Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kžzd-174/2024-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinja za mladež Jasne Smiljanić, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Irene Kvaternik, kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović u kaznenom predmetu protiv optuženog ČŽ, zbog kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz članka 179.a. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. – dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama optuženika podnesenim protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: Kzd-45/2019.-143 od 15. svibnja 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe optuženog ČŽ, a povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda te predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, broj: Kzd-45/2019.-143 od 15. svibnja 2024., optuženi KŽ proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz članka 179.a KZ/11. te tri kaznena djela povredom djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno opisana u izreci pobijane presude te mu je na temelju članka 179.a KZ/11. utvrđena kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a na temelju članka 177. stavak 2. KZ/11. za svako od tri kaznena djela utvrđena je kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine pa je na temelju članka 51. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 8 (osam) mjeseci.

2. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom RŽ je uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 8. veljače 2019. do 24. srpnja 2019.

3. Na temelju članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

4. Žalbe protiv presude pravodobno je podnio optuženi KŽ putem branitelja Jakše Cvitkovića, odvjetnika iz Splita, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i ukine pobijanu presudu te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, ali pred drugim sucem, podredno da se žalitelj blaže kazni. Nadalje, optuženi KŽ je i osobno podnio žalbu zbog „povrede prava na obranu“ s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i oslobodi optuženika optužbe. Kako su obje žalbe podnesene iz istih žalbenih osnova, bit će razmatrane kao jedna žalba.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. U skladu s odredbom članka 475. stavak 1. ZKP na zahtjev optuženika iznesen u žalbi podnesenoj putem branitelja, o sjednici vijeća izvješteni su optuženi KŽ, njegov branitelj, odvjetnik Jakša Cvitković i Županijski državni odvjetnik u Zagrebu, koji uredno obaviješteni nisu pristupili sjednici drugostupanjskog vijeća pa je vijeće odlučilo provesti sjednicu u njihovoj odsutnosti.

8. Žalbe optuženika su osnovane.

9. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP jer su na raspravi 28. kolovoza 2019. ispitani svjedoci UŽ, ŠŽ, VŽ i FŽ iako branitelj optuženika nije bio prisutan, a u to je vrijeme optuženik bio u istražnom zatvoru u drugom predmetu i prema odredbi članka 66. stavak 1. točka 4. ZKP je morao imati branitelja, kao i da izostanak branitelja ne može nadomjestiti suglasnost optuženika i zastupnice optužbe da se izvanraspravno ispitaju svjedoci. Naime, iz zapisnika od 28. kolovoza 2019. proizlazi da je tadašnji branitelj optuženika, odvjetnik Edvard Sušac uredno pozvan na raspravu, izostanak nije opravdao pa je sud odlučio izvanraspravno ispitati prisutne svjedoke, dakle, nije provedena rasprava u odsutnosti branitelja pa da bi bila počinjena bitna povreda kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 3. ZKP, već je sud primijenio odredbu članka 402. stavak 2. ZKP. Odredbom članka 402. stavak 2. ZKP propisana je mogućnost izvanraspravnog ispitivanja svjedoka kada zbog nedolaska branitelja ne postoje uvjeti za održavanja rasprave, a optužba i obrana se tome ne protive. Kako su optuženik i državni odvjetnik suglasno predložili da se izvanraspravno ispitaju svjedoci, prvostupanjski je sud postupio u skladu s citiranom zakonskom odredbom. Na sljedećoj raspravi 1. listopada 2019. zamjenik branitelja, odvjetnik Zdeslav Lozo je izjavio da je upoznat sa sadržajem zapisnika od 28. kolovoza 2019. te je predložio da se pročitaju zapisnici o ispitivanju svjedoka koji su izvanraspravno ispitani 28. kolovoza 2019., nakon čega ih je sud pročitao pozivajući se na odredbu članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP, a isto je bilo i na raspravi 16. lipnja 2020. koja je počela iznova i na kojoj je sadašnji branitelj optuženika, odvjetnik Jakša Cvitković predložio da se pročitaju zapisnici o ispitivanju svih svjedoka pa i svjedoka koji su tijekom postupka ispitani bilo na raspravi, bilo izvanraspravno, dakle i svjedoka ZŽ, ŠŽ, VŽ i FŽ, a isto se događalo i na raspravi 6. listopada 2020., 21. ožujka 2023. te 13. svibnja 2024. S obzirom na izloženo, izvanraspravnim ispitivanjem i čitanjem iskaza naznačenih svjedoka nije optuženiku povrijeđeno pravo na obranu jer su egzistirali uvjeti za izvanraspravno ispitivanje svjedoka, a nakon što je isto provedeno obrana se u više navrata suglasila sa čitanjem tako pribavljenih iskaza.

10. Nadalje, nije u pravu žalitelj niti kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP iz razloga što nakon izmjene činjeničnog i pravnog opisa te pravne kvalifikacije na raspravi 17. srpnja 2019. nije postupio u skladu s odredbama članka 348. do 367. ZKP, odnosno dostavio spis s izmijenjenom optužnicom optužnom vijeću radi njezinog ispitivanja. Naime, točno je da je na raspravi 17. srpnja 2019. zastupnica optužbe mijenjala činjenični i pravni opis te pravnu kvalifikaciju terećenih kaznenih djela. Prema odredbi članka 441. stavak 3. ZKP u takvoj situaciji sud može, a nakon saslušanja stranaka, odlučiti dostaviti izmijenjenu optužnicu optužnom vijeću radi njezinog ispitivanja sukladno člancima 348. do 367. ZKP, međutim, dostava izmijenjene optužnice optužnom vijeću radi njezinog ispitivanja nije obveza prvostupanjskog suda, već je zakon tu mogućnost ostavio na procjenu prvostupanjskom sudu, tako da nastavljanjem rasprave temeljem izmijenjene optužnice, bez prethodne ocjene iste od strane optužnog vijeće, nije počinjena istaknuta bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

11. Isto tako prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka kada je nakon udaljenja optuženog ČŽ iz sudnice zbog narušavanja reda tijekom rasprave, na temelju odredbe članka 396. stavak 2. ZKP, izvijestio ga o tijeku postupka, ne pročitavši iskaz djeteta žrtve GŽ. Prema odredbi članka 396. stavak 2. ZKP optuženik može biti udaljen iz sudnice za određeno vrijeme, a prije završetka dokaznog postupka predsjednik vijeća će pozvati optuženika i izvijestiti ga o tijeku rasprave. Upravo je izvještavanja optuženika o tijeku rasprave obveza suda, a ne i čitanje iskaza provedenih za vrijeme udaljenja optuženika i omogućavanja dodatnog ispitivanja svjedoka koji su ispitani za vrijeme dok optuženik nije bio u sudnici. Za vrijeme dok je optuženik bio udaljen iz sudnice, u sudnici je bio prisutan branitelj optuženika, tako da je obrana optuženika bila osigurana.

12. U pravu je optuženi KŽ kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer su u prvostupanjskoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama u odnosu na svako kazneno djelo iz članka 177. stavak 2. KZ/11. u odnosu na djecu Č, GŽ i IŽ, posebno u odnosu na dijete IŽ. Osim toga, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP ovaj drugostupanjski sud nalazi da je ista bitna povrede počinjenja i u odnosu na bitne činjenice kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11. zbog kojeg je optuženik proglašen krivim, a zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati.

13. Naime, optuženik je pobijanom presudom proglašen krivim za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11. na štetu svoje supruge SŽ, a prvostupanjski je sud propustio utvrditi, i to u odnosu na svaki čin nasilja prema žrtvi SŽ, opisan u izreci pobijane presude, na temelju kojih dokaza je što utvrdio te obrazložiti iz kojih dokaza nalazi utvrđenim bitne činjenice koje tvore obilježja ovog kaznenog djela. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da vjeruje žrtvi SŽ čiji iskaz je potkrijepljen iskazom žrtava Č i GŽ, koji oboje nisu bili prisutni svim događajima opisanim u izreci pobijane presude, tako je ostalo nejasno što je točno i na temelju kojih dokaza prvostupanjski sud utvrdio.

14. U prvostupanjskoj presudi nije obrazloženo teško kršenje propisa u zaštiti od nasilja u obitelji, kao jedan od bitnih elemenata inkriminiranog djela. Prema činjeničnom opisu pobijane presude, optuženik je fizički i verbalno napadao te psihički i maltretirao žrtvu na različite način, međutim, sud je propustio obrazložiti zašto nalazi da ovakvo opisano ponašanje optuženika ima karakter teškog kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji.

15. Potrebno je naglasiti da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17., 126/19. – dalje u tekstu: ZZNO/17.), između ostalog, u članku 10. stavak 1. definira nasilje u obitelji kao psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti. Da bi se radilo o kaznenom djelu nasilja u obitelji mora se raditi o „teškom kršenju“ naznačenog propisa, a da bi neko ponašanje predstavljalo teško kršenje ove norme potrebno je da je učestalo, jačeg intenziteta i s nastupjelom posljedicom, dok prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Kž 579/2017.od 8. veljače 2018. „razgraničenje između kaznenog djela iz članka 179. a KZ/11. i prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/10., 14/10., 60/10. – dalje u tekstu: ZZNO/10) očituje se u težini ugrožavanja zaštićenog dobra što je quaestio facti i sud je to dužan ocijeniti u svakom pojedinom slučaju. Objektivno poimanje težine prekršaja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji očituje se kroz visok stupanj nasilja, surovosti ili bešćutnosti počinitelja te posebno izraženom poniženju ili patnji žrtve i tek tada će se raditi o kaznenom djelu, a ne prekršaju“.

16. S obzirom da nasilje u obitelji može predstavljati prekršaj i kazneno djelo, važno je kvantitativnu razliku, odnosno veću kriminalnu količinu koja postoji kod ovog kaznenog djela, a kako je to gore objašnjeno, opisati, što je u konkretnoj situaciji propušteno učiniti.

17. U odnosu na kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11. počinjena na štetu djece Č, GŽ i HŽ prvostupanjski je sud propustio objasniti zašto smatra da je optuženik usmjerivši nasilje prema žrtvi SŽ, zlostavio i djecu žrtve Č, GŽ i MŽ. Prvostupanjski sud je propustio objasniti jesu li svakom činu nasilja opisanom u činjeničnom opisu izreke pobijane presude prisustvovali djeca žrtve, a onda ima li čin nasilja usmjeren prema majci, karakter, odnosno obilježje zlostave djeteta i to u odnosu na svako dijete žrtvu. Radnja ovog kaznenog djela može se počiniti na različite načine, primjerice fizičkim zlostavljanjem djeteta, vrijeđanjem i omalovažavanjem djeteta, prisiljavanjem djeteta na ponašanje štetno za njegov razvoj kao što je prosjačenje, konzumiranje alkohola, prisiljavanje djeteta na rad neprimjeren njegovoj životnoj dobi i slično. U konkretnom slučaju su djeca žrtve prisustvovali nasilnom ponašanju oca prema majci, radi se o žrtvama različite životne dobi, tako je K bio u dobi od 11 do 13 godina, GŽ u dobi od 7 do 9 godina, a IŽ u dobi od 5 do 7 godina pa je ostalo upitno, a u konačnici i neobrazloženo u prvostupanjskoj presudi, na koji je to način optuženik zlostavljao svako od troje djece, na koji način je svatko od njih, s obzirom na svoju životnu dob, doživio očevo ponašanje te na koji način je optuženikovo ponašanje utjecalo na njihov razvoj.

18. Kako se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u skladu s odredbom s odredbom članka 487. stavak 4. ZKP, ovaj drugostupanjski sud je ocjenjivao i ove žalbene navode pa s tim u vezi ukazuje prvostupanjskom sudu, a vezano uz mjesto počinjenja inkriminiranih kaznenih djela, da nije razjašnjena tvrdnja žalitelja da početkom 2017. nisu živjeli na adresi u [adresa], odnosno da nije razjašnjeno gdje su točno inkriminirana kaznena djela počinjena.

19. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, izvesti potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a potom tako utvrđeno činjenično stanje podvesti pod obilježja inkriminiranih kaznenih djela i utvrditi je li optuženik počinio terećena kaznena djela. Ako utvrdi da je optuženik počinio kaznena djela zbog kojih je optužen, primjenjujući odredbu članka 485. stavak 6. ZKP u obrazloženju presude će navesti u odnosu na svako kazneno djelo koje je okolnosti uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne te, ako optuženika proglasi krivim za više kaznenih djela, u skladu s odredbom članka 51. stavak 1. KZ/11. obrazložiti ocjenu počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, a što je bila osnova za osudu optuženika na jedinstvenu kaznu zatvora.

20. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasna Smiljanić