Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Kž-41/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća te Ljiljane Kolenko i Rajka Kipkea, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BC i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 278. st. 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. i 101/2017., dalje: KZ) i dr., odlučujući o žalbama okrivljenih BC i Stjepana Prugovečkog protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj: K-112/2019-43 od 25. listopada 2022., u javnoj sjednici vijeća održanoj 11. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljenih BC i Stjepana Prugovečkog kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenici BC, Stjepan Prugovečki, VC i FC proglašeni su krivima i to okr. BC pod toč. 1. za kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem isprave iz čl. 278. st. 3. u svezi st. 1. KZ, u stjecaju s kaznenim djelom ovjeravanja neistinitog sadržaja, iz čl. 281. st. 1. KZ, uz primjenu čl. 51. st. 1. KZ, okr. Stjepan Prugovečki pod toč. 2. za kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem isprave, iz čl. 278. st. 3. KZ, u stjecaju s kaznenim djelom ovjeravanja neistinitog sadržaja, iz čl. 281. st. 1. KZ, uz primjenu čl. 51. st. 1. KZ, okr. VC pod toč. 3. za kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem isprave, iz čl. 278. st. 3. u vezi st. 1. KZ, u stjecaju s kaznenim djelom ovjeravanja neistinitog sadržaja, iz čl. 281. st. 1. KZ, uz primjenu čl. 51. st. 1. KZ i okr. FC pod toč. 1., 2., 3., 4. i 5. za pet kaznenih djela krivotvorenja, krivotvorenjem isprave, iz čl. 278. st. 3., u vezi st. 1. KZ.

1.1. Okr. BC za kazneno djelo iz toč. 1. je na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a za kazneno djelo iz toč. 1. na temelju čl. 281. st. 1. KZ utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci pa je okr. BC temeljem citiranih zakonskih propisa i čl. 51. st. 1. i 2. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci.

1.2. Okr. Stjepanu Prugovečkom za kazneno djelo iz toč. 2. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, a za kazneno djelo iz toč. 2. na temelju čl. 281. st. 1. KZ utvrđena mu je kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, pa je okr. EC temeljem citiranih zakonskih propisa i čl. 51. st. 1. i 2. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci.

1.3. Okr. VC za kazneno djelo iz toč. 3. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, a za kazneno djelo iz toč. 3. na temelju čl. 281. st. 1. KZ utvrđena mu je kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, pa je sud okr. VC na temelju citiranih zakonskih propisa i čl. 51. st. 1. i 2. KZ osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet mjeseci, time da mu je temeljem članka 56. KZ izrečena uvjetna osuda, na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik VC u vremenu od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

1.4. Okr. FC za kazneno djelo iz toč. 1. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, za kazneno djelo iz toč. 2. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, za kazneno djelo iz toč. 3. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, za kazneno djelo iz toč. 4. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci i za kazneno djelo iz toč. 5. na temelju čl. 278. st. 3. KZ utvrđena je kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, pa je okr. FC na temelju citiranih zakonskih propisa i čl. 51. st. 1. i 2. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, time da mu je na temelju čl. 54. KZ u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i dovođenja u pritvorsku policijsku jedinicu od 29. siječnja 2019. do 31. siječnja 2019.

1.5. Na temelju čl. 77. st. 1. KZ u vezi čl. 560. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019. i 80/2022., dalje: ZKP-22) utvrđeno je da novčani iznos od 18.548,30 kn / 2.461,78 eura predstavlja imovinsku korist koju je okr. FC ostvario kaznenim djelom te se od okr. FC oduzima imovinska korist ostvarena počinjenjem kaznenog djela u iznosu od 18.548,30 kn / 2.461,78 eura te je okrivljeniku naloženo da navedeni novčani iznos uplati u korist Državnog proračuna RH, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe. Ujedno je uvrđeno je da je novčani iznos od 18.548,30 kn / 2.461,78 eura imovina Republike Hrvatske.

1.6. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-22 okr. BC, okr. Stjepan Prugovečki i okr. VC dužni su naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. ZKP-22 u iznosu od 700,00 kn / 92,91 eura na ime paušalne svote, u roku od 15 dana.

1.7. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP-22 okr. FC obvezan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. i st. 4. ZKP-22 i to 535,00 kn / 71,00 eura, plaćanjem paušalne svote u iznosu od 700,00 kn / 92,91 eura te trošak branitelja po službenoj dužnosti, o čemu će prvostupanjski sud donijeti zasebno rješenje.

2. Protiv navedene presude žalbu su u zakonskom roku podnijeli okrivljenik BC i okrivljenik Stjepan Prugovečki.

2.1. Okrivljenik BC, žali se po branitelju Mislavu Srbu, odvjetniku u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu te pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, time da se na sjednicu vijeća kada se o žalbi bude odlučivalo pozove i branitelj.

2.2. Okrivljenik Stjepan Prugovečki žali se po braniteljici Snježani Popović, odvjetnici u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu te pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, time da se na sjednicu vijeća kada se o žalbi bude odlučivalo pozove i braniteljica.

3. Odgovor na žalbe nije podnesen.

4. Spis je u skladu s čl. 474. st. 1. ZKP-22 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu koje je dopisom broj KŽ-DO-45/2023-3 od 20. siječnja 2023. isti vratilo ovom sudu.

5. Povodom zahtjeva branitelja okrivljenih zakazana je javna sjednica vijeća na koju je pristupila braniteljica okrivljenika Stjepana Prugovečkog, odvjetnica Snježana Popović, odvjetnica u Osijeku, dok njezin branjenik, ovdje okrivljenik Stjepan Prugovečki, zamjenik Županijske državne odvjetnice u Varaždinu, okrivljenik BC Prugovečki i njegov branitelj Mislav Srb nisu pristupili, a uredno su izvješteni o održavanju iste te je sjednica održana u skladu s čl. 475. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022.,36/2024. i 72/2025., dalje: ZKP) u njihovoj odsutnosti.

6. Na sjednici vijeća sutkinja izvjestiteljica podnijela je izvješće o stanju spisa, a braniteljica okrivljenika Stjepana Prugovečkog, odvjetnica Snježana Popović, navela je da u cijelosti ostaje kod navoda žalbe koju je ukratko usmeno obrazložila.

7. Braniteljica okrivljenika Stjepana Prugovečkog je navela da je žalba uložena iz svih zakonskih razloga. Bitnu povredu obrana vidi u tome što prvostupanjski sud posve neosnovano poistovjećuje značenje lažne i preinačene isprave, iako njenog branjenika proglašava krivim, jer je lažnu ispravu uporabio kao pravu, dok u obrazloženju presude navodi kako su uvjerenja, odnosno, javne isprave s krivotvorenim podacima, čime da se radi o preinačenoj ispravi. Smatra da sud iz provedenog dokaznog postupka nije mogao na siguran način zaključiti radi li se o lažnoj ili preinačenoj ispravi, budući da iz dopisa auto kuće i liječničke ustanove slijedi samo zaključak da optuženici nisu polagali vozački ispit, niti su bili na liječničkom pregledu. No, da i nadalje ostaje sporno radi li se o lažnoj ili preinačenoj ispravi. Ono najvažnije po obrani je učinjena povreda KZ-a od strane prvostupanjskog suda, a o čemu i sam drugostupanjski sud mora voditi računa po službenoj dužnosti. Naime, optužujući i osuđujući okrivljenike za dva kaznena djela obrana smatra da je povrijeđen KZ iz razloga, jer se u konkretnom slučaju radi o supsidijaritetu, kao obliku prividnog stjecaja. Supsidijaritet se utvrđuje tumačenjem. On postoji između dva zakonska opisa kada prvi opis predstavlja kriminaliziranje prethodnog stadija u počinjenju kaznenog djela iz drugog opisa, s time da je prethodni stadij kriminaliziran samo ako se na njemu kriminalna aktivnost zaustavi, ako on ne ulazi u sastav djela koje je djelatnošću ostvareno. Nabava radi uporabe, odnosno uporaba neistinitog zdravstvenog uvjerenja i položenog vozačkog ispita, služila je isključivo kao sredstvo počinjenja drugog kaznenog djela, podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole. Oba djela čine funkcionalnu cjelinu, počinjena su jedinstvenom kriminalnom voljom i ugrožavaju istu pravnu vrijednost, povjerenje u vjerodostojnost isprava te ne postoji zasebni pravni interes koji bi bio povrijeđen, a koji nije obuhvaćen primarnim djelom. Stoga braniteljica okrivljenika predlaže da se žalba uvaži preinačenjem prvostupanjske presude i samim time da se okrivljeniku Stjepanu Prugovečkom izrekne blaža kazna, a podredno predlaže ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

8. Žalba okrivljenika BC sadržajno je gotovo identična žalbi Stjepana Prugovečkog.

9. Žalbe nisu osnovane.

10. Nisu u pravu žalitelji kada tvrde da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, razumljiva je i nije proturječna sama sebi i razlozima presude te nije točno da presuda uopće nema razloga, u presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a prvostupanjski sud je po mišljenju ovog drugostupanjskog suda iznio potpuno jasne razloge donošenja iste, koji nisu proturječni.

11. Prvostupanjski sud je na točno i potpuno utvrđeno činjenično stanje primijenio ispravne odredbe KZ. Ovdje valja naglasiti da se okrivljenik BC očitovao da se smatra krivim u odnosu na oba kaznena djela za koja se tereti, iz kog razloga ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 464. st. 7. ZKP).

12. Nadalje, nisu točni navodi obrane da sud prvog stupnja poistovjećuje lažnu i preinačenu ispravu te da sud nije na siguran način mogao zaključiti radi li se u konkretnom slučaju o lažnoj ili preinačenoj ispravi. Naime, u konkretnom slučaju riječ je o lažnim javnim ispravama, jer su okrivljenici BC i Stjepan Prugovečki znali da nisu položili vozački ispit i da nisu bili na liječničkom pregledu, a od okrivljenika FC su pribavili uvjerenje HAK-a Autoškole "Radar" o položenim vozačkim ispitima za "B" kategoriju i Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima "B" kategorije Doma zdravlja "Željezničar" Zagreb na svoja imena. Time su ostvarili bitna obilježja kaznenih djela krivotvorenja isprava iz čl. 278. st. 3. u vezi st. 1. KZ.

13. Potom su obojica, tj. okrivljenici BC i Stjepan Prugovečki u Policijskoj postaji Slatina, u referadi za vozila i vozače, takva uvjerenja s krivotvorenim podacima, priložili uz zahtjeve za izradu vozačkih dozvola, na temelju kojih su im referenti Policijske postaje Slatina izdali potvrde o podnesenim zahtjevima za izdavanje vozačke dozvole. Pri tome valja reći da su potvrde o podnesenim zahtjevima za izdavanje vozačke dozvole isprave, i to javne isprave, budući su izdane od MUP RH te budući se uz njih može upravljati vozilom do izrade vozačke dozvole, jer dokazuju pravno relevantne činjenice (da su zahtjevi za izdavanje vozačke dozvole podneseni i da su postupci u tijeku). Time su okrivljenici BC i Stjepan Prugovečki ostvarili bitna obilježja kaznenih djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz čl. 281. st. 1. KZ.

14. U konkretnom slučaju obojica okrivljenika počinila su dva kaznena djela u stjecaju te im je ispravno prvostupanjski sud utvrdio pojedinačne kazne za svako kazneno djelo, a potom im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao jedinstvene kazne zatvora.

15. Ne radi se prividnom stjecaju, kao što to tvrdi obrana okrivljenih, odnosno kaznena djela ovjeravanja neistinitog sadržaja nisu sadržana u kvalificiranim kaznenim djelima krivotvorenja isprava. Naime, iako se radi o kaznenim djelima protiv krivotvorenja isprava, dakle, srodnim kaznenim djelima, kaznena djela krivotvorenja isprave i kaznena djela ovjeravanja neistinitog sadržaja imaju različita zaštićena dobra.

16. Bitno obilježje kaznenog djela krivotvorenja isprave je radnja krivotvorenja, u ovom slučaju uporaba lažne isprave, dakle štiti autentičnost isprave (formu), dok je bitno obilježje kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja dovođenje u zabludu nadležnog tijela da ono u javnoj ispravi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu, dakle, štiti istinitost sadržaja javne isprave.

17. Budući je potvrda o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole javna isprava, nisu točni ni žalbeni navodi obrane da se u konkretnom slučaju ne radi o kaznenom djelu ovjeravanja neistinitog sadržaja, budući se isto može počiniti samo u odnosu na javnu ispravu, niti je točan žalbeni navod da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju ovog kaznenog djela. Naime, obrana smatra da je vozačka dozvola javna isprava, a da potvrda to nije, što je sasvim pogrešan stav (vidi točku 13. obrazloženja ove presude).

18. Žalitelji smatraju da im je prvostupanjski sud odmjerio prestroge kazne. Naime, obojici okrivljenika prvostupanjski sud je utvrdio pojedinačne kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci za svako kazneno djelo te ih je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci. Pri tome je okrivljeniku BC olakotnom cijenio činjenicu da je samohrani otac dvoje maloljetne djece i njegovo priznanje kaznenih djela, dok mu je otegotnim cijenio njegovu višestruku osuđivanost. Okrivljeniku Stjepanu Prugovečkom cijenio je olakotnim činjenicu da je otac jednog maloljetnog djeteta, a od otegotnih činjenicu da je višestruko osuđivana osoba.

19. Ovaj žalbeni sud ne prihvaća navode obojice žalitelja da im je prvostupanjski sud mogao ublažiti kazne i da im je mogao izreći i uvjetne osude. Naime, obojica okrivljenika su višestruko osuđivane osobe, doduše za raznovrsna kaznena djela, međutim očito je da ih dosadašnje osude za počinjena kaznena djela nisu odvratila od činjenja kaznenih djela i usmjerila da poštuju pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske. Osim toga, okrivljenicima su utvrđene pojedinačne kazne od osam mjeseci za kaznena djela za koja su propisane kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, što znači da su im utvrđene zatvorske kazne bliže zakonskom minimumu, a potom su im obojici pri odmjeravanju jedinstvene kazne zatvora, kazne umanjene za pet mjeseci te valja napomenuti da se blažim kaznama ne bi postigla svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ, kao ni izricanjem uvjetnih osuda višestruko osuđivanim osobama.

20. S obzirom na navedeno, žalbe okrivljenih BC i Stjepana Prugovečkog nisu osnovane, a budući da ovaj drugostupanjski sud ispitujući žalbe nije utvrdio povrede iz čl. 476. st. 1. ZKP, to je na temelju čl. 482. ZKP odlučeno kao u izreci.

U Varaždinu 11. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic