REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2277/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, sa sjedištem u Zagrebu, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Simonelli, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Splita, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-635/2024-2 od 16. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-222/2021-13 od 29. veljače 2024., na sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-635/2024-2 od 16. listopada 2024. u odnosu na pitanje:
„Predstavlja li stvarnu štetu za HZMO, u parničnom postupku u kojem potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., puni iznos isplaćene mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13) ili tu štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05)?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-635/2024-2 od 16. listopada 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-222/2021-13 od 29. veljače 2024., zbog sljedećih pitanja:
„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014.g. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu s člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?
2. S obzirom da je tužitelj (HZMO) javno pravno tijelo koje jedino u Republici Hrvatskoj ima javnu ovlast za obračun i isplatu mirovinskih primanja a k tome način obračuna naknade štete izrađuje jedino tužitelj po čl. 140.st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju kao posebnog propisa, postavlja se pravno pitanje dokazne snage javne isprave tužitelja koju predstavlja obračun isplaćenih iznosa mirovinskih primanja i naknade štete prema čl. 140.st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju?“.
1.1. Tužitelj smatra da su navedena pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, smatrajući da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana drugostupanjska presuda odstupa od pravnih shvaćanja viših sudova i revizijskog suda.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući u smislu odredbe čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je pitanje naznačeno u izreci rješenja važno u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. tog Zakona za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Riječ je, naime o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s onim zauzetim u presudi Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 550/2021-2 od 14. svibnja 2021. i dr., a o njemu nema prakse revizijskog suda.
4. Zbog navedenih razloga riješeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP. (tako i ovaj sud u odluci broj Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd- 5283/2024-2 od 18. prosinca 2024. i dr.).
5. U odnosu na drugo pitanje, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, smatra se da je prijedlog povučen.
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
