REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2062/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud, mr. sc. Neri Radas i Ivana Vučemila članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BCS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i Partneri u Rijeci, protiv tuženice Opće bolnica Pula-Ospedale Generale di Pola, Pula, Zagrebačka 30, OIB 16089706543, koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2901/2022-3 od 10. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-394/2018-26 od 13. svibnja 2022., u sjednici održanoj 11. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice Opće bolnice Pula- Ospedale Generale di Pola u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice Opće bolnice Pula- Ospedale Generale di Pola u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2901/2022-3 od 10. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-394/2018-26 od 13. svibnja 2022. u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkom I. i II. izreke.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu i za razvoj sudske prakse, te predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pitanja:

„1. Da li je redovni mjesečni fond sati umnožak radnih dana u mjesecu (pon- pet) sa 8 sati u koje ulaze i dani blagdana i neradni dani ili umnožak radnih dana sa 8 sati bez blagdana i neradnih dana?

2. Da li se radni sati ostvareni na dan blagdana imaju smatrati i obračunavati kao prekovremeni sati iako se radi o redovnom radu radnika i redovnom mjesečnom rasporedu, koji radi u turnusima 12-24-12-48 i ti sati u trenutku kada su odrađeni nisu prešli redovan mjesečni fond sati?

3. Da li se radnicima koji rade od ponedjeljka do petka 8 sati dnevno, a koji ne rade na blagdan ili neradni dan koji pada u tjednu od ponedjeljka do petka plaća naknada za sate blagdana ako redovni mjesečni fond sati čine samo radni sati, dakle bez blagdana i neradnih dana?

4. Plaća li se radnicima koji rade u turnusima (12 sati dnevna smjena, 24 sata odmora, 12 sati noćna smjena i 48 sati odmora) i kojima blagdan pada na dan tjednog odmora kada su od kuće 24 odnosno 48 sati naknada sati za blagdan?“.

2.1. Kao razlog važnosti navodi da je pobijana odluka suprotna zauzetom shvaćanju revizijskog suda u odlukama broj Revr-466/2007 od 5. rujna 2007., broj Rev-281/2021 od 27. travnja 2021., Rev-290/2021 od 1. lipnja 2021. i dr., kao i da postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

2.2. Tuženica sadržajno podnosi prijedlog i zbog povrede ustavnih prava iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske kao i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - prava na pravično suđenje.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu dodataka na plaću i to dodatka zbog otežanih uvjeta rada i dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate rada, tj. isplatu dodataka na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada, rada blagdanom i državnim praznikom, kao i dodatka za staž i razliku naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad za razdoblje od 1. prosinca 2013. do 30. prosinca 2018. u iznosu 124.078,00 kn (16.866,15 EUR-a) s pripadajućim zateznim kamatama.

5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11. -proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), ocijenjeno je da pitanja koja postavlja tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5.1. Navedeno stoga što je revizijski sud o predmetnoj problematici izrazio pravno shvaćanje u odlukama ovog suda broj Rev-281/2021 od 27. travnja 2021., broj Rev- 290/2021 od 1. lipnja 2021., broj Rev-658/2021 od 14. ožujka 2021. i dr., a pobijana drugostupanjska odluka ne odstupa od ustaljene prakse i zauzetih pravnih shvaćanja iznesenih u tim odlukama (u tom smislu i ovaj sud u odluci Revd-2369/2024-2 od 3. rujna 2024. i dr.), a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.

5.2. Nadalje, tuženica u prijedlogu navodi da se drugostupanjski sud nije upustio u razmatranje nalaza i mišljenja vještaka i utvrđenja ispravnog načina obračuna/utvrđenja mjesečnog fonda sati i eventualnih prekovremenih sati rada, već je samo prihvatio stav prvostupanjskog suda. Međutim, u odnosu na ove navode tuženica nije u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP, uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavila dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova iz kojih bi proizlazilo da je tijekom postupka isticala prigovor u tom smislu (nalaz i mišljenje vještaka i primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka koje po tvrdnjama tuženice nisu otklonjene).

6. Slijedom navedenog, valjalo je prijedlog tuženice u odnosu na postavljena pitanja odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

7. Nadalje, tuženica je u prijedlogu za dopuštenje revizije sadržajno navela da su joj povrijeđena ustavna i konvencijska prava i to pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost svih pred zakonom.

8. Postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje su tuženica dostavile uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tuženica nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona.

8.1. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tuženici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužiteljice, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženice. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Isto tako, to što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja od tuženice ne predstavlja povredu temeljnih prava. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženica nije imala pravično suđenje, čime tuženica nije učinile vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.

9. Zbog svega navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 11. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Goranka Barać-Ručević