlasnice obrta [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Smoljan Zanki, odvjetnici u Zadru, radi isplate, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1105/2024-4 od 19. studenog 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-105/2024 od 18. srpnja 2024. i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-4/2016 od 20. svibnja 2016., u sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se.
II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
III. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv toč. III. presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1105/2024-4 od 19. studenog 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-4/2016 od 20. svibnja 2016. u dijelu pod toč. I. i II. izreke, te u prijedlogu navodi kako mu je navedenom presudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), i to pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.
2. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1105/2024-4 od 19. studenog 2024., i to u dijelu pod toč. I. izreke kojim je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-105/2024 od 18. srpnja 2024., te u dijelu pod toč. II. izreke kojim je djelomično potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj P-4/2016 od 20. svibnja 2016. U prijedlogu postavlja više pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„1. Može li drugostupanjski sud, pored odlučivanja o presudi protiv koje je izjavljena žalba, odlučiti i o ranijoj presudi o kojoj je već odlučio po žalbi?
2. Mora li sud, u smislu odredbe članka 315. stavka 3. Zakona o parničnom postupku utvrditi na zapisnik da rasprava teče iznova?
3. Jesu li radovi iskopa i pripreme zemljišta normirani ugovorom o djelu ili ugovorom o građenju?“.
3. Odgovori na prijedloge za dopuštenje revizije nisu podneseni.
4. Polazeći od odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, u pogledu prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije, ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je zbog pogrešne primjene procesnog prava u drugostupanjskom postupku povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da je presuda drugostupanjskog suda dostatno obrazložena, slijedom čega se ne može smatrati arbitrarnom, posebno stoga što su sporni razlozi u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na glavni dug izneseni u skladu s uputom sadržanom u rješenju ovog suda broj Rev-2677/2018-2 od 17. listopada 2023. Stoga, nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
5. Nadalje, u odnosu na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije, postupajući sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u navedenom prijedlogu tuženice nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. U odnosu na prvo postavljeno pitanje sadržano u prijedlogu tuženice, treba reći kako tuženica nije ničime naznačila razloge važnosti navedenog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, dok ujedno nije niti određeno navela koje je temeljno ljudsko pravo, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, povrijeđeno pobijanom odlukom.
7. Nadalje, u odnosu na drugo postavljeno pitanje, ocijenjeno je kako pobijana odluka ne odstupa od ranije ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda (primjerice, broj Rev-2675/13-2 od 18. srpnja 2017. i broj Rev- 2133/2015-2 od 18. rujna 2018.), a nije riječ niti o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitivati sudsku praksu. U odnosu na treće postavljeno pitanje, valja istaknuti kako odluka na koju se poziva tuženica ne koincidira s činjeničnim utvrđenjima, a time ni pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena odluka u ovom sporu, pri čemu dijelom predstavlja i pitanje činjenične naravi koje ovisi o utvrđenjima konkretnog postupka.
8. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno je kao u toč. I. i III. izreke, dok je na temelju čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u st. II. izreke.
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
