Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1608/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Jakovčević kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Lisac, odvjetnica u Dugom Selu, protiv tuženika Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, koje zastupaju generalni punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3328/2023-12 od 10. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3328/2023-12 od 10. veljače 2025., u pobijanoj točki I. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev, koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je ništetan u cijelosti Ugovora o kreditu broj 51404607- 5148256041 od 03.12.2008. zaključenog između tužitelja JO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i tuženika ERSTE&STEIERMAERKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB 23057039320, kao kreditora kojim tuženik daje kredit tužitelju u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 25.000,00 EUR po srednjem teĉaju banke važećem na dan puštanja kredita.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi parnični trošak tužitelju.“

U točki II. prihvaća se kao osnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je ništetan članak 8. Ugovora o kreditu broj 51404607-5148256041 od 03. prosinca 2008. zaključenog između tužitelja JO kao korisnika kredita i tuženika u dijelu u kojem je kamatna stopa ugovorena kao promjenjiva sukladno odluci Banke. U točki III nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 653,09 EUR, u roku od 15 dana.

2. Citiranu presudu žalbom pobija tužitelju u točki I. izreke iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zatražio je trošak žalbe specificiran u žalbi.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora u žalbenom stadiju je glavni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim ugovora o kreditu broj 51404607-5148256041 od 03. prosinca 2008. zaključenog između tužitelja, kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora kojim tuženik daje kredit tužitelju u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 25.000,00 EUR po srednjem tečaju banke važećem na dan puštanja kredita.

6. U žalbenom stadiju sporno je da li je uslijed ništavosti ugovorne odredbe promjenjivoj kamatnoj stopi sukladno Odluci Banke ništav cijeli ugovor.

7. Prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika priležećih spisu i samih tih isprava i zapisnika, tako da se u cijelosti može ispitati njezina pravilnost i zakonitost. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno ukazuje žalba tužitelja.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

9. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je protivno žalbenoj tvrdnji tužitelja sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno raspravio činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari (čl. 8. ZPP).

10. Glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnim cijelog ugovora zbog ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom odlukom banke prvostupanjski sud je odbio uz obrazloženje u bitnom da ništetnost ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi ne dovodi do ništetnosti cijeloga ugovora, jer ugovor može opstati bez njihovog izuzimanja u primjeni, jer on sadrži sve bitne elemente nužne za njegovu egzistentnost i pravnu valjanost. Navedene nepoštene odredba da u cijelosti ne obvezuju potrošača i to od trenutka sklapanja ugovora na temelju samog zakona i da se utvrđenjem ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi na načni da potrošač dovodi u položaj koji je imao pri sklapanju ugovora, kao da nije bilo nepoštene odredbe, jer je cilj zaštite koja se pruža uspostaviti pravičnu ravnotežu između prava i obveza stranka, te održati ugovor na snazi te potrošaču uslijed toga pripada i pravo na naknadu svih iznosa koje je platio trgovcu na temelju nepoštene odredbe.

11. Utvrđenjem ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi uspostavlja se ravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana, na način da je tužitelj kao potrošač doveden u poziciju kao da je ugovor sklopljen bez ništetne odredbe i, odnosno nalazi se u poziciji kao da je isti sklopljen primjenom kamatne stope koja je bila važeća u trenutku sklapanja ugovora .

12. Ugovor o kreditu može opstati bez tih ništavih odredbi, obzirom da je utvrđenjem djelomične ništetnosti potrošaču načelno omogućeno zahtijevati od banke po pravilima o stjecanju bez osnove preplaćene iznose po osnovi utvrđenih ništavih ugovornih odredbi, a u ovom konkretnom slučaju tužitelj je postavio eventualno kumulirani zahtjev za utvrđenje ništetnosti (pravilno ništavosti) ugovornih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi, koji eventualno kumulirani tužbeni zahtjev je i prihvaćen.

13. Budući da je čl. 55. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne Novine" broj: 799/07 i 133/09) kojim je propisano da je nepoštena ugovorna odredba ništetna, a da ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništetnost i samog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe, kao i na odredbe čl. 324. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br.: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 u daljnjem tekstu; ZOO), a koji Zakon čini lex generalis u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača, propisano je skoro jednako da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora, ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen, te da će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda u slučaju kada je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje. Slijedom navedenog, ukoliko bi se i smatrala ništetnom odredba o načinu promjene kamatne stope to nipošto ne bi značilo da je ništetan cijeli Ugovor o kreditu.

14. Odredbom čl. 1021. ZOO-a propisano je da se ugovorom o kreditu banka obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. Ovo konkretno znači da je svrha predmetnog ugovora bila da tužitelj stekne novčana sredstva te je tuženica ispunila ugovor na način da je tužitelju stavila na raspolaganje ugovoreni novčani iznos od 25.000,00 EUR-a koji je tužitelj bio dužan vratiti u kunama uz ugovorenu za ugovorenu kamatu koja je na dan sklapanja ugovora iznosila 9,5% godišnje.

15. Utvrđenjem ništavom ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi tužitelj se nalazi u činjeničnoj i pravnoj situaciji kao da navedene odredbe nije bilo odnosno da je ugovorena fiksna kamatna stopa od 9,5%, jer se u slučaju utvrđenja ništavosti navedene ugovorne odredbe obveza tužitelja izračunava prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi.

16. Neosnovano je pozivanje tužitelja na pravna shvaćanja Suda Europske unije u predmetima C-118/2017, C-260/2018 u kojima je zauzeto stajalište da tečajni rizik predstavlja glavni predmet ugovora u zajmu u primjeni čl. 6. Direktive Vijeća EEZ/13, pravna shvaćanja iz predmeta C-484/08, C-96/14, C-26/13 i C-186/16 u kojima je utvrđeno da se bitna činidba kod ugovora o kreditu odnosi na novčani iznos koji kreditor isplaćuje potrošaču, a koji je potrošač dužan vratiti kreditoru putem mjesečnih anuiteta te ujedno platiti i ugovorenu kamatnu stopu kao cijenu korištenja novčanog iznosa.

17. Naime, u predmetu C-260/2018 polazi se od načelnog stajališta da je objektivna mogućnost održavanja na snazi ugovora sa valutnom klauzulom koja u sebi sadrži tečajni rizik upitna, ali iznosi se shvaćanje da članak 6. Direktive Vijeća EEZ/13 ima intenciju uspostavljanja ravnoteže između ugovornih strana, a ne poništenje svih ugovora koji sadržavaju nepoštene odredbe, kao i da takvi ugovori načelno moraju nastaviti vrijediti bez nepoštenih odredbi ako to proizlazi iz odredbi nacionalnog prava (C-118/2017). Da takvi ugovori mogu nastaviti vrijediti bez nepoštenih odredbi upravo proizlazi iz odredbi čl. 55. ZZP-a i čl. 324. ZOO-a što je ranije obrazloženo.

18. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbio glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti cijelog predmetnog ugovora o kreditu.

19. Tužitelj žalbom određeno ne osporava odluku o troškovima postupka, a sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (čl. 365. st. 2. ZPP).

20. Slijedom izloženoga valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke temeljem odredbe čl. 368. st. 2. ZPP.

21. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbe, jer sa žalbom nije uspio.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Jakovčević