REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-658/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćniku Hrvoju Kraljičkoviću, odvjetniku u Zagrebu, Kninski trg 13, protiv tuženika MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćniku Nebojši Antoliću, odvjetniku u Zagrebu, Pavla Hatza 3, radi ispravka upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o reviziji tužene protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-717/2020-2 od 12. svibnja 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-20/18-20 od 9. studenog 2020., u sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika se odbija.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda tako da je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja te je presuđeno:
„1. Tuženik MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti ispravak upisa provedenog pod poslovnim brojem Z- 3727/14 na nekretnini tužitelja SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskoga sud u Velikoj Gorici kao 1/2 idealnog dijela: 63. Suvlasnički dio: 4010/405060 etažno vlasništvo (E-63) 1. Posebni dio – garaža br. 3. u [adresa], što u naravi predstavlja garažu br. 3 sa spremištem br. 10 i 11 u podrumu, površine 40,10 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem je upisana kč. br. [katastarska čestica] [adresa] od 1349 m2, dvorište od 97 m2, stambena zgrada, [adresa] od 1252 m2, ukupno: 1349 m2, na način da se izvrši brisanje upisa zabilježbe, provedene na temelju zapisnika i rješenja s rasprave za ispravak Općinskog suda u Velikoj Gorici od 11. rujna 2014., rješenjem od 17. studenoga 2014., radi pokretanja postupka povrata naknade imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
2. Nalaže se tuženiku MK, da tužitelju SK nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 kn (tri tisuće sedam stotina pedeset kuna) sa zateznim kamatama tekućim od 9. studenoga 2020. do isplate prema kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Tužitelju se ne dosuđuje trošak postupka u povodu pravnog lijeka.“
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 4094/2021-2 od 20. prosinca 2022. podnosi tužena pozivom na čl. 382. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) zbog slijedećeg pravnog pitanja:
„1. Predstavlja li izvanparnični upravni postupak pokrenut radi naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine postupak za koji se u zemljišne knjige upisuje zabilježba pokretanja postupka temeljem odredbe čl. 84. a Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, ....60/13 – dalje u tekstu: ZZK)?
2. Je li parnični sud ovlašten/nadležan u parničnom postupku povodom tužbe za ispravak, prilikom odlučivanja o osnovanosti, istinitosti i valjanosti upisa zabilježbe pokretanja postupka naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, utvrđivati ostvaruje li se u zabilježenom izvanparničnom postupku pravo na isplatu ili na naknadu u naravi, kao pretpostavku valjanosti takvog upisa - zabilježbe pokretanja postupka?“
3. Predlaže da se revizija prihvati i nižestupanjske odluke preinače i odbiju tužbeni zahtjevi uz naknadu parničnih troškova povodom revizije, podredno da se pobijane nižestupanjske presude ukinu.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija nije osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja povodom tužbe za ispravak podnesene temeljem čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, 63/19 - dalje: ZZK), koju je podnio nakon što je u postupku obnove zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] zemljišnoknjižni sud odredio izmijeniti upisano stanje vlasništva tužitelja upisom zabilježbe spora u korist tuženika izvršenog temeljem čl. 84.a ZZK.
7. Pobijana presuda je temeljem čl. 391. st. 1. ZPP ispitana samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
8. Revizija je dopuštena pozivom na čl. 385., 385.a i 387. ZPP jer se radi o pravnim pitanjima u pogledu kojih praksa viših sudova nije jedinstvena (u odnosu na prvo pravno pitanja pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja Županijskog suda u Zagrebu Gž-2340/17 od 26. ožujka 2019.), odnosno pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (u odnosu na drugo pravno pitanje Rev x 414/2015 od 30. rujna 2015., Rev 228/2012 od 8. ožujka 2016., Rev x 936/2015 od 24. rujna 2019.)
9. Tijekom postupka je utvrđeno da je pravna prednica tuženika (UK) 1997. podnijela nadležnom tijelu državne uprave zahtjev za naknadu za imovinu oduzetu prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19 - dalje: ZNIOVJKV), a da je tuženik preuzeo postupak kao njen sljednik i da se upravni postupak i dalje vodi.
10. Rješenjem zemljišnonjižnog odjela Općinskog suda u Velikoj Gorici pod brojem Z- 3727/14 od 29. prosinca 2014. povodom prigovora tuženika na raspravi održanoj tijekom postupka obnove zemljišnih knjiga k. o. [katastarska općina] određena je zabilježba pokretanja prethodno opisanog upravnog postupka na nekretninama koje su u suvlasništvu tužitelja.
11. Sud drugog stupnja pobijanom presudom preinačuje prvostupanjsku presudu i prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja ocjenjujući da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje zabilježbe pokretanja postupka prema čl. 84.a ZZK.
12. Pritom sud drugog stupnja polazi od pravnog shvaćanja da je upis zabilježbe dopušten u okolnostima kada ishod spora može dovesti do promjene upisanog knjižnog prava.
13. Analizirajući sadržaj zahtjeva podnesenog u upravnom postupku koji se odnosi na isplatu odgovarajuće naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ocjenjuje da ishod ovog postupka ne može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenja prava na predmetnoj nekretnini jer se opisani upravni postupak ne vodi o knjižnom pravu, niti je predmet postupka zahtjev za isplatom naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište (čl. 16. st. 2. ZNIOVJKV), poslovnu zgradu ili poslovni prostor (čl. 40. st. 1. ZNIOVJKV) već je u predmet postupka zahtjev za isplatom naknade za nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište koje je privedeno namjeni.
14. Pored ovih razloga, sud drugog stupnja ocjenjuje da niti u okolnostima kada bi bile ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 84.a ZZK, da se s obzirom na sadržaj zahtjeva podnesenog u upravnom postupku i stanje zemljišnih knjiga na temelju odluke koja će biti donijeta u upravnom postupku ne može odrediti promjena upisanog vlasništva jer je u zemljišnim knjigama upisana stambena zgrada koja nije predmetom zahtjeva za povrat u upravnom postupku koji je pokrenula prednica tuženika.
15. Povodom revizije, imajući u vidu sadržaj pravnih pitanja za koja je dopušteno podnošenje revizije kao i revizijske navode tuženika, relevantne zakonske odredbe za odgovor na postavljeno pravno pitanje su:
- članak 81. ZZK kojim je (st. 1.) definirana zabilježba spora kao upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Nadalje, stavkom drugim je propisano da zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, te da isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Stavkom trećim je propisano da kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.
- članak 84.a ZZK prema kojem stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka. U pogledu učinka ove zabilježbe (stavak drugi) proizlazi da je identičan sa upisom zabilježbe prema čl. 81. ZZK, dakle ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu, a na isti način je regulirana primjena pravila o prvenstvenom redu (st. 3.), dakle kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka.
16. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe prije iznošenja odgovora na prvo postavljeno pravno pitanje naglašava se da se postupak za naknadu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine provodi pred upravnim tijelom, dakle, nije riječ o izvanparničnom, već upravnom postupku.
17. Ovaj sud je u pogledu postojanja pretpostavki za upis zabilježbe upravnog postupka povodom zahtjeva za povratom imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine iznio pravno shvaćanje u predmetima: Rev x 414/2015 od 30. rujna 2015., Rev 228/2012 od 8. ožujka 2016., Rev x 936/2015 od 24. rujna 2019., prema kojem je u zemljišnoknjižnom postupku dopušteno izvršiti zabilježbu upravnog postupka povodom zahtjeva za povratom imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine a za dopuštenost upisa zabilježbe dovoljno je da se vodi postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom (u konkretnom slučaju nadležnim upravnim tijelom) glede knjižnog prava vlasništva time da bi ishod postupka mogao utjecati na to pravo (Rev x 936/2015. od 24. rujna 2019.) odnosno da pretpostavka za upis zabilježbe nije prikladnost za uknjižbu (potpuna izvjesnost) odluke iz takvog postupka, već je dovoljno postojanje same vjerojatnosti da bi se u postojećem postupku mogao odrediti upis u zemljišnu knjigu (Rev 228/2012-2 od 8. ožujka 2016.).
Dakle, prema pravnom shvaćanju iz prethodno citiranih odluka prilikom ocjene pretpostavki za dopuštenost upisa zabilježbe upravnog spora odlučna je okolnost postoji li na razini vjerojatnosti pretpostavke da bi odluka iz tog postupka mogla dovesti do promjene upisa zemljišnoknjižnog prava.
Stoga, kada je prijedlog povodom kojeg se vodi upravni postupak podnesen sa zahtjevom za naknadu (dakle, ne za povratom) za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, dakle sadržaj prijedloga (kojim je upravno tijelo u upravnom postupku vezano) upućuje da se ne traži povrat imovine (u odnosu na koju se predlaže upis zabilježbe upravnog postupka) niti na razini vjerojatnosti ne postoje okolnosti koje bi upućivale da bi ishod tog upravnog postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Upravo ove okolnosti je sud povodom tužbe za ispravak ovlašten ispitivati jer se odnose na postojanje pretpostavki za upis zabilježbe pokretanja postupka.
Ovime je ujedno odgovoreno na oba postavljena pravna pitanja.
18. Kako je pravno shvaćanje na kojem se temelji pobijana odluka u skladu sa prethodno iznijetim pravnim shvaćanjem ovoga suda, revizija tuženika nije osnovana.
19. Slijedom navedenog revizija tuženika je neosnovana te je temeljem čl. 393. st. 1.
ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
