Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-580/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u ostavinskom postupku iza pok. JV, kći J, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim prebivalištem u [adresa], odlučujući o žalbi zakonskih nasljednica AV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Slavica Milevoj, odvjetnica iz Pule, protiv rješenja Općinskog suda u Požegi, poslovni broj O-705/2024-7 od 21. siječnja 2025., 10. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba nasljednica AV i TV, ukida rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj O-705/2024-7 od 21. siječnja 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
"I Prekida se ostavinski postupak iza pok. JV, kći J, OIB [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim prebivalištem u [adresa], rođene **.**.1937., a umrle **.**.2021. u [adresa], drž. [adresa].
II Zakonske nasljednice AV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i TV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kćerke ostaviteljice, upućuju se da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenu parnični postupak protiv zakonskih nasljednika VV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], UV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], GV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i OV, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sinova ostaviteljice, radi utvrđenja sastava ostavinske imovine, te radi utvrđenja prava na nužni dio, kao i uračunavanje nužnoga dijela u nasljedni dio i umanjenje dara do visine nužnog dijela učinjenog od strane ostaviteljice zakonskom nasljedniku VV temeljem ugovora o darovanju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište površine 10 a 03 m2, te se obvezuju o pokretanju obavijestiti ostavinski sud.
III Prekid postupka trajat će dok parnični postupak ne bude pravomoćno okončan.
IV Ukoliko zakonske nasljednice AV i TV ne pokrenu parnicu u određenom roku, sud će nastaviti postupak na osnovu podataka kojima raspolaže u spisu, te će ukoliko do dovršetka ostavinskog postupka ne podnesu dokaz da su pokrenuli parnicu, dovršiti ostavinsku raspravu bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih su bile upućene u parnicu."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnijele su zakonske nasljednice AV i TV koje u žalbi na navode određeno žalbene razloge zbog kojih pobijaju predmetno rješenje, međutim, iz sadržaja žalbe proizlazi da žalbu podnose zbog svih žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22., 155/23 dalje: ZPP). Predlažu usvojiti žalbi i predmet vratiti na ponovni postupak i donošenje zakonitog rješenja o upućivanju u parnicu.
3. Odgovori na žalbu nisu podneseni.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet ovog ostavinskog postupka je utvrđenje ostavinske imovine i proglašenje nasljednika iza pok. JV.
6. Iz stanja spisa proizlazi da je nasljednica AV protiv rješenja o nasljeđivanju od 28. ožujka 2022., koje je donio javni bilježnik Mario Včelik iz Požege kao povjerenik Općinskog suda u Požegi, podnijela prigovor pozivajući se da ostavinsku imovinu ostaviteljice čini i pravo na grobno mjesto i nadgrobni spomenik na mjesnom groblju u [adresa] koje se vodi kao polje 3, red 16, broj 18, kao i da je Ugovorom o darovanju nekretnina od 18. travnja 2007., kojim je ostaviteljica darovala nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svom sinu MV, povrijeđeno njeno pravo na nužni dio. Prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj O-919/2021-8 od 2. studenog 2022. prigovor imenovane nasljednice odbio i doneseno rješenje o nasljeđivanju održao na snazi u cijelosti, uz obrazloženje da je nasljednica imala mogućnost uložiti prigovor na utvrđenu ostavinsku imovinu i prije donošenja rješenja o nasljeđivanju pa je sud odbacio prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju (kako je navedeno u obrazloženju, dok je u izreci navedeno da se prigovor odbija) i isto održao na snazi u cijelosti, ocjenjujući ga zakonitim i zasnovanim na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju.
6.1. Povodom žalbe navedene nasljednice rješenjem ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-1969/2022-3 od 5. lipnja 2024. ukinuto je rješenje prvostupanjskog suda od 2. studenoga 2022. i predmet je vraćen na ponovno postupak uz uputu prvostupanjskom sudu da raspravi činjenice o kojima ovisi sastav ostavinske imovine, odnosno omogući ostalim nasljednicima očitovanje o osporenom sastavu ostavinske imovine te ostvarivanju prava na povrat dara radi povrata nužnog dijela.
6.2. U ponovljenom postupku i zakonska nasljednica TV je osporila sastav ostavinske imovine iz istih razloga kao i nasljednica AV te su obje predložile da se utvrdi visina njihovog nužnog dijela te ukoliko je potrebno da bi se namirio nužni dio, da se umanji darovanje izvršeno Ugovorom o darovanju od 18. travnja 2007.
7. Dakle, vezano za sastav ostavinske imovine zakonske nasljednice AV i TV tvrde da u ostavinsku imovinu spada i grobno mjesto i spomenik na mjesnom groblju u [adresa].
8. Odredbom čl. 224. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje u tekstu: ZN ), propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine.
9. Ostali zakonski nasljednici VV, UV, GV i OV na ročištu koje je održano 4. prosinca 2024. nisu osporili da predmetno grobno mjesto i nadgrobni spomenik čini ostavinsku imovinu ostaviteljice. Stoga, osnovano žaliteljice u žalbi navode da je nejasno na što se odnosi dio izreke kojim su nasljednice upućene na parnicu radi utvrđenja sastava ostavinske imovine.
10. Prvenstveno treba napomenuti da je prvostupanjski sud prije donošenja odluke o prekidu postupka dužan raspraviti sva sporna pitanja između nasljednika, u prvom redu što čini sastav ostavine, budući da identifikaciju ostavinske imovine provodi ostavinski sud te u slučaju spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatno, sve u smislu ranije citirane odredbe citiranih odredbi čl. 224. st. 1. i čl. 225. st. 1. ZN.
10.1. Sud prvog stupnja je dakle, dužan obrazložiti iz kojih razloga je uputio određenog nasljednika u parnicu radi dokazivanja tvrdnji nasljednika o postojanju ili nepostojanju određenog prava ili činjenice, pri čemu je dužan prilikom upućivanja navesti razlog upućivanja u parnicu te uz to na temelju kojeg osnova smatra manje vjerojatnim pravo nasljednika kojeg upućuje u parnicu.
11. Takvo upućivanje u parnicu po ostavinskom sudu mora biti određeno navedeno tako da je u izreci, kao jedinom obvezujućem dijelu odluke, označena imovina koja prema tvrdnji nasljednika predstavlja ostavinsku imovinu i na koju se odnosi odluka suda. Drugim riječima, u odluci o upućivanju u parnicu nasljednika radi utvrđenja sporne ostavinske imovine, od strane ostavinskog suda mora biti određeno navedeno koja imovina prema tvrdnji nasljednika predstavlja ostavinsku imovinu.
12. U konkretnom slučaju proizlazi da između nasljednika nije sporno da i grobno mjesto i nadgrobni spomenik čine ostavinsku imovinu pa stoga nema spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, a time niti osnove za prekid postupka i upućivanje nasljednike u parnicu.
13. Osnovano žaliteljice pobijaju prvostupanjsko rješenje i u dijelu u kojem se iste upućuju da u roku od 30 dana pokrenu parnicu protiv nasljednika VV, UV, GV i OV, radi utvrđenja povrede prava na nužni dio, kao i uračunavanje nužnog dijela u nasljedni dio i umanjene dara do visine nužnog dijela učinjenog od strane ostaviteljice zakonskom nasljedniku VV.
14. Odredbom čl. 222. st. 1. i 2. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo (st. 1.). Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice: 1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, 2. o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, 3. o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost i 4. je li se neka osoba odrekla nasljedstva (st. 2.), a prema odredbi čl. 225. st. 1. istoga Zakona sud će na parnicu uputiti stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
15. Iz navedenog proizlazi da zakonsku osnovu za prekid ostavinskog postupka i upućivanje stranaka na pokretanje parnice predstavlja spor o činjenicama koje sud nije bio ovlašten utvrđivati u ostavinskom postupku. U konkretnom slučaju to bi značilo da je sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, vrijednost darova i sl. Ukoliko između nasljednika nema spora o činjenicama u nadležnosti je suda da u ostavinskom postupku izračuna vrijednost nužnog dijela kako je propisano čl. 71. ZN-a, kao i o potrebi vraćanja dara u dijelu kojim će se namiriti nužni dio žaliteljica, ako sunasljednik pristaje dobrovoljno vratiti stvar.
16. Međutim, na sve ove okolnosti ostali sunasljednici nisu bili pozvani na očitovanje, iako je na to ukazano ranijim ukidbenim rješenjem ovog drugostupanjskog suda, niti su se tijekom postupka očitovali pa nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio koje činjenice su između nasljednika sporne i jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za upućivanje u parnicu te koju je stranku potrebno uputiti na pokretanje parnice, odnosno čije pravo smatra manje vjerojatnim.
17. Stoga je valjalo uvažiti žalbu žaliteljica i odlučiti kao u izreci na temelju čl. 380. st. 3. ZPP-a.
18. U ponovnom postupku sud će najprije temeljem zakona, a sukladno nasljedničkim izjavama rasporediti ostavinsku imovinu ostaviteljice, a tek ako utvrdi da postoji spor oko sastava ostavinske imovine ocijeniti postoje li zakonske osnove za prekid postupka i upućivanje u parnicu, kojom prilikom u izreci mora biti određeno navedeno u odnosu na koju imovinu se upućuje u parnicu te obrazložiti na temelju kojeg osnova smatra manje vjerojatnim pravo nasljednika kojeg upućuje u parnicu. Nadalje, pozvati će ostale sunasljednike da se očituju o zahtjevu žaliteljica za povrat dara zbog povrede nužnog dijela. Ako između stranaka nije sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, primjenom pravila o izračunavanju nužnog dijela utvrditi jesu li nasljednice AV i TV namirene u svom nužnom dijelu temeljem odredbe čl. 71. ZN, a ako pak postoji spor o vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio, tek onda prekinuti ostavinski postupak i uputiti na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatno sukladno odredbi čl. 225. st. 1. ZN.
Osijek, 10. lipnja 2025.
Sutkinja
Biserka Trstenjak-Opačak