REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: 86 K-157/2022-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Davoru Dubravici, kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje sudaca porotnika Martine Gavić i Dragice Raljević kao članova vijeća, uz sudjelovanje Lucije Prtenjača kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice JĐ, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. („Narodne Novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. - dalje: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru posl.br. K-DO-199/2018 od 12. studenog 2018., i mijenjane na raspravi 9. lipnja 2025., nakon provedene i zaključene javne rasprave 9. lipnja 2025., dana 10. lipnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 u daljnjem tekstu: ZKP/08)
Okrivljenica JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći J i F, rođ. **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, udana, majke dvoje djece, VSS-dipl. ekonomist, zaposlena u Hotelu „Alan“ u Starigradu, kao direktor nabave, sa mjesečnim primanjima oko 1.500,00 eura, neosuđivana,
k r i v a j e
što je dana 1. veljače 2018. u 06,45 sati, na DC-08, dionica 10, kod 43,3 km stupa upravljala osobnim vozilom marke „Suzuki Vitara“ reg. oznaka [registarska oznaka] krećući se cestom D-08 dionica 10 iz smjera Rijeke u smjeru Starigrada, postupila protivno odredbi čl. 46. st.1. i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je iako svjesna da se kao vozač za kretanje vozilom u prometu mora kretati sredinom obilježene prometne trake i da je dužna kao vozač brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, atmosferskim prilikama i gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, olako držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu, dolaskom do 43 km stupa plus 300 metara, na ravnom djelu ceste vozila uz desni rub kolnika brzinom od 60 km/h koja nije odgovarala stanju na kolniku uslijed loše vidljivosti te mokrog kolnika, pa vozeći bliže rubu kolnika i uslijed tako neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku, prednjim desnim dijelom svog vozila udarila u pješaka FĐ koji se kretao uz južni rub kolnika ceste D-08, uslijed čega je istog odbacila na kameno zemljani nasip, a kojom prilikom je oštećenik FĐ zadobio laesiones multipllices - teške višestruke tjelesne ozljede od kojih je na mjestu događaja preminuo,
dakle iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi, zbog čega je prouzročila smrt jedne osobe,
čime je time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 6. u vezi sa st. 2. i 1. KZ/11,
pa se na temelju čl. 227. st. 6. u vezi sa st. 2. i 1. KZ/11 okrivljenica JĐ
osuđuje na
KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
te se na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljenici JĐ
izriče
UVJETNA OSUDA
pa se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko okrivljenica u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se okrivljenici JĐ snositi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 1.251,21 (tisućudvjestopedesetjedan euro i dvadesetjedan cent) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je kod ovog suda optužnicu pod posl.br. K-DO-199/2018 od 12. studenog 2018., mijenjanu na raspravi 9. svibnja 2025., protiv okrivljenice JĐ zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 6. u vezi st. 2. i 1. KZ/11.
2. Općinski sud u Zadru je dana 10. studenog 2020. pod brojem K832/18 donio presudu kojom je okrivljenica oslobođena krivnje, a Županijski sud u Bjelovaru je postupajući po žalbi ODO Zadar istu ukinuo i predmet uputio na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.
3. Okrivljenica se tijekom postupka izjasnila da se ne smatra krivom za učin kaznenog djela koje joj se stavlja na teret.
4. U prvoj obrani pred ODO Zadar 2018. (l.s. 13- 17) okrivljenica je prije svega istakla da joj je žao što se ovo dogodilo. Toga dana je kao i svakog drugog kretala na posao i normalno vozila kao i uvijek. Odjednom je na ovom dijelu ceste osjetila udar u vozilo i nije znala u što je udarila, te je u šoku nastavila voziti još 150-200 metara dalje, a onda joj je palo na pamet da nije možda udarila upravo TĐ, te je na mjestu na kojem je to bilo moguće okrenula vozilo i vratila se natrag. Vidjela je gdje leži pored ceste tijelo, te je zaustavila prvo vozilo koje je naišlo i zamolila dečka koji je izašao da joj pomogne da vide je li čovjek živ, te su vidjeli da ne diše. Ostalo joj je u sjećanju da je ovaj dečko tada prokomentirao: "A, to je onaj što stalno šeta po cesti". Ona je pozvala Hitnu pomoć i Policiju. Potom je naišao njezin susjed DĐ i zamolila ga je da ode k Krapićevoj obitelji koja u blizini živi i da ih obavijesti što se dogodilo. Navela je da se kretala od kuće u [adresa] prema radnom mjestu hotel "Alan" u [adresa]. Vrijeme je bilo oblačno, bio je 1. veljače, još se nije vidjelo, nije svanulo, nije uopće vidjela u što je udarila, nije vidjela od kud se FĐ pojavio. Istakla je da zna da je on bio metalno i fizički hendikepiran cijeloga života, te smatra da on nije smio biti sam na cesti i da postoje dojave ljudi policiji da je on opasnost na cesti. Na ovom dijelu ceste nema kuća i nema javne rasvjete. Ovom rutom putuje već 30 godina na posao. Pok. FĐ nije uopće vidjela ni u jednom trenutku, jer da ga je vidjela najvjerojatnije bi ga bila zaobišla, te je istakla da ga je u blizini ovog mjesta nekoliko dana ranije upravo zaobišla kada ga je vidjela. Ona ga je svaki dan inače viđala na cesti, te je on nekada vršio malu nuždu na sred ceste, a veliku uz cestu, i to je viđala. Nije mogla kazati koliko je vozila tada, a misli da je dozvoljena brzina na ovom dijelu ceste 90 km/h. Nije uopće bila svjesna u što je udarila, mislila je da je u kamen ili nešto slično. Udarila je desnom skroz stranom vozila, farom i retrovizorom, a nije kočila ni u jednom trenutku. Ne sjeća se je li vozila desnom stranom svoje kolničke trake, pokušava uvijek voziti sredinom trake, nije bilo vozila iz suprotnog smjera koliko se mogla sjetiti. Nakon ovog događaja obratila se rodbini, bila je i na sahrani pok. FĐ, te je navela da su članovi njegove obitelji rekli da su to svaki dan očekivali, samo je bilo pitanje vremena tko će ga "pokupiti".
5. U obrani na raspravi je navela (l.s.193) da je u ranijim fazama postupka iznosila obranu i to pred PP Obrovac 1. ožujka 2018. i pred ODO-Zadar 26. travnja 2018., te da je u biti tamo rekla sve što smatra bitnim i nema ništa posebno za dodati, osim da još jednom istakne da joj je žao zbog ovoga što se dogodilo i da nije mogla utjecati na događanja u tom trenutku. Također je navela da ni njoj nije lako, da svaki dan prolazi pokraj ovog mjesta gdje se dogodila predmetna prometna nesreća, te da se ona mora boriti zbog svoje obitelji, te da se nakon ovog nesretnog događaja srela sa bratom pok. oštećenika FĐ RĐ, te on, niti tko drugi, njoj nije ništa predbacivao ili ružno kazao.
6. Na raspravi 6. svibnja 2025. je navela da ostaje kod svih ranijih obrana te još jednom navela da joj je žao što se ovo dogodilo.
7. Tijekom dokaznog postupka pročitan je zapisnik o očevidu od 1. veljače 2018. PU zadarske, PP Obrovac (l.s. 3-5), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijski broj: [serijski broj] od 1. veljače 2018. (l.s. 6), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj] od 1. veljače 2018. (l.s. 7), prijava činjenice smrti od 1. veljače 2018. Doma zdravlja Zadarske županije, Ordinacije opće medicine Starigrad-Paklenica (l.s. 19), situacijski plan mjesta prometne nesreće (l.s. 20-21), zapisnik o obdukciji od 26. lipnja 2018. (l.s. 26-35), fotodokumentacija očevida na CD mediju (l.s. 40), nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera od 22. lipnja 2018. (l.s. 70-72), potvrdu o stanju vremena DHMZ od 10. srpnja 2018. (l.s. 74-75), kombinirano prometno-medicinsko vještačenje od 18. srpnja 2018. (l.s. 76-91), zdravstveni karton pacijenta pok. oštećenika FĐ (l .s. 161-162), podnesak CZSS Zadar od 10. svibnja 2019. (l.s. 163), medicinska dokumentacija za pok. FĐ dostavljena od OB Zadar od 14. svibnja 2019. (l.s. 164 -167), izviješće PU zadarske, PP Obrovac od 15. svibnja 2019. (l.s. 168), zapisnik o ispitivanju svjedoka DĐ (l.s. 172-173), zapisnik CZSS Zadar od 22. travnja 2010., Uvjerenje Zadarske županije od 27. travnja 1999. i Rješenje CZSS Zadar od 19. ožujka 1998., te preslika osobne iskaznice za pok. FĐ (l.s. 174-177), zapisnik o ispitivanju prometnog vještaka Daniela Sikirića od 20. siječnja 2020. (l.s. 180-181), temeljem čl. 431. st. 2. ZKP-a zapisnik o ispitivanju oštećenika BĐ od 16. srpnja 2019. (l.s.171), zapisnik o ispitivanju svjedoka BĐ dan pred ODO-Zadar od 28. lipnja 2018. (l.s. 67-69), zapisnik o ispitivanju svjedoka IĐ pred ODO-Zadar od 14. rujna 2018. (l.s. 102-104) , zapisnika o ispitivanju svjedokinje SĐ od 28. rujna 2018. (l.s. 107-109), zapisnik o ispitivanju svjedoka RĐ od 18. listopada 2018. dan pred ODO-Zadar (l.s. 114-116), te je ispitan vještak Daniel Sikirić (l.s.236-237).
8. U potvrdi o stanju vremena DHMZ od 10. srpnja 2018. (l.s. 74-75) na području Lađin porat - Starigrad na dan 1. veljače 2018. prema podacima s klimatološke postaje (KLP) Starigrad - Paklenica i kišomjerne postaje Brušane, Starigrad-Paklenica terminske vrijednosti meteoroloških elemenata navedeno je da je 1. veljače 2018. u 7 h vidljivost bila 10 km, naoblaka 10 desetina, temperatura 10,8°C, relativna vlažnost 92% i vjetar smjera I-S-I jačine 1 Bf. Maksimalna i minimalna dnevna temperatura zraka na KLP Starigrad - Paklenica redom su iznosile 13.6°C i 8.9°C. Dnevna količina oborine na postaji Starigrad - Paklenica iznosila je 1.1 mm i potječe od kiše koja je padala iz prošle noći do 7 sati ujutro. Glede atmosferskih pojava tijekom dana 31. siječnja 2018. naznačeno je da je mraz bio slab-umjeren rano u jutro, da je magla bila slaba rano u jutro, da je kiša bila slaba od 17:00 do u noć s prekidima, te vjetar jak; dok je za 1. veljače 2018. naznačeno da je kiša bila umjerena od ranog jutra do u noć s prekidima i uz jaki vjetar.
9. U kombiniranom prometno-medicinsko vještačenju od 18. srpnja 2018. (l.s. 76- 91) navedeno je da je na temelju detaljne analize svih materijalnih podataka u spisu utvrđeno da je nalet osobnog automobila „Suzuki Vitara“ registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala okrivljenica na pok. FĐ ostvaren primarnim kontaktom prednjeg krajnjeg desnog dijela vozila i desne noge oštećenika. Pri tome je oštećenik u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut prednjom stranom tijela, djelomično izvan gabarita vozila. Dinamika nesreće odvijala se po tipu protusmjernog djelomičnog čelnog naleta u pravcu. Dakle, oštećenik je u trenutku kada se naleta samo desnom stranom tijela nalazio ispred gabarita vozila. U trenutku naleta brzina predmetnog vozila iznosila je oko 60 km/h. Okrivljenica neposredno prije naleta nije poduzimala radnju kočenja, pa navedena brzina predstavlja i brzinu kojom se predmetno vozilo kretalo i neposredno prije naleta. Mjesto naleta nalazi se ispred pronađenih čestica boja na kolniku otpalih sa vozila, dakle na udaljenosti od oko 3,0 ... 3,5 m od PTM-a u smjeru istoka. Po širini kolnika mjesto naleta definirano je također položajem pronađenih čestica boja, koje su zatečene na oko 0,2 ... 0,3 m od desnog (južnog) ruba kolnika. U trenutku naleta se osobni automobil, Suzuki Vitara reg. oz. [registarska oznaka] desnim bokom nalazio na svega oko 0,1 ... 0,15 m od desnog (južnog) ruba kolnika, a lijevim bokom na oko 1,5 m od središnje linije kolnika. U trenutku naleta oštećenik se nalazio uz južni rub kolnika, zauzimajući kolnik u širini do 0,5 m. U vrijeme nastanka ove prometne nesreće i na mjestu nesreće bila je noć (mrak - bez dnevne svjetlosti), kolnik je bio mokar. Vrijeme je bilo oblačno, a nije bilo magle (podaci isporučeni od DHMZ). U takvim okolnostima vidljivost je ograničena uporabom putnih svjetala na vozilu. Nadalje je navedeno da se na temelju prethodno iznesenog može zaključiti da je okrivljenica sasvim sigurno imala mogućnost uočavanja oštećenika u onom trenutku kada je oštećen ušao u zonu svjetlosnog snopa kojeg bacaju putna svjetla vozila. Iz stanja spisa nije moguće utvrditi da li su u kritično vrijeme na predmetnom osobnom vozilu bila upaljena kratka (oborena) ili duga svjetla. Ako su na predmetnom vozilu bila uključena kratka (oborena) svjetla, imajući u vidu konkretne vremenske uvjete i stanje kolnika, tada vidljivost ispred vozila okrivljenice nije bila je veća od 30 m. U takvim uvjetima tehnički adekvatna brzina kretanja vozila iznosila bi do 45 km/h. Dakle, ukoliko su na vozilu uključena kratka svjetla okrivljenica se kretala brzinom koja je bila veća od tehničkih primjerenih brzina s obzirom na uvjete vidljivosti. Ako su na vozilu bila uključena duga svjetla, tehnički adekvatna brzina kretanja iznosila bi oko 88 km/h. Dakle, u slučaju da su na vozilu bila uključena duga svjetla, okrivljenica se kretala brzinom koja je bila manja od tehnički primjerene brzine. U tom je slučaju, okrivljenica je mogla uočiti oštećenika na udaljenosti od 80 m ispred vozila, pa bi pravovremenim poduzimanjem radnje kočenja ili izmicanja sasvim sigurno imala i tehničkih mogućnosti izbjegavanja ove prometne nesreće. Okrivljenica je ovu prometnu nesreću mogla izbjeći i na način da je vremenski oko 1,8 s prije naleta, na udaljenosti od najmanje 30 m od mjesta naleta, poduzeće radnju izmicanja-skretanja u lijevo, pri kojoj bi radnji i brzini kretanja od 60 km/h ostvarila dovoljan sigurnosni bočni razmak od oštećenika. Do izbjegavanja konkretne prometne nesreće došlo bi u slučaju da se okrivljenica svojim osobnim vozilima kretala središnjim dijelom svoje desne prometne trake, umjesto što se kretala uz desni rub kolnika, u kom slučaju bi se svojim vozilima mimoišla s oštećenikom.
10. U dijelu sudskomedicinskog vještačenja po dr. Mayeru navedeno je da je oštećenik, sada pokojni FĐ, smrtno stradao u prometnoj nesreći kao pješak, u naletu osobnog vozila. Iz nalaza obdukcije i fotografija proizlazi da je oštećenik zadobio sljedeće ozljede: oguljotine kože lica i rana razderotina kože čela desno; krvni podljev mekog oglavka sljepoočnotjemeno lijevo; prijelom baze lubanje desno u srednjoj lubanjskoj jami; difuzno krvarenje u meke moždane ovojnice; nagnječenje velikog mozga obostrano sljepoočnotjemeno s krvarenjem u moždane komore; nagnječenje malog mozga obostrano; serijski prijelom prednjih okrajaka desnih rebara; nagnječenje oba plućna krila; razdori desnog plućnog krila; razdor srca i uzlazne aorte s izljevom krvi u srčanu vreću; izljev krvi u oba pršišta (L 500 ml, D 300 ml); opsežna rana u desnom preponskom području, medicini i području trtice; opsežno raskinuće zdjeličnog obruča (razdvajanje stidnih kostiju za 30 cm, iščašenje oba zgloba kuka, višestruki prijelomi kostiju zdjelice obostrano); prijelom slabinske kralježnice s ozljedom kralježnične moždine; krvni podljev hvatišta tankog crijeva i prostora iza potrbušnice; krvni podljev masnog tkiva oko lijevog bubrega; krvni podljev stijenke mokraćnog mjehura i mekih tkiva male zdjelice; oguljotine desne natkoljenice; prijelomi obje kosti desne potkoljenice na 23 i na 10 cm iznad razine stopala; prijelom kostiju desnog ručnog zgloba. Navedene ozljede u ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu ko ja je bila takvog opsega i svojstava da je dovela do smrtnog ishoda neposredno po ozljeđivanju. Dakle, oštećeni je umro nasilnom smrću, a uzrok smrti su višestruke ozljede (Laesiones multiplices). Sve ozljede, kao i smrtni ishod, stoje u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetom prometnom nesrećom.
11. Ispitan na raspravi vještak Daniel Sikirić je naveo da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja te je odgovarao na pitanja branitelja okrivljenice. Na upit da li je pronašao ikakve tragove koji bi ukazali na kretanje pješaka prije naleta, vještak da su temelju ozljeda oštećenika i oštećenja na vozilu kombiniranim vještačenjem utvrdili da se u trenutku naleta oštećenik nalazio prednjim dijelom tijela okrenut prema nailazećem vozilu. Takav položaj oštećenika u trenutku naleta ukazivao bi da se on neposredno prije naleta kretao usporedno sa uzdužnom osi kolnika, u suprotnom smjeru od kretanja vozila. Točnih materijalnih tragova na kolniku neposredno prije naleta, koji bi se mogli dovesti u vezu s kretanjem oštećenika prije naleta, nema. Na upit da li je dopušteno kretanje po prometnici s obzirom na tu prometnicu, odnosno da li postoje mjesta i za kretanje izvan kolnika, vještak odgovara da je to zakonsko pitanje, da on ne može tumačiti zakon. Pored ceste na mjestu naleta postoji ravna površina šljunčanog kamena. Ne postoji izgrađeni nogostup. Na upit može li se utvrditi kada je točno preminuli oštećenik ušao u zonu svjetlosnog snopa, vještak odgovara da se na navedeno već izjasnio. Nadalje, već sam prethodno izjasnio da je za pretpostaviti da se i neposredno prije naleta oštećenik kretao uz desni rub kolnika. Dvije sekunde prije naleta, oštećenik se nije mogao ni uzdužno ni bočno značajno izmaknuti i to na način da bi u polje vidljivosti ispred vozila ušao naglo na udaljenosti znatno manjoj od daljine vidljivosti pod oborenim ili dugim svjetlima na vozilima. Na upit da li bi od ikakvog utjecaja bila brzina kretanja vozila okrivljenice da je vozila po središtu njene prometne trake, vještak odgovara da brzina ne bi utjecala jer svakako ne bi došlo do kontakta. Na upit odgovara da se oštećenik nije nalazio na kolniku do naleta ne bi došlo, bez obzira na brzinu kretanja vozila.
12. Analizom svih provedenih dokaza, te dovodeći iste u međusobnu svezu i u vezu sa obranom okrivljenika sud je utvrdio da je okrivljenica JĐ ostvarila subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 6. u svezi sa st. 2. i 1. KZ/11.
13. Okrivljenica je osporavala krivnju navodeći da pok. oštećenika nije vidjela ni u jednom trenutku, da na tom dijelu ceste nema kuća ni javne rasvjete i da oštećenik koji je bio hendikepiran nije ni smio biti na cesti u tom trenutku.
14. Iako je okrivljenica osporavala da bi počinila inkriminirano kazneno djelo suprotno proizlazi iz dokaza izvedenih u ovom kaznenom postupku i to posebno iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka. Sud nije, analizirajući kombinirano vještačenje pronašao nikakvih nejasnoće, nelogičnosti ili proturječja u njima. Štoviše, sud je zaključio da su vještaci dali uvjerljivu argumentaciju u pogledu činjenica koje su odlučne za donošenje odluke u ovome postupku, pa ga je prihvatio.
15. Iz provedenog vještačenja proizlazi da je okrivljenica kritične zgode upravljala osobnim vozilom državnom cestom po noćnim uvjetima i mokrom kolniku brzinom od oko 60 km/h, dok se oštećenik kretao njoj u susret, te je došlo do primarnog naleta vozila na oštećenika s prednjim krajnje desnim dijelom vozila u desnu nogu oštećenika. Okrivljenica prije naleta nije kočila, pa s obzirom na utvrđene ozljede proizlazi da bi brzina oko 60 km/h bila i naletna brzina. Na temelju tragova pronađenih na licu mjesta nesreće utvrđeno je da je u trenutku naleta vozilo okrivljenice bilo udaljeno s desnom bočnom stranom vozila od desnog ruba kolnika svega 0,1 do 0,15 metara, dakle kretala se uz sam desni rub kolnika, a ne po sredini svoje kolničke trake, dok se oštećenik kretao uz lijevi rub kolnika u pravcu njegovog kretanja u susret vozilu optuženice zauzimajući tijelom do 0,5 metara od ruba kolnika. S obzirom na konfiguraciju ceste i uvjete vidljivosti, prometno-tehnički vještak zaključuje da je okrivljenica imala mogućnost uočavanja oštećenika u trenutku kada je ušao u zonu svjetlosnog snopa putnih svjetala vozila i to kada bi imala uključena oborena (kratka) svjetla, mogla bi identificirati neosvijetljenu prepreku kao što je oštećenik na udaljenosti od 35 metara od vozila i tada bi tehnički primjerena brzina za izbjegavanja naleta bila 45 km/h, a ukoliko bi imala uključena duga svjetla, mogla bi oštećenika uočiti na udaljenosti od 80 metara ispred vozila i tada bi tehnički primjerena brzina bila 88 km/h, kojom bi radnjom kočenja ili zaobilaženja izbjegla nalet na oštećenika. Također se navodi, u slučaju da je okrivljenica upravljala vozilom po sredini svoje desne prometne trake, a ne ovako uz sami desni rub kolnika, s vozilom bi se mimoišla s oštećenikom. Ozljede koje je oštećenik zadobio ukazuju da je do naleta došlo u trenutku kada se on kretao u smjeru nailaska vozila okrivljene i da bi bio zapravo licem okrenut prema nailazećem vozilu.
16. Nesporno je utvrđeno da je okrivljenica prekršila odredbu čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/17, 70/19, 42/20 u daljnjem tekstu ZSPC) u kojoj je propisano da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.
17. Člankom 51. st. 1. ZSPC propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
18. S obzirom da se radi o kaznenom djelu čije je konstitutivno obilježje nastup posljedice – smrt, mora se utvrditi i dokazati uzročno-posljedična veza a da bi se ista mogla dokazati važno je utvrditi uzrok. Uzrok ove nesreće prema stavu suda je okrivljeničino kretanje vozilom neprilagođenom brzinom stanju i uvjetima na kolniku tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti vozeći pritom bliže ruba kolnika pri čemu je naletjela na oštećenika koji je dijelom hodao uz rub kolnika. Pješaci su na mjestu nesreće, relativno blizu naselju, predvidive prepreke koje se mogu zateći na kolniku, a osobe koje upravljaju motornim vozilima, automobilima, dužni su svoju vožnju prilagoditi svim okolnostima na cesti da bi se mogli pravovremeno zaustaviti pred takvim preprekama i izbjeći prometnu nesreću do kakve je došlo kao u konkretnom slučaju gdje je smrtno stradao oštećenik. U odnosu na ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama okrivljena je postupala sa svjesnim nehajem. Okrivljenica je postupala iz nehaja i u odnosu na smrtnu posljedicu koja je nastupila.
19. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je okrivljenici kao olakotno cijenio, izraženo žaljenje koje smatra iskrenim, njezinu dosadašnju neosuđivanost kao i korektno držanje pred sudom dok otegotnih okolnosti nije našao. Stoga je imajući u vidu sve naprijed navedeno sud okrivljenicu osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a temeljem čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema okrivljenici je izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ako okrivljenica u roku kušnje od tri godine ne počini kakvo novo kazneno djelo. Ova je kazna primjerena obliku krivnje i pogibeljnosti kaznenog djela kao i nastalim posljedicama, a ista će po mišljenju suda utjecati na okrivljenicu kao i na sve druge građane da ne čine kaznena djela.
20. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenici je naloženo plaćanje troškova provedenog postupka koji se odnose na trošak obdukcije u iznosu o nalaz i mišljenje vještaka sudskomedicinske struke u iznosu od 331,80 eura, nalaz i mišljenje vještaka sudskomedicinske struke 331,80 eura, nalaz i mišljenje vještaka prometne struke u iznosu od 356,49 eura, njegov pristup na raspravu 20. 1. 2020 i 9. 5. 2025. u iznosu 131,12 eura te paušalni trošak postupka u iznosu od 100,00 eura, što sveukupno iznosi 1.251,21 eura koji iznos je dužna uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.
Zadar, 10. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Davor Dubravica
Pouka o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.
Dostavna naredba:
1. ODO Zadar, na broj K-DO-199/18
2. Okrivljenica JĐ
3. Branitelj Ivan Bitanga, odvjetnik u Zadru
4. U spis